{"id":15648,"date":"2019-07-12T12:08:26","date_gmt":"2019-07-12T12:08:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15648"},"modified":"2019-07-12T12:08:46","modified_gmt":"2019-07-12T12:08:46","slug":"zeljko-cetina-prikaz-skupa-emotio-affectus-sensus-o-osjecajima-u-povijesti-na-jadranskom-prostoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15648","title":{"rendered":"\u017deljko Cetina – prikaz skupa – Emotio, affectus, sensus\u2026: o osje\u0107ajima u povijesti na jadranskom prostoru"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Me\u0111unarodni znanstveni skup 9. istarski povijesni biennale \u2013 Emotio, affectus, sensus<\/em>\u2026: o osje\u0107ajima u povijesti na jadranskom prostoru, Pore\u010d, 23.-25. svibnja 2019.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U pore\u010dkoj Galeriji Sin\u010di\u0107 Zavi\u010dajnog muzeja Pore\u0161tine \u2013 Museo del territorio Parentino 22. svibnja 2019. sve\u010dano je otvoren deveti po redu me\u0111unarodni znanstveni skup Istarski povijesni biennale s temom \u201cEmotio, affectus, sensus<\/em>\u2026: o osje\u0107ajima u povijesti na jadranskom prostoru\u201d. U organizaciji Zavi\u010dajnog muzeja Pore\u0161tine \u2013 Museo del territorio parentino, Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli \u2013 Filozofskog fakulteta i Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu skup je okupio dvadeset znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije i Italije. Biennale je postao jedan od zna\u010dajnijih povijesnih skupova u regiji obra\u0111uju\u0107i u historiografiji slabije istra\u017eene teme s naglaskom na povijest svakodnevice.<\/p>\n

Sudionike skupa na otvaranju su pozdravili Vladimir Torbica, pro\u010delnik Upravnog odjela za kulturu Istarske \u017eupanije, Elio \u0160tifani\u0107, zamjenik gradona\u010delnika Grada Pore\u010da te u ime organizatora Elena Uljan\u010di\u0107, ravnateljica pore\u010dkog muzeja, Klara Bur\u0161i\u0107 Matija\u0161i\u0107, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli i Mirela Mrak, ravnateljica Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu. Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predstavljanje zbornika radova s pro\u0161loga skupa pod naslovom \u201eArtisani et mercatores<\/em>: o obrtnicima i trgovcima na jadranskom prostoru\u201c. Zbornik je u ime uredni\u0161tva predstavila Marija Mogorovi\u0107 Crljenko, dok su o sadr\u017eaju i doprinosu zbornika hrvatskoj historiografiji govorili Danijela Doblanovi\u0107 \u0160uran i Gaetano Ben\u010di\u0107.<\/p>\n

Radni dio skupa zapo\u010deo je izlaganjem Darje Miheli\u010d pod naslovom \u201cNe\u010dedne razvade duhov\u0161\u010dine severozahodne Istre (Piran, Trst, Izola: 13. do 16. stoletje)\u201d u kojem je na primjerima nemoralnog \u017eivota duhovnika istarskih gradova pokazala na koji su na\u010din zaobilazili norme i odluke crkvenih koncila. U referatu \u201cChe far\u00f2 io, dolorosa la vita mia, quando non ti potr\u00f2 pi\u00f9, Ysotta, vedere? \u2013 \u0160to da radim, tu\u017ean je moj \u017eivot, kad te vi\u0161e ne\u0107u mo\u0107i vidjeti, I\u017eota?\u201d Robert Blagoni i Ivan Jurkovi\u0107 analizirali su profanu ranorenesansnu uglazbljenu tu\u017ealjku punu emocija, posve\u0107enu ferrarskoj markgrofici I\u017eoti udanoj za hrvatskog grofa Stjepana II. Frankopana. Istaknuli su da je vrijednost ove tu\u017ealjke u hrvatskoj glazbenoj historiografiji izuzetno velika s obzirom da je stihove napisao Talijan, a uglazbio ih Englez. Njihovo su izlaganje glazbenim izvedbama obogatili studenti Muzi\u010dke akademije Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli Ema Dela\u010d, mezzosopran i Lovro Mate\u0161in, bariton, koje je pripremila doc. art.mr. art. Sofija Cingula, a uz pratnju profesora, dr. art. Vladimira Gorupa na harmonici.<\/p>\n

