{"id":15700,"date":"2019-07-16T17:35:27","date_gmt":"2019-07-16T17:35:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15700"},"modified":"2019-07-16T17:46:12","modified_gmt":"2019-07-16T17:46:12","slug":"c-w-gortner-carica-romanovih-roman-o-carici-mariji-fjodorovnoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15700","title":{"rendered":"C. W. Gortner, \u201eCarica Romanovih: roman o carici Mariji Fjodorovnoj\u201c"},"content":{"rendered":"

U Zagrebu je 2019. izdava\u010d Lumen objavio hrvatsko izdanje knjige Christophera W. Gortnera \u201eCarica Romanovih: roman o carici Mariji Fjodorovnoj\u201c (prevela s engleskog Ana Josi\u0107). Prethodno\u00a0je na hrvatski\u00a0jezik preveden 2011. njegov roman “Ispovijesti Katarine Medici”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Carica Romanovih<\/em> o\u010daravaju\u0107i je i dirljiv roman o \u017eivotu carice Marije Fjodorovne, majke posljednjega ruskog cara.<\/p>\n

Godine 1860. srce princeze Dagmar od Danske (zvane Minnie) osvojio je ruski prijestolonasljednik, carevi\u0107 Nikola, sin cara Aleksandra II. Radosne zaruke prekinut \u0107e Niksina bolest. Na samrtnoj postelji od svojega brata Sa\u0161e Niksa zatra\u017ei da se o\u017eeni Minnie. Sa\u0161a je robusni \u010dasnik u Carskoj gardi i Minnie ga u po\u010detku ne nalazi privla\u010dnim, no ipak pristane na vjen\u010danje. Udajom za ruskoga carevi\u0107a Minnie prelazi na pravoslavnu vjeru i dobva novo ime \u2013 Marija Fjodorovna.<\/p>\n

Car Aleksandar II. umire nakon atentata revolucionara te Sa\u0161a postaje carem, a Marij Fjodorovna caricom. U Rusiji sve vrije od nemira pa carica \u017eeli za\u0161titi svoju obitelj te pomo\u0107i caru. Usto, predana je dobrotvornom radu. Nakon Sa\u0161ine smrti, carem postaje njezin sin Niki. Nakon \u0161to se Nikola o\u017eeni mladom Aleksandrom, koja je pak op\u010dinjena Rasputinom, Minnie izgubi utjecaj nad sinom.<\/p>\n

Rasko\u0161ne pala\u010de i saloni Sankt Peterburga, ko\u010dije od zlata i kristala, krzna od hermelina i carska kruna Romanovih, potom boji\u0161nice Prvoga svjetskog rata i bolj\u0161evi\u010dka \u010dizma, a na kraju i pad Ruskoga Carstva \u2013 \u017eivotna je to pri\u010da Marije Fjodorovne, ruske carice koja je poku\u0161ala spasiti carstvo.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Strastvena pri\u010da o mo\u0107i i revoluciji.”
\n– Kirkus Reviews<\/p>\n

“Uzbudljiv i o\u010daravaju\u0107i roman o carici Mariji Fjodorovnoj, majci posljednjega ruskog cara Nikole II. Pri\u010da o njezinoj ljubavi i boli u prevratni\u010dkim desetlje\u0107ima Ruskoga Carstva ostavila me je bez daha.”
\n– Eva Stachniak, autorica romana The Winter Palace<\/em><\/p>\n

“Ovom rasko\u0161nom, uzbudljivom i nadasve tragi\u010dnom pri\u010dom C. W. Gortner o\u010darat \u0107e sve ljubitelje povijesnih romana.”
\n– Booklist<\/p>\n

“S obzirom na vrijeme u kojem \u017eivimo, jasno nam je o kojim problemima C. W. Gortner nenametljivo pripovijeda. Carica Romanovih<\/em> vjeran je prikaz va\u017enoga povijesnog razdoblja, no ujedno je i lucidno upozorenje na mogu\u0107e prevrate u zemlji u kojoj su bogatstvo i spokoj vlasni\u0161tvo tek \u0161a\u010dice ljudi.”
\n– BookPage<\/p>\n

“Carica Romanovih svjetluca kao Faberg\u00e9ovo jaje.”
\n– Kate Quinn, autorica bestselera The Alice Network<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n


\nC. W. Gortner svjetski je priznat autor bestselera: Marlene (2016.), Mademoiselle Chanel (2015.), The Last Queen (2008.), Ispovijesti Katarine Medici (2010., Lumen, Zagreb, 2011.), The Queens”s Vow (2012.) i The Vatican Princess (2016.).<\/em><\/p>\n


\n<\/em>Gortner pi\u0161e i serijal povijesnih trilera The Spymaster Chronicles, a dosad je objavio romane The Tudor Secret (2011.) i The Tudor Vendetta (2014.).<\/em><\/p>\n


\nNedavno su ga na internetskoj stranici The Washington Independent Reviews of Books svrstali me\u0111u deset najboljih pisaca povijesnih romana.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/carica-romanovih.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15704,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15700","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/169118.jpg?fit=659%2C1000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":15700,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15700,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":15700,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":15700,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":15700,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":15700,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15700","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15700"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15700\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15703,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15700\/revisions\/15703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15704"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15700"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15700"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15700"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}