{"id":15726,"date":"2019-07-18T17:30:42","date_gmt":"2019-07-18T17:30:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15726"},"modified":"2019-07-18T17:37:14","modified_gmt":"2019-07-18T17:37:14","slug":"antonio-scurati-roman-o-mussoliniju-m-il-figlio-del-secolo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15726","title":{"rendered":"Antonio Scurati, roman o Mussoliniju “M \u2013 il figlio del secolo”"},"content":{"rendered":"

Knji\u017eevnik Antonio Scurati \u2013 \u010dija su djela prevo\u0111ena i na hrvatski \u2013 objavio je 2018. opse\u017eni roman o Mussoliniju koji je 2019. osvojio presti\u017enu talijansku knji\u017eevnu nagradu Strega te izazvao veliku pozornost i podijeljene reakcije, o \u010demu su pisali\u00a0i hrvatski mediji.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Antonio Scurati<\/p>\n

 <\/p>\n

M \u2013 il figlio del secolo<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00c8 un romanzo, s\u00ec, ma un romanzo in cui d’inventato non c’\u00e8 nulla. Al contrario, ogni singolo accadimento, personaggio, dialogo o discorso \u00e8 storicamente documentato o autorevolmente testimoniato da pi\u00f9 di una fonte. \u00c8 la storia dell’Italia tra il 1919 e il 1925, dalla fondazione dei Fasci italiani di combattimento al delitto Matteotti, la storia di un Paese che si consegna alla dittatura, la storia di un uomo (M, il figlio del secolo) che rinasce molte volte dalle proprie ceneri. La storia della Storia che ci ha resi quello che siamo.<\/p>\n

https:\/\/www.bompiani.it\/catalogo\/m-il-figlio-del-secolo-9788845298134<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Premio Strega 2019, vince Antonio Scurati con \u2018M. Il figlio del secolo\u2019<\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.ilfattoquotidiano.it\/2019\/07\/05\/premio-strega-2019-vince-antonio-scurati-con-m-il-figlio-del-secolo-seconda-benedetta-cibrario\/5302822\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Podijeljena Italija: Ducea nisu napadali kao Hitlera<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Musolini opsjeda talijanske knji\u017eare. Ve\u0107 \u010detiri tjedna knjiga ‘M’ Antonia Scuratija o usponu Benita Mussolinija nalazi se na prvom mjestu top-liste najprodavanijih knjiga u Italiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditajte vi\u0161e na: https:\/\/www.express.hr\/top-news\/podijeljena-italija-ducea-nisu-napadali-kao-hitlera-19042<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Gruppo di lettura in lingua italiana \/ \u010citateljski klub na talijanskom: Antonio Scurati<\/strong><\/p>\n

http:\/\/klub.booksa.hr\/gruppo-di-lettura-in-lingua-italiana-citateljski-klub-na-talijanskom-antonio-scurati<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Antonio Scurati <\/strong><\/p>\n

Antonio Scurati ro\u0111en je u Napulju 1969. godine.<\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/antonio-scurati<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga<\/span><\/strong><\/p>\n

Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c.<\/span><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15727,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15726","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/M.png?fit=504%2C690&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":15726,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53978,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53978","url_meta":{"origin":15726,"position":1},"title":"Predstavljenje knjige \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 10. lipnja 2026., u Knji\u017enici Augusta Cesarca u Zagrebu, s po\u010detkom u 18 sati, bit \u0107e predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom isti\u010de tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54245","url_meta":{"origin":15726,"position":2},"title":"Izlo\u017eba i tribina \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji SDP-ova zastupnika Marka Ve\u0161ligaja otvorena je izlo\u017eba \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d autorice Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107 i odr\u017eana tribina na kojoj su sudjelovali Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasi\u0107 i Xavier Bougarel, uz moderiranje Maru\u0161e Stama\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/eu\/vesligaj-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-antifasistickom-pokretu-12770277 https:\/\/www.sdp.hr\/vijesti\/u-ep-u-otvorena-izlozba-antifasizam-danas-od-otpora-do-prava https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12394532 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sdpovac-u-eu-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-jedan-od-temelja-drzavnosti\/2803611.aspx https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/dan-hrvatskog-antifasizma-ipak-se-slavi-u-strasbourgu-bili-smo-na-izlozbi-na-kojoj-su-rame-uz-rame-tudman-i-tito-1563573 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/sdp-ovac-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-na-njoj-i-fotografija-tudmana-1969576 https:\/\/direktno.hr\/direkt\/sokol-o-izlozbi-sdp-ovca-dio-ljevice-primjenjuje-dvostruke-kriterije-prema-totalitarizmu-398678\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55247,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55247","url_meta":{"origin":15726,"position":3},"title":"\u201eAnalogni mostovi svjetlosti \u2013 crnogorski i hrvatski fotografi (1845\u20131975)\u201d\u00a0 – Maja \u0110uri\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga \u201eAnalogni mostovi svjetlosti \u2013 hrvatski i crnogorski fotografi (1845\u20131975)\u201d Maje \u0110uri\u0107 predstavlja bogato ilustrovanu studiju koja prati i dokumentuje 130 godina vizuelne razmjene izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore. Umjesto da fotografsko naslje\u0111e posmatra kroz nacionalne ili \u0161kolske okvire, autorka istra\u017euje tokove ljudi, ideja, tehnika i motiva koji su povezivali\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Analogni-mostovi-svjetlosti-%E2%80%93-crnogorski-i-hrvatski-fotografi-1845%E2%80%931975.png?fit=654%2C827&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Analogni-mostovi-svjetlosti-%E2%80%93-crnogorski-i-hrvatski-fotografi-1845%E2%80%931975.png?fit=654%2C827&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Analogni-mostovi-svjetlosti-%E2%80%93-crnogorski-i-hrvatski-fotografi-1845%E2%80%931975.png?fit=654%2C827&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":15726,"position":4},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":15726,"position":5},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15726"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15726\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15733,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15726\/revisions\/15733"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}