Drugi dan bijenala zapo\u010deo je izlaganjem Zrinke Bla\u017eevi\u0107 \u201cOsje\u0107aji u povijesti: koncepti, diskursi, prakse\u201d u kojem je prezentiran kratak pregled povijesti pojmova koji su se od antike koristili za opisivanje osje\u0107aja (npr. pasije, afekti, sentimenti, emocije) i to prvo u okviru filozofskog, zatim moralno-teolo\u0161kog te na kraju u kontekstu suvremenog psihologijskog diskursa. Tako\u0111er, autorica je na primjeru funkcija osje\u0107aja u sklopu fibrilarne medicinske teorije papinskog lije\u010dnika dubrova\u010dkog porijekla \u0110ure Baglivija (1668.-1707.) prikazala ulogu osje\u0107aja u konstruiranju ranonovovjekovnog medicinskog znanja i terapeutskih metoda, kao i op\u0107enito kulturnih predod\u017ebi o ljudskom tijelu. U referatu \u201cIrato animo cepit verberar<\/em>: Performanse gnjeva u kasnosrednjovjekovnoj Istri\u201d Josip Bani\u0107 je na osnovu analize petnaestostoljetnih sudskih registara nekoliko istarskih komuna konceptualizirao djelovanja potaknuta gnjevom kao performative s jasno specificiranom dru\u0161tvenom ulogom, poput obrane \u010dasti, (re)afirmacije autoriteta te o\u010duvanja ili promocije vlastite pozicije na socijalnoj ljestvici. Autor je istra\u017eio i odnos predstavnika sredi\u0161njih vlasti, mleta\u010dkih podestata, prema javnim izvedbama gnjeva. Zoran Ladi\u0107 je u radu pod naslovom \u201cOporuke i osje\u0107aji. Raznolikost emotivnih izri\u010daja u isto\u010dnojadranskim oporukama razvijenog i kasnog srednjeg vijeka\u201d razmatrao na prvi pogled skrivenu dimenziju oporuka kao vrela koja zbog jakog intimnog karaktera sadr\u017ee brojne motive vezane uz izra\u017eavanje osje\u0107aja, odnosno emocija svih dru\u0161tvenih stale\u017ea.<\/p>\n

Nakon kratke pauze uslijedio je rad Kosane Jovanovi\u0107 \u201cMal d\u2019amore<\/em> \u2013 neuzvra\u0107ena ljubav u srednjovjekovnim vite\u0161kim romanima\u201c. Autorica je analizirala kulturne transfere iz Francuske prema Italiji te diseminaciju udvorne knji\u017eevnosti i ideja koje je ta vrsta knji\u017eevnosti propagirala, a posebnu pa\u017enju posvetila je prikazu i usporedbi njihovih razli\u010ditih narativa. Pritom se fokusirala na komparaciju trinaestostoljetnih francuskih i talijanskih vite\u0161kih romana te tema neuzvra\u0107ene ljubavi i smrti u kojima se ogleda stanovita destabilizacija dru\u0161tvenog poretka.<\/p>\n

