{"id":15613,"date":"2019-07-09T10:30:25","date_gmt":"2019-07-09T10:30:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15613"},"modified":"2019-07-09T10:30:25","modified_gmt":"2019-07-09T10:30:25","slug":"andrea-matosevic-doci-u-pulu-dospjeti-u-tapiju-etno-filozofska-studija-lokalnog-fenomena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15613","title":{"rendered":"Andrea Mato\u0161evi\u0107, \u201cDo\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena”"},"content":{"rendered":"

U nakladi Durieuxa i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu objavljena je 2019. godine knjiga Andree Mato\u0161evi\u0107a \u201cDo\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju. Etno-filozofska studija lokalnog fenomena”\u00a0koja “analizira dijakronijske i sinkronijske, povijesne i trenutne artikulacije lokalnog fenomena u gradu Puli koji se naziva tapija”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Pisana na osnovu etnografskog istra\u017eivanja, razgovora sa sugovornicima razli\u010ditih generacija, provedenog tijekom 2017. godine, ova knjiga analizira dijakronijske i sinkronijske, povijesne i trenutne artikulacije lokalnog fenomena u gradu Puli koji se naziva tapija. U knjizi se taj koncept interpretira iz sociolingvisti\u010dkog, kulturolo\u0161kog, filozofskog i usmeno-povijesnog rakursa kako bi se stekao \u010dim potpuniji uvid u taj neformalan lokalan fenomen koji u sebi objedinjuje \u201enedjelovanje\u201c, \u201ene\u010dinjenje\u201c, dosadu, entropi\u010dnost, atmosferu, ali i sna\u017eno izra\u017eenu ironiju, optimizam, markiranje statusa i pripadanja, a ujedno ozna\u010dava i period u godi\u0161njem protoku vremena, te naposljetku i \u201eduh grada\u201c. Stoga se fenomenologija tog termina ucijepljenog u grad Pulu do te mjere da ga gdjekad i sna\u017eno konotira, ra\u010dva na nekoliko dominantnih rukavaca me\u0111u kojima se isti\u010de njegova usmenost, a koja po\u010desto generira procese osobnog, potkulturnog ili pak gradskog, sinkronijskog i dijakronijskog, razlikovanja od konteksta koji se interpretira. Time op\u0107eprisutni i nipo\u0161to isklju\u010divo za Pulu specifi\u010dni fenomeni poprimaju specifi\u010dnu lokalnu, \u201eautohtonu\u201c, patinu i izra\u017eavaju se nerijetko u pridjevskom obliku kao \u201epulska zima\u201c, \u201epulska dosada\u201c ili \u201epulska publika\u201c. Takva ideja o sebi ili vlastitoj posebnosti po\u010diva na memoriji o realnim povijesnim, dru\u0161tvenim, ekonomskim i kulturnim procesima u gradu i pitanje je sna\u017eno izra\u017eene samointerpretacije koja se nerijetko, iako ne i uvijek, izra\u017eava u sna\u017enom kriti\u010dkom klju\u010du. Knjigu, pored Prologa i Zaklju\u010dka, \u010dine tri poglavlja – \u201eDo\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju. Etnografija imponderabilije grada\u201c donosi uvid u \u201esemanti\u010dku platformu\u201c, polisemi\u010dnost zna\u010denja rije\u010di tapija \u010dije se kori\u0161tenje mora interpretirati u generacijskom klju\u010du. U drugom se poglavlju naslovljenom \u201eDosada ili zijev grada\u201c koncept tapije smje\u0161ta bli\u017ee suvremenom osje\u0107aju dosade te ga se kroz njega, barem djelomi\u010dno, i poku\u0161ava objasniti. U Posljednjem, tre\u0107em poglavlju analizira se i interpretira poku\u0161aj kooptiranja koncepta i fenomena tapije u projektu prijave grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture Pula+2020, a koja se dijelom bazirala i na poku\u0161aju kodifikacije te ujedno \u201eo\u010duvanju i nadila\u017eenju\u201c tapije kao gradske specifi\u010dnosti. Tapiju se na taj na\u010din kroz razli\u010dite interpretacijske rakurse sagledava u cjelokupnoj slojevitosti gradskog fenomena, od supkulturnih artikulacija, preko preklapanja sa srodnim konceptima poput dosade i otu\u0111enja pa sve do poku\u0161aja spektakularizacije i komodifikacije tog specifi\u010dnog lokalnog znanja, stava i svjetonazora prema sebi, situaciji ili gradu. Pri pisanju knjige, pored intervjua sa sugovornicima, kori\u0161tena je i opse\u017ena literatura iz podru\u010dja etno-antropologije, filozofije, povijesti i znanosti o knji\u017eevnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Do\u0107i u Pulu, dospjeti u tapiju knjiga je koja pripada onim iznimnim prinosima znanosti koji kompleksnim i slojevitim tuma\u010denjima uspijevaju naoko sitnu pojavnost \u2013 jedan jedini pojam nazo\u010dan na margini osebujne pulske urbane stvarnosti \u2013 uklopiti u razgranat i \u0161irokozna\u010denjski kontekst i njegovo pro\u017eimanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i sada\u0161njo\u0161\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Professor emeritus Miroslav Berto\u0161a<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Autor slojevito koristi teorijski obavije\u0161tenu etnografiju, znanja iz kulturalne povijesti i sociolingvistike u opisu jednoga, lokalno specifi\u010dnog koncepta. Posebno je zanimljivo vidjeti dru\u0161tveni \u017eivot pojma kojim se emocionalno markira, ali i aksiolo\u0161ki prosu\u0111uje i presu\u0111uje. Ova \u0107e studija postati korisnim \u0161tivom za sve koji se zanimaju za suptilnije forme emocionalne organizacije i iskazivanja u zajednici, onkraj Hrvatske, Istre i Pule.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Aljo\u0161a Pu\u017ear<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.ief.hr\/novosti\/doci-u-pulu\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.bib.irb.hr\/985819<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/kulturistra.hr\/lang\/hr\/2019\/03\/razgovor-s-andreom-matosevicem-povodom-objave-knjige-doci-u-pulu-dospjeti-u-tapiju\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15614,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15613","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/doci-u-pulu.jpg?fit=250%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":15613,"position":0},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":15613,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":15613,"position":2},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":15613,"position":3},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":15613,"position":4},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":15613,"position":5},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15613","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15615,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15613\/revisions\/15615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15614"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}