{"id":15595,"date":"2019-07-08T11:50:26","date_gmt":"2019-07-08T11:50:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15595"},"modified":"2019-07-18T17:02:54","modified_gmt":"2019-07-18T17:02:54","slug":"nevenko-bartulin-nezavisna-hrvatska-drzava-godisnjak-1934-krv-rasa-i-rasna-ljepota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15595","title":{"rendered":"Nevenko Bartulin – Nezavisna Hrvatska Dr\u017eava Godi\u0161njak 1934: Krv, rasa i rasna ljepota"},"content":{"rendered":"

Kontroverzne izjave o usta\u0161kom pokretu i NDH, koje je prije dva mjeseca dala konzervativna hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ru\u017ea Toma\u0161i\u0107, dovele su do ponovne rasprave o politi\u010dko\u2013ideolo\u0161koj prirodi usta\u0161a prije i nakon uspostave Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Prema Toma\u0161i\u0107, ‘usta\u0161ki pokret je jedno, a NDH je drugo’, odnosno, me\u0111uratni je usta\u0161ki pokret bila skupina nacionalnih boraca za slobodu dok je usta\u0161ka dr\u017eava poprimila, pod silom okolnosti, strani i neprihvatljivi politi\u010dko\u2013ideolo\u0161ki sustav. Da bi objasnila ratnu politiku koju je vodio Poglavnik Ante Paveli\u0107, Toma\u0161i\u0107 je ponudila sljede\u0107u prili\u010dno nesuvislu racionalizaciju: ‘Nije morao pristati na rasne zakone, ali dobro. Nije morao imati logore, ali valjda tada je bio rat. Trebalo je \u017eivjeti u tome vremenu.’[1]<\/a> Iako njezino slabo obrazlo\u017eenje nema nikakvu vrijednost kao historiografsko obja\u0161njenje, tvrdnja da se usta\u0161ki pokret prije 1941. godine sastojao od nacionalista koji nisu slijedili neku specifi\u010dnu politi\u010dku ideologiju ve\u0107 dugo nalazi podr\u0161ku me\u0111u brojnim hrvatskim povjesni\u010darima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na primjer, prema vode\u0107em povjesni\u010daru me\u0111uratnog usta\u0161kog pokreta Mariju Jarebu, usta\u0161ka je ideologija bila zasnovana na ‘nacionalnoj isklju\u010divosti’, ali ne na ‘rasisti\u010dkom gledanju’. Me\u0111utim on priznaje da to\u010dka 11. usta\u0161ko-domobranskih na\u010dela (1933), koja navodi da u hrvatskoj dr\u017eavi \u2018ne smije odlu\u010divati nitko, tko nije po koljenima i po krvi \u010dlan hrvatskog naroda\u2019, pokazuje da usta\u0161ki pokret ‘nije na umu imao demokratska rje\u0161enja pitanja manjina i stranaca’.[2]<\/a> Ostaje ipak nejasno \u0161to su ‘demokratska rje\u0161enja’ u ovom kontekstu te Jareb zanemaruje spomenuti razliku izme\u0111u etni\u010dkog i gra\u0111anskog nacionalizma, iako je sasvim jasno da su usta\u0161e bili etnonacionalisti u ideolo\u0161kom smislu. Etni\u010dko\u2013rasni nacionalizam nije samo vidljiv u usta\u0161ko-domobranskim na\u010delima iz 1933., nego i u glavnim publikacijama me\u0111uratnog usta\u0161kog pokreta, uklju\u010duju\u0107i knjigu Mile Budaka, Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu hrvatsku dr\u017eavu<\/em> (1934) i knjigu Mladena Lorkovi\u0107a, Narod i zemlja Hrvata <\/em>(1939).[3]<\/a> Postojanje nekoliko vode\u0107ih usta\u0161a koji nisu bili etni\u010dkog hrvatskog podrijetla (uklju\u010duju\u0107i i vrlo mali broj usta\u0161a \u017eidovskog podrijetla) ne mijenja \u010dinjenicu da su usta\u0161e smatrali etni\u010dku i\/ili rasnu pripadnost kao jedan od bitnih temelja hrvatske narodnosti. Bilo je, za usporedbu, nekoliko vode\u0107ih njema\u010dkih nacionalsocijalista koji su bili francuskog, \u0161vicarsko-talijanskog ili slovenskog podrijetla,[4]<\/a> pa \u010dak i visokih \u010dasnika Wehrmachta koji su bili \u017eidovskog podrijetla,[5]<\/a> ali ovi pojedini slu\u010dajevi tako\u0111er ne mogu promijeniti \u010dinjenicu da je nacionalsocijalizam bio zasnovan na etni\u010dko-rasnom nacionalizmu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Daljnja potvrda da je usta\u0161ka ideologija bila utemeljena na etni\u010dko-rasnom nacionalizmu mo\u017ee se na\u0107i u godi\u0161njaku Nezavisne Hrvatske Dr\u017eave <\/em>(1934) koji je uredio i objavio hrvatski knji\u017eevnik i usta\u0161a Mile Budak. U \u010dlanku pod naslovom ‘Hrvatska nacionalna ideja’, autor Zlatko \u0160alkovi\u0107\u2013Frajsman objasnio je da \u2018nacionalna ideja obuhva\u0107a sve pojave prosvjetne, politi\u010dke, dru\u0161tvene i uop\u0107e duhovne naravi u jednom narodu, a koje pokazuju osebujnost tog naroda i koje imadu svoj korjen u njegovim rasnim osebinama i krvi.\u2019[6]<\/a> On je dopustio mogu\u0107nost asimilacije stranaca ali samo u iznimnim slu\u010dajevima:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2018Sve ono osebujno, posebno, svoje u pojedinom narodu, osniva se ba\u0161 na toj zajednici krvi. Iz te krvi izviru sve one tajne sile, koje stvaraju zajedni\u010dke poglede na \u017eivot, zajednicu interesa \u2014 zajedni\u010dko stvaranje duhovnih i tjelesnih dobara. To vrijedi bez obzira, da li je taj narod nastao iz jedne rase ili stapanjem vi\u0161e rasa. U svakom slu\u010daju postoji zajednica krvi, jer to stapanje [\u2026] ili ide potpuno do kraja, ili dodje prije ili kasnije do rascjepa u samostalne, prija\u0161nje rase, koje bezuspije\u0161no poku\u0161a\u0161e, da se stope [\u2026] Tome istome procesu, postupku u prirodi, odgovara i pojam asimilacije (prirodjenja, prilagodjivanja), koji obuhva\u0107a takovo u\u010dlanjenje pojedinaca ili manjih skupina u jedan narod, kojemu oni po krvi i rasi ne pripadaju [\u2026] Ti se pojedinci svom novom narodu tako duhovno priljube i s njime se stope, da potpuno gube ideale svoje rase i naroda […] Gdje se to ne dogodi tako potpuno i savr\u0161eno, gdje ti do\u0161ljaci zna\u010de samo broj\u010dani prirast tome narodu, kojemu se priklju\u010di\u0161e \u2014 KAO \u0160TO REDOVNO BIVA UZ RIJETKE \u010cASNE IZNIMKE! \u2014 njihovo je djelovanje \u0161tetno po narodne interese [\u2026]\u2019[7]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Prema autoru, Hrvati nisu op\u0107enito imali pozitivno iskustvo s \u2018asimilantima\u2019 kroz svoju povijest. Najbolji primjeri za to su bili oni potomci do\u0161ljaka koji su politi\u010dki nanijeli Hrvatima \u2018ogromne \u0161tete\u2019 u 19. stolje\u0107u. Dakle, tada se \u2018porodi\u0161e dva pokreta, a oba pod vodstvom ljudi tudje krvi i tudjih pradjedova, djedova i o\u010deva: Gajevo ilirstvo i Strossmayerovo jugoslavenstvo.\u2019[8]<\/a> Za razliku od Gaja i Strossmayera, Ante Star\u010devi\u0107, Stjepan Radi\u0107 i trenutni \u2018Vodja\u2019 (tj. Ante Paveli\u0107) bili su \u2018narodnog podrijetla po rasi i krvi.\u2019[9]<\/a> Frajsman je usta\u0161ko-domobranska na\u010dela zaklju\u010dno vidio kao \u2018osnovane na krvi i rasi.\u2019[10]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

U \u010dlanku pod naslovom \u2018Hrvatskim \u017eenama\u2019 u istom godi\u0161njaku, autor Dujo Prpi\u0107 je uputio sljede\u0107u poruku mladim Hrvaticama:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2018Mi smo du\u017eni svojim i predjima i potomcima, da o\u010duvamo \u010distu na\u0161u hrvatsku rasu i da je o\u010distimo, koliko je tu i tamo natopljena tudjom krvlju [\u2026]. S toga nam je razloga dragocjena i nenaknadiva svaka narodna jedinica \u010diste na\u0161e krvi i ne smijemo je ni pod koju cijenu pustiti, da se izgubi za na\u0161u narodnu budu\u0107nost [\u2026] Na vama je, sestre na\u0161e, na vama je, k\u0107eri na\u0161e, da se du\u0161evno pripremite za tu uzvi\u0161enu, naj\u010dasniju zada\u0107u [\u2026] Da budete sposobne za tu uzvi\u0161enu spoznaju i da uzmognete shvatiti tu svoju historijsku zada\u0107u u preporodu hrvatskoga naroda, morate prije svega biti svijesne, da sva va\u0161a vrijednost, da sva va\u0161a du\u0161evna i tjelesna ljepota poti\u010de samo od va\u0161e hrvatske rase i da sve, \u0161to jeste i \u0161to imate, morate samo njoj zahvaliti.\u2019[11]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Prpi\u0107 je tako\u0111er naveo da:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2018Mi vjerujemo u op\u0107instvo Svetih, mi vjerujemo, da su svi ljudi na svijetu bra\u0107a po svojoj spodobi i du\u0161i, ali mi ujedno znademo i to, da smo razdijeljeni medju sobom po rasama i krvi i da je svaki du\u017ean, da \u010duva svoju rasu i svoju krv \u010distom i neokaljanom, jer samo na taj na\u010din mo\u017ee na svijetu izvr\u0161iti svoju narodnu misiju. Samo tako i nikako dru\u010dkije, jer kao smjesa ne vrijedi ni sebi ni drugima upravo ni\u0161ta.\u2019[12]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Sli\u010dnu je tezu 1936. iznio jedan njema\u010dki rasni teoreti\u010dar koji je tvrdio da je svaka rasa i svaki narod utjelovljenje Bo\u017eje ideje i da je ‘na\u0161 zadatak za\u0161tititi njihovu osebujnu prirodu.’[13]<\/a> Ovdje treba napomenuti da je nacionalsocijalisti\u010dka vlada na\u010delno razlikovala rasnu antropologiju od rasizma, te je tijekom 1930-ih odbacila me\u0111unarodne optu\u017ebe da je nacionalsocijalizam zasnovan na rasizmu ili rasnoj mr\u017enji. Na primjer, na jednoj konferenciji u studenome 1934., njema\u010dko je ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo kako su njema\u010dka poslanstva po svijetu obrazlo\u017eila stranim vladama da nacionalsocijalisti\u010dka politika doista pravi razliku izme\u0111u rasnih tipova ali ne me\u0111u kvalitetima pojedinih rasa (dakle, Verschiedenartigkeit der Rassen<\/em> a ne Verschiedenwertigkeit der Rassen<\/em>).[14]<\/a> Naravno, teorija o nordijskoj rasnoj iznimnosti je tako\u0111er bila itekako prisutna u nacionalsocijalisti