Martino Mazzon u radu \u201cLa pi\u00f9 delicata e preziosa cosa che abbia il gentiluomo. Onore, furor e prudentia fra \u2018500 e \u2018600 nella vicenda di Leonello da Onigo\u201d prikazao je na primjeru plemi\u0107a iz Trevisa slo\u017eeni proces promjena modaliteta iskazivanja emocija \u010dasti i gnjeva koji je tijekom ranoga novog vijeka poprimao sve izra\u017eenija individualna obilje\u017eja. Referat \u201cLjubav, bol, strah, sram\u2026: istarski ranonovovjekovni bra\u010dni procesi kao izvor za povijest emocija\u201d Marije Mogorovi\u0107 Crljenko oblikovan je na osnovu analize knjiga sa\u010duvanih u Biskupijskom arhivu u Pore\u010du i procesa vo\u0111enih pred svjetovnim sudovima. Autorica je istaknula da istarski ranonovovjekovni bra\u010dni procesi iz 16. i 17. stolje\u0107a omogu\u0107avaju uvid u paletu razli\u010ditih osje\u0107aja i emocija poput ljubavi, straha, srama i boli, ali i specifi\u010dnih praksi poput otmica, obiteljskog nasilja i verbalnog zlostavljanja. Gaetano Ben\u010di\u0107 u izlaganju \u201cIl processo al pievano Vellovich: Credenze, amori e turbamenti in una piccola comunit\u00e0 istriana del XVIII sec.\u201d analizirao je proces protiv \u017eupnika iz Tara i Vabrige \u010dije je praznovjerje unijelo nemir u dru\u0161tvenu zajednicu. Ben\u010di\u0107 je naglasio da se u procesu protiv \u017eupnika o\u010dituje povezanost svjedo\u010danstava, sje\u0107anja i pri\u010da koje otkrivaju isprepletenost praznovjerja, ljubavi i straha kao dominantnih obilje\u017eja mentaliteta ranonovovjekovnog istarskog sela. Posljednji rad prijepodnevnog radnog dijela skupa zaklju\u010dila je Danijela Doblanovi\u0107 \u0160uran radom \u201c(Sve)prisutnost smrti u \u017eivotu ranonovovjekovnog \u010dovjeka: primjeri iz Istre\u201d u kojem je istra\u017eila utjecaj smrti na \u010dovjeka i njegov \u017eivot. Pritom je propitala koliki je utjecaj na odnos prema smrti imala vjera te koliko je \u010desta bila pojava susretanja pojedinca sa smr\u0107u. Autorica je istaknula da iz izvora kao \u0161to su mati\u010dne knjige kr\u0161tenih i vjen\u010danih proizlazi da se smrt na svaki na\u010din nastojalo nadi\u0107i jer je predugo \u017ealovanje ugro\u017eavalo opstojnost pojedinca i zajednice.<\/p>\n

Uslijedila je rasprava i stanka za ru\u010dak. Prije poslijepodnevnog radnog dijela skupa organiziran je obilazak kulturnih spomenika grada Pore\u010da i Katedralnog kompleksa Eufrazijeve bazilike pod stru\u010dnim vodstvom Ivana Matej\u010di\u0107a.<\/p>\n

Poslijepodnevni dio bijenala otvorio je Claudio Povolo referatom \u201cVergogna ed umiliazione in una vicenda seicentesca (Rozzo, Croazia – 1618)\u201d u kojem se dotakao osje\u0107aja srama i poni\u017eenja na temelju analize rituala javnog ismijavanja i degradacije grupe sve\u0107enika koji se zbio 1618. godine u Ro\u010du. U izlaganju \u201cEmocije u apostolskoj vizitaciji pulskog biskupa Alojzija Marcella 1658.\/1689.\u201d Matija Drandi\u0107 je ponajprije ukazao na problem interpretacija tekstualiziranih emocija u povijesnom izvoru, a zatim je na temelju taksonomije emocija Jamesa M. Jaspersa analizirao reprezentacije emocija u apostolskoj vizitaciji pulskog biskupa Alojzija Marcella. Pritom je posebnu pozornost posvetio tzv. moralnim emocijama, razmatraju\u0107i njihovu intersubjektivnu kvalitetu i djelatni potencijal. Marco Romio je u radu \u201cFra odio pubblico e odio secreto: il caso di Kor\u010dula (XVI-XVII)\u201d nastojao na kor\u010dulanskom primjeru rekonstruirati konfliktne odnose dviju kategorija ljudi, plemstva i gra\u0111ana, istra\u017euju\u0107i kriminalne parnice pohranjene u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru. U sredi\u0161tu njegove analize bio je poku\u0161aj definiranja pojmova \u201cskrivena mr\u017enja\u201c i \u201cjavna mr\u017enja\u201d. Na temelju pravnoga spisa koji se \u010duva u Dr\u017eavnom arhivu u Veneciji Elena Uljan\u010di\u0107 je u radu \u201cSlu\u010daj Bevilacqua \u2013 kriminalni \u010din u Pore\u010du u 18. stolje\u0107u\u201d prikazala emotivna stanja dionika tog doga\u0111aja. Istaknula je kako je iz sa\u010duvanih dokumenata vidljivo da su i institucije donosile svoje odredbe pod utjecajem emocija, a ne vode\u0107i se strogo zakonskim i pravnim mjerilima. U referatu \u201cL\u2019instituto delle licenze d\u2019armi: la traccia dell\u2019odio nei confini del Friuli\u201d Giovanni Toffolon prikazao je kako je sredi\u0161nja vlast (Mleta\u010dka Republika), nesposobna vr\u0161iti kontrolu nad pograni\u010dnim teritorijima, na granicama prema Friuliju razli\u010dite kolektivne emocije mr\u017enje nastojala okrenuti u svoju korist.<\/p>\n

