{"id":15613,"date":"2019-07-09T10:30:25","date_gmt":"2019-07-09T10:30:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15613"},"modified":"2019-07-09T10:30:25","modified_gmt":"2019-07-09T10:30:25","slug":"andrea-matosevic-doci-u-pulu-dospjeti-u-tapiju-etno-filozofska-studija-lokalnog-fenomena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15613","title":{"rendered":"Andrea Mato\u0161evi\u0107, \u201cDo\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena”"},"content":{"rendered":"

U nakladi Durieuxa i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu objavljena je 2019. godine knjiga Andree Mato\u0161evi\u0107a \u201cDo\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena”\u00a0koja “analizira dijakronijske i sinkronijske, povijesne i trenutne artikulacije lokalnog fenomena u gradu Puli koji se naziva tapija”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Pisana na osnovu etnografskog istra\u017eivanja, razgovora sa sugovornicima razli\u010ditih generacija, provedenog tijekom 2017. godine, ova knjiga analizira dijakronijske i sinkronijske, povijesne i trenutne artikulacije lokalnog fenomena u gradu Puli koji se naziva tapija. U knjizi se taj koncept interpretira iz sociolingvisti\u010dkog, kulturolo\u0161kog, filozofskog i usmeno-povijesnog rakursa kako bi se stekao \u010dim potpuniji uvid u taj neformalan lokalan fenomen koji u sebi objedinjuje \u201enedjelovanje\u201c, \u201ene\u010dinjenje\u201c, dosadu, entropi\u010dnost, atmosferu, ali i sna\u017eno izra\u017eenu ironiju, optimizam, markiranje statusa i pripadanja, a ujedno ozna\u010dava i period u godi\u0161njem protoku vremena, te naposljetku i \u201eduh grada\u201c. Stoga se fenomenologija tog termina ucijepljenog u grad Pulu do te mjere da ga gdjekad i sna\u017eno konotira, ra\u010dva na nekoliko dominantnih rukavaca me\u0111u kojima se isti\u010de njegova usmenost, a koja po\u010desto generira procese osobnog, potkulturnog ili pak gradskog, sinkronijskog i dijakronijskog, razlikovanja od konteksta koji se interpretira. Time op\u0107eprisutni i nipo\u0161to isklju\u010divo za Pulu specifi\u010dni fenomeni poprimaju specifi\u010dnu lokalnu, \u201eautohtonu\u201c, patinu i izra\u017eavaju se nerijetko u pridjevskom obliku kao \u201epulska zima\u201c, \u201epulska dosada\u201c ili \u201epulska publika\u201c. Takva ideja o sebi ili vlastitoj posebnosti po\u010diva na memoriji o realnim povijesnim, dru\u0161tvenim, ekonomskim i kulturnim procesima u gradu i pitanje je sna\u017eno izra\u017eene samointerpretacije koja se nerijetko, iako ne i uvijek, izra\u017eava u sna\u017enom kriti\u010dkom klju\u010du. Knjigu, pored Prologa i Zaklju\u010dka, \u010dine tri poglavlja – \u201eDo\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju. Etnografija imponderabilije grada\u201c donosi uvid u \u201esemanti\u010dku platformu\u201c, polisemi\u010dnost zna\u010denja rije\u010di tapija \u010dije se kori\u0161tenje mora interpretirati u generacijskom klju\u010du. U drugom se poglavlju naslovljenom \u201eDosada ili zijev grada\u201c koncept tapije smje\u0161ta bli\u017ee suvremenom osje\u0107aju dosade te ga se kroz njega, barem djelomi\u010dno, i poku\u0161ava objasniti. U Posljednjem, tre\u0107em poglavlju analizira se i interpretira poku\u0161aj kooptiranja koncepta i fenomena tapije u projektu prijave grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture Pula+2020, a koja se dijelom bazirala i na poku\u0161aju kodifikacije te ujedno \u201eo\u010duvanju i nadila\u017eenju\u201c tapije kao gradske specifi\u010dnosti. Tapiju se na taj na\u010din kroz razli\u010dite interpretacijske rakurse sagledava u cjelokupnoj slojevitosti gradskog fenomena, od supkulturnih artikulacija, preko preklapanja sa srodnim konceptima poput dosade i otu\u0111enja pa sve do poku\u0161aja spektakularizacije i komodifikacije tog specifi\u010dnog lokalnog znanja, stava i svjetonazora prema sebi, situaciji ili gradu. Pri pisanju knjige, pored intervjua sa sugovornicima, kori\u0161tena je i opse\u017ena literatura iz podru\u010dja etno-antropologije, filozofije, povijesti i znanosti o knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Do\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju knjiga je koja pripada onim iznimnim prinosima znanosti koji kompleksnim i slojevitim tuma\u010denjima uspijevaju naoko sitnu pojavnost \u2013 jedan jedini pojam nazo\u010dan na margini osebujne pulske urbane stvarnosti \u2013 uklopiti u razgranat i \u0161irokozna\u010denjski kontekst i njegovo pro\u017eimanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i sada\u0161njo\u0161\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Professor emeritus Miroslav Berto\u0161a<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Autor slojevito koristi teorijski obavije\u0161tenu etnografiju, znanja iz kulturalne povijesti i sociolingvistike u opisu jednoga, lokalno specifi\u010dnog koncepta. Posebno je zanimljivo vidjeti dru\u0161tveni \u017eivot pojma kojim se emocionalno markira, ali i aksiolo\u0161ki prosu\u0111uje i presu\u0111uje. Ova \u0107e studija postati korisnim \u0161tivom za sve koji se zanimaju za suptilnije forme emocionalne organizacije i iskazivanja u zajednici, onkraj Hrvatske, Istre i Pule.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Aljo\u0161a Pu\u017ear<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.ief.hr\/novosti\/doci-u-pulu\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.bib.irb.hr\/985819<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/kulturistra.hr\/lang\/hr\/2019\/03\/razgovor-s-andreom-matosevicem-povodom-objave-knjige-doci-u-pulu-dospjeti-u-tapiju\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15614,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/doci-u-pulu.jpg?fit=250%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":15613,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15613,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15613,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":15613,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":15613,"position":4},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":15613,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15615,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15613\/revisions\/15615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}