{"id":15689,"date":"2019-07-15T06:57:09","date_gmt":"2019-07-15T06:57:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15689"},"modified":"2019-07-15T06:57:09","modified_gmt":"2019-07-15T06:57:09","slug":"camilo-jose-cela-roman-kosnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15689","title":{"rendered":"Camilo Jos\u00e9 Cela, roman \u201cKo\u0161nica\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakladnik V.B.Z. objavio je krajem 2018. godine hrvatsko izdanje romana \u201cKo\u0161nica\u201d (preveo Velimir \u017digo) \u2013 o \u0160panjolskoj neposredno nakon Gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Prosinac 1943. Madrid bruji \u017eivotom. Neposredno nakon kraja Gra\u0111anskog rata stanovni\u0161tvo se jo\u0161 uvijek hrva s posljedicama: racionirana raspodjela hrane, slabo ili nikako pla\u0107eni poslovi, zabrana slobode govora i \u017eivot u strahu. U takvom gradu mra\u010dne i uznemiruju\u0107e atmosfere pre\u017eivljavaju njegovi stanovnici \u2013 sitni krijum\u010dari, tvorni\u010dki radnici, konobari, homoseksualci, su\u0161i\u010davci, umjetnici, udovice, siroma\u0161ne djevojke, svodnice\u2026 i \u010dekaju da se dogodi ne\u0161to veliko.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kavana do\u00f1e Rose i bar Celestina Ortiza mjesta su interakcije redovitih gostiju i onih koji slu\u010dajno navrate. Odande pripovjeda\u010d slijedi svoje likove po ulicama Madrida, kafi\u0107ima, kinima, stanovima i preno\u0107i\u0161tima i zahva\u0107a samo kratke trenutke njihova \u017eivota, kratke razgovore i radnje, prikazuju\u0107i njihovu bijedu, ljubav i strast, glad, frustracije, ljubomoru, pohlepu i sitna zadovoljstva. U interakciji likova, koji su poput p\u010dela uko\u0161nici, gradi se slika \u0161panjolskog dru\u0161tva.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ovom inovativnom romanu strukturiranom poput niza na prvi pogled razbacanih i nepovezanih poglavlja, Cela je na maestralan na\u010din spojio tradiciju \u0161panjolskog realizma i modernizma. Vjeran dokument jednog vremena, ali i gorka egzistencijalna kronika, Ko\u0161nica se i danas smatra najboljim \u0161panjolskim romanom iz razdoblja nakon Gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Camilo Jos\u00e9 Cela (1916. \u2013 2002.) najpoznatiji je \u0161panjolski pisac druge polovine dvadesetog stolje\u0107a. Objavljivao je poeziju, pri\u010de, \u010dlanke, putopise i romane. Ro\u0111en je u Iriji Flaviji u Galiciji kao najstarije od devetero djece u obitelji vi\u0161e srednje klase. Studirao je pravo u Madridu do izbijanja \u0160panjolskoga gra\u0111anskog rata 1936. u kojem se borio na Francovoj strani i u kojem je te\u0161ko ranjen.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon rata radio je kao cenzor. Knji\u017eevnu slavu do\u017eivio je zahvaljuju\u0107i romanu Pascual Duarte i njegovi zlo\u010dini (La familia de Pascual Duarte, 1942.) kojim je zapo\u010deo nov smjer u poratnoj \u0161panjolskoj pripovjednoj prozi, tzv. tremendismo (opis patolo\u0161kog nasilja u bolesnoj dru\u0161tvenoj i obiteljskoj sredini). U romanu Ko\u0161nica (La Colmena, 1951.) neorealisti\u010dki je opisao \u017eivot poratnoga Madrida 1943. Najglasovitiji mu je putopis Put u Alcarriju (Viaje a la Alcarria, 1948.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedan je od pet \u0161panjolskih nobelovaca i jedini koji je Nobelovu nagradu (1989.) dobio za roman.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/12535\/kosnica<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.vbz.hr\/book\/kosnica\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/kultura\/clanak\/id\/597255\/remek-djelo-frankista-nobelovca-cenzora-i-potkazivaca-blistav-koliko-i-rijedak-primjer-kako-se-od-rasutih-i-neuglednih-krhotina-puzzlea-moze-sklopiti-grandiozna-freska<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.express.hr\/kultura\/bio-je-sjajan-pisac-ali-i-fasist-koji-je-izdao-kolege-20774<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15690,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15689","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/kosnica.jpg?fit=375%2C549&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15689,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15689,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":15689,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":15689,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15689,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":15689,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15689","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15689"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15689\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15691,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15689\/revisions\/15691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15690"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15689"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15689"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15689"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}