Posljednji dan bijenala zapo\u010deo je izlaganjem Caterine Caverzan \u201cLa paura dell\u2019anonimato. Istria, secoli XVI-XVIII\u201d u kojem je istra\u017eila obred defamacije i poni\u017eavanja pojedinaca koji su nanosili uvrede predstavnicima Venecije u Istri i Dalmaciji te emocije koje su takvi obredi izazivali me\u0111u pu\u010danstvom. U radu \u201c\u010custva in starost\u201d Dragica \u010ce\u010d prikazala je proces promjena odnosa prema starenju i starim osobama u povijesnoj perspektivi. Autorica se tako\u0111er osvrnula i na problem ambivalentnosti kolektivnih emocija koje izaziva starost, a koje se kre\u0107u u rasponu od straha i ga\u0111enja do empatije i solidarnosti. Milan Rado\u0161evi\u0107 u referatu pod naslovom \u201cTrgovanje emocijama: samoubojstva u istarskim novinskom diskursu za talijanske me\u0111uratne uprave (1918.-1940.)\u201d istra\u017eio je medijske prikaze samoubojstva u Istarskoj provinciji, posebice u prvom desetlje\u0107u (1918.-1928.). Autor je naglasio da su emocije tuge, nemo\u0107i, usamljenosti i ljubomore bile lajtmotivi iscrpnih reporta\u017ea o samoubojicama koje su imale za cilj poticanje znati\u017eelje kod \u010ditatelja i bolje prodaje novina. Posljednje izlaganje na ovogodi\u0161njem skupu odr\u017eao je \u017deljko Dugac na temu \u201cTransferi ljudi i povijest emocija\u201d u kojem je iznio primjere istra\u017eivanja povijesti emocija siroma\u0161nog stanovni\u0161tva, pri \u010demu se posebno fokusirao na stanovni\u0161tvo koje se u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata doselilo s jadranskog podru\u010dja u Zagreb, kako u potrazi za boljim \u017eivotom, tako i zbog tada\u0161nje politi\u010dke situacije. Na temelju arhivskih fondova sestara pomo\u0107nica koje su 1930-ih godina djelovale kao socijalne radnice te na osnovu novinskih vijesti autor je prikazao pojedine obiteljske i osobne sudbine koje omogu\u0107uju da se iz emocionolo\u0161ke perspektive rekonstruiraju uvjeti \u017eivota do\u0161ljaka.<\/p>\n

Nakon zaklju\u010dne rasprave sudionici bijenala uputili su se na izlet pod stru\u010dnim vodstvom Gaetana Ben\u010di\u0107a u Park skulptura Du\u0161ana D\u017eamonje i u Vrsar.<\/p>\n

Deveti istarski povijesni biennale ve\u0107 je tradicionalno uspio afirmirati jo\u0161 jednu manje historiografski istra\u017eenu temu \u2013 emocije. \u0160to zbog njezine nekonvencionalnosti, \u0161to zbog nedostatka raspolo\u017eivih izvora, emocije na jadranskom prostoru prili\u010dno su slabo istra\u017eeno podru\u010dje. Mo\u017ee se konstatirati da s nestrpljenjem o\u010dekujemo sljede\u0107e izdanje bijenala na temu tijela u povijesti na jadranskom prostoru. Tom \u0107e prilikom biti predstavljen i zbornik s ovogodi\u0161njeg skupa koji \u0107e zasigurno postati nezaobilazno \u0161tivo ne samo profesionalnim povjesni\u010darima, ve\u0107 i ljubiteljima povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Cetina <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Napomena:<\/strong> prikaz \u0107e biti objavljen u Radovima Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-15648","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":15648,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15648,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":15648,"position":2},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":15648,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":15648,"position":4},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":15648,"position":5},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15648"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15649,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15648\/revisions\/15649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}