{"id":15656,"date":"2019-07-12T12:44:13","date_gmt":"2019-07-12T12:44:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15656"},"modified":"2019-07-12T12:44:13","modified_gmt":"2019-07-12T12:44:13","slug":"trpimir-vedris-hagiografija-i-rani-kult-sv-anastazije-i-sv-kristogona-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15656","title":{"rendered":"Trpimir Vedri\u0161, \u201cHagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Kristogona u Zadru\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Leykam International objavio je knjigu Trpimira Vedri\u0161a \u201cHagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Kristogona u Zadru\u201d (Zagreb 2019, 408 str.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Studija je podijeljena u tri tematska dijela. Prvi je dio pregled povijesti najranijeg kulta ranokr\u0161\u0107anskih mu\u010denika sv. Anastazije i Sv. Krizogona (1.\u20133. poglavlje). Drugi dio (4.\u20136. poglavlje) posve\u0107en je za\u010detcima kulta i zadarskom odrazu \u201euniverzalne hagiografije\u201c dvoje mu\u010denika (Passio S. Anastasiae). Tre\u0107i dio (7.\u20138. poglavlje) obra\u0111uje \u201emjesnu hagiografiju\u201c \u2013zadarske legende o prijenosu (Translatio Beati Grisogoni i Translatio Sanctae Anastasiae).<\/p>\n<p>U prvom je poglavlju (Izvori\u0161ta kulta: Sirmij i Akvileja, 304.\u2013o.450.) ocrtana povijest kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona izme\u0111u njihova pogubljenja po\u010detkom 4. st. i oblikovanja \u201ekanona\u201c njihovih hagiografija, odnosno \u201eimplantacije\u201c njihova kulta u Carigrad i Rim u drugoj polovici 5. st. Drugo je poglavlje (Oblikovanje kulta: Carigrad i Rim, o.400\u2013o.900.) posve\u0107eno klju\u010dnom razdoblju oblikovanja kulta te je kronolo\u0161ki ome\u0111eno vremenom prijenosa relikvija\/kulta u dvije prijestolnice u 5. st. i po\u010detka sna\u017enog \u0161irenja njihove hagiografije i kulta. Tre\u0107e poglavlje (Passio Anastasiae: podrijetla i rano \u0161irenje legende) posve\u0107eno je zajedni\u010dkoj pasiji sv. Anastazije i sv. Krizogona. U tom kontekstu naglasak je stavljen na uo\u010davanje postoje\u0107ih varijanti te legende, odre\u0111ivanju odnosa izme\u0111u njezinih latinskih i gr\u010dkih redakcija, te nastojanju da se odredi vrijeme i okolnosti njezina nastanka. \u010cetvrtim poglavljem (Podrijetlo i po\u010deci kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru) zaokru\u017euje se povijesni pregled te se podatci o kultu dvoje mu\u010denika u kasnoj antici povezuju s povije\u0161\u0107u njihova \u0161tovanja u ranosrednjovjekovnom Zadru. Peto poglavlje (Codex Filippii zadarska redakcija PA) usmjereno je ra\u0161\u010dlambi temeljnih kodikolo\u0161kih, paleografskih i ikonografskih problema vezanih uz nedavno otkriveni Cod. Filippi i u njemu sa\u010duvane najstarije zadarske redakcije PA. U \u0161estom poglavlju (Cod. Filippi i mla\u0111e zadarske redakcije PA) uspore\u0111uju se razli\u010dite zadarske redakcije PA te se razmatra teza o postojanju starijeg sloja zadarske hagiografije vezane uz dvoje gradskih za\u0161titnika. Sedmo poglavlje (Translatio Beati Chrysogoni) posve\u0107eno je hagiografskoj predaji o pronalasku tijela sv. Krizogona u zadarskoj okolici koja koja tek i\u0161\u010dekuje temeljito prou\u010davanje. Osmo poglavlje (Translatio S. Anastasiae) najve\u0107im je dijelom posve\u0107eno tekstualnoj ra\u0161\u010dlambi odabranih pripovjednih elemenata iz TSA.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=183\">http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=183<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15657,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/vedris.png?fit=246%2C365&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15656,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":15656,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15656,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":15656,"position":3},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":15656,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":15656,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15656"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15658,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15656\/revisions\/15658"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15657"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}