{"id":15689,"date":"2019-07-15T06:57:09","date_gmt":"2019-07-15T06:57:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15689"},"modified":"2019-07-15T06:57:09","modified_gmt":"2019-07-15T06:57:09","slug":"camilo-jose-cela-roman-kosnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15689","title":{"rendered":"Camilo Jos\u00e9 Cela, roman \u201cKo\u0161nica\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakladnik V.B.Z. objavio je krajem 2018. godine hrvatsko izdanje romana \u201cKo\u0161nica\u201d (preveo Velimir \u017digo) \u2013 o \u0160panjolskoj neposredno nakon Gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Prosinac 1943. Madrid bruji \u017eivotom. Neposredno nakon kraja Gra\u0111anskog rata stanovni\u0161tvo se jo\u0161 uvijek hrva s posljedicama: racionirana raspodjela hrane, slabo ili nikako pla\u0107eni poslovi, zabrana slobode govora i \u017eivot u strahu. U takvom gradu mra\u010dne i uznemiruju\u0107e atmosfere pre\u017eivljavaju njegovi stanovnici \u2013 sitni krijum\u010dari, tvorni\u010dki radnici, konobari, homoseksualci, su\u0161i\u010davci, umjetnici, udovice, siroma\u0161ne djevojke, svodnice\u2026 i \u010dekaju da se dogodi ne\u0161to veliko.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kavana do\u00f1e Rose i bar Celestina Ortiza mjesta su interakcije redovitih gostiju i onih koji slu\u010dajno navrate. Odande pripovjeda\u010d slijedi svoje likove po ulicama Madrida, kafi\u0107ima, kinima, stanovima i preno\u0107i\u0161tima i zahva\u0107a samo kratke trenutke njihova \u017eivota, kratke razgovore i radnje, prikazuju\u0107i njihovu bijedu, ljubav i strast, glad, frustracije, ljubomoru, pohlepu i sitna zadovoljstva. U interakciji likova, koji su poput p\u010dela uko\u0161nici, gradi se slika \u0161panjolskog dru\u0161tva.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ovom inovativnom romanu strukturiranom poput niza na prvi pogled razbacanih i nepovezanih poglavlja, Cela je na maestralan na\u010din spojio tradiciju \u0161panjolskog realizma i modernizma. Vjeran dokument jednog vremena, ali i gorka egzistencijalna kronika, Ko\u0161nica se i danas smatra najboljim \u0161panjolskim romanom iz razdoblja nakon Gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Camilo Jos\u00e9 Cela (1916. \u2013 2002.) najpoznatiji je \u0161panjolski pisac druge polovine dvadesetog stolje\u0107a. Objavljivao je poeziju, pri\u010de, \u010dlanke, putopise i romane. Ro\u0111en je u Iriji Flaviji u Galiciji kao najstarije od devetero djece u obitelji vi\u0161e srednje klase. Studirao je pravo u Madridu do izbijanja \u0160panjolskoga gra\u0111anskog rata 1936. u kojem se borio na Francovoj strani i u kojem je te\u0161ko ranjen.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon rata radio je kao cenzor. Knji\u017eevnu slavu do\u017eivio je zahvaljuju\u0107i romanu Pascual Duarte i njegovi zlo\u010dini (La familia de Pascual Duarte, 1942.) kojim je zapo\u010deo nov smjer u poratnoj \u0161panjolskoj pripovjednoj prozi, tzv. tremendismo (opis patolo\u0161kog nasilja u bolesnoj dru\u0161tvenoj i obiteljskoj sredini). U romanu Ko\u0161nica (La Colmena, 1951.) neorealisti\u010dki je opisao \u017eivot poratnoga Madrida 1943. Najglasovitiji mu je putopis Put u Alcarriju (Viaje a la Alcarria, 1948.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedan je od pet \u0161panjolskih nobelovaca i jedini koji je Nobelovu nagradu (1989.) dobio za roman.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/12535\/kosnica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.vbz.hr\/book\/kosnica\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/kultura\/clanak\/id\/597255\/remek-djelo-frankista-nobelovca-cenzora-i-potkazivaca-blistav-koliko-i-rijedak-primjer-kako-se-od-rasutih-i-neuglednih-krhotina-puzzlea-moze-sklopiti-grandiozna-freska<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.express.hr\/kultura\/bio-je-sjajan-pisac-ali-i-fasist-koji-je-izdao-kolege-20774<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15690,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/kosnica.jpg?fit=375%2C549&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":15689,"position":0},"title":"Vladan Vukli\u0161, “Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53460,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53460","url_meta":{"origin":15689,"position":1},"title":"Poziv na javno savjetovanje na temu obrazovanja o ba\u0161tini antifa\u0161izma","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sudjelovanje u javnom savjetovanju pod nazivom \u201dKako danas pristupamo ba\u0161tini stradanja i antifa\u0161izma? Drugi svjetski rat i antifa\u0161izam u suvremenim muzejskim, umjetni\u010dkim i obrazovnim praksama\u201d o kvalitetnijem informiranju mladih i drugog zainteresiranog gra\u0111anstva o mjestima stradanja te antifa\u0161isti\u010dkog otpora i ba\u0161tini antifa\u0161izma koje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":15689,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":15689,"position":3},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15689,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":15689,"position":5},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar “Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15689"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15689\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15691,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15689\/revisions\/15691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}