{"id":15748,"date":"2019-07-20T21:37:07","date_gmt":"2019-07-20T21:37:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15748"},"modified":"2019-07-20T21:37:07","modified_gmt":"2019-07-20T21:37:07","slug":"jasna-capo-dva-doma-hrvatska-radna-migracija-kao-transnacionalni-fenomen-zagreb-durieux-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15748","title":{"rendered":"Jasna \u010capo, \u201eDva doma. Hrvatska radna migracija kao transnacionalni fenomen\u201c (Zagreb: Durieux, 2019)"},"content":{"rendered":"

\u201cStudija nudi dubinske uvide u kompleksnost migracijskih putanja, motiva, osobnih i obiteljskih sudbina iseljenika iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine koji su od 1960-ih naovamo mijenjali zavi\u010dajno, doma\u0107e i poznato podneblje s gospodarski prosperitetnijim i donekle socijalno sigurnijim njema\u010dkim tr\u017ei\u0161tem rada.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Dva doma. Hrvatska radna migracija kao transnacionalni fenomen<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Jasne \u010capo o gastarbajterima i njihovim potomcima (transnacionalne generacije) plod je petnaestogodi\u0161njeg istra\u017eivanja kvalitativnom metodologijom. Oba ta aspekta \u010dine izuzetnu kvalitetu ove studije. Kulturnoantropolo\u0161ka metodologija omogu\u0107ava pristup individualnim pri\u010dama i obiteljskim kontekstima \u2014 drugim rije\u010dima, pristup ljudima. Dugotrajnost istra\u017eivanja pak omogu\u0107uje uvid u dinamiku \u017eivota. Gastarbajteri, koji su dosad naj\u010de\u0161\u0107e figurirali u znanstvenoj literaturi kao statisti\u010dki broj, a u popularnoj kulturi kao karikatura ili stereotip, u ovoj studiji su zbiljski ljudi u dugome \u017eivotnome vijeku, sa svim dobrobitima i te\u0161ko\u0107ama, radostima i bolima odluke da odu raditi u inozemstvo. Kroz te \u017eivote prelamaju se politi\u010dko-ekonomski i dru\u0161tveni trendovi koje autorica detaljno ispisuje, ali u sredi\u0161tu autori\u010dine etnografije uvijek je \u010dovjek, onaj koji te trendove \u017eivi, grade\u0107i transnacionalni socijalni prostor. Njegova je pak glavna karakteristika uklju\u010divost \u2014 uklju\u010duje dvije dr\u017eave, dva doma i hibridne identitete koji uklju\u010duju i hrvatsko i njema\u010dko. (Valentina Gulin Zrni\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Monografija Dva doma rezultat je autori\u010dina dugogodi\u0161njeg bavljenja migracijskim temama iz etnolo\u0161ke i kulturnoantropolo\u0161ke perspektive te svojevrsna kruna njezina dosada\u0161njega etnolo\u0161kog rada. Kreativno osmi\u0161ljenim metodolo\u0161kim instrumentarijem u sklopu kvalitativne istra\u017eiva\u010dke paradigme, Jasna \u010capo ekstrahira iz narativa svojih brojnih sugovornika klju\u010dne teme i koncepte koji su differentia specifica \u017eivota i razmi\u0161ljanja hrvatskih radnih migranata u Njema\u010dkoj i njihovih potomaka ispisuju\u0107i monumentalnu znanstvenu sagu o jednoj velikoj nacionalnoj i transnacionalnoj temi: hrvatsko-njema\u010dkome svagdanu i blagdanu. Odgovaraju\u0107e narativne analize i interpretacije argumentirano i virtuozno uklapa u interdisciplinarni okvir etnologije i kulturne antropologije, demografije i sociologije, politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne povijesti te povijesti znanosti. (Velimir Pi\u0161korec)<\/p>\n

 <\/p>\n

Studija nudi dubinske uvide u kompleksnost migracijskih putanja, motiva, osobnih i obiteljskih sudbina iseljenika iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine koji su od 1960-ih naovamo mijenjali zavi\u010dajno, doma\u0107e i poznato podneblje s gospodarski prosperitetnijim i donekle socijalno sigurnijim njema\u010dkim tr\u017ei\u0161tem rada. Kroz longitudinalno istra\u017eivanje o \u017eivotima onih koji su neko\u0107 u o\u010dima biv\u0161eg re\u017eima smatrani \u201cradnicima na privremenom radu u inozemstvu\u201d, autorica etnografski utemeljeno, analiti\u010dki britko i spisateljski pitko, opisuje i analizira fenomen gastarbajterstva oboga\u0107uju\u0107i tako ne samo teorijski okvir u polju migracijskih studija, nego i empirijske uvide nu\u017ene za svako budu\u0107e istra\u017eivanje ove specifi\u010dne teme. Unutar transnacionalne istra\u017eiva\u010dke paradigme autorica zadobiva i odr\u017eava dugogodi\u0161nje povjerenje svojih brojnih kaziva\u010da, te analiti\u010dki minuciozno rekonstruira mitove, narative i ideologeme o njihovoj privremenosti, povratku i (re)migraciji, a potom prezentira zaklju\u010dke koji poti\u010du na razmi\u0161ljanje o \u017eivotu i identitetima migranata i njihovih potomaka, posebice o dinami\u010dnim procesima njihova uklju\u010divanja u dru\u0161tvo, bivanja, vezanosti i pripadanja, dvodomnosti i u\u010destale mobilnosti u transnacionalnom socijalnom prostoru. (Drago \u017dupari\u0107-Ilji\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Fotografija na naslovnici: Mladen Tudor iz serije Gastarbajteri, Zagreb 1978.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Grada Zagreba.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/dva-doma-hrvatska-radna-migracija-kao-transnacionalni-fenomen\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/capo-gastarbeiteri-slika.jpg?fit=533%2C620&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":15748,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55301,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55301","url_meta":{"origin":15748,"position":1},"title":"WEBINAR: Ma\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo da \u0107e 21. rujna 2026. izv. prof. dr. sc. Denis Njari (Filozofski fakultet u Osijeku) odr\u017eati webinar \u201cMa\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju i njezini dugoro\u010dni utjecaji na oblikovanje kulture sje\u0107anja i nacionalnog narativa\u201d. Detalji i registracija slijede uskoro. Webinar donosi pogled na bitku na Moha\u010dkom polju 1526. godine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55238","url_meta":{"origin":15748,"position":2},"title":"Poziv za radove: “South East Europe as a site of theory, method and political imagination”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Radna skupina za jugoisto\u010dnu Europu (SEE Working Group) pri British International Studies Association (BISA) najavila je petu godi\u0161nju radionicu Worlding from South East Europe, Remaking International Relations. Radionica polazi od pitanja \u0161to se mijenja kada se jugoisto\u010dna Europa ne promatra samo kao regija koju treba tuma\u010diti kroz ustaljene kategorije me\u0111unarodnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15748,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":15748,"position":4},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":15748,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15748"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15750,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15748\/revisions\/15750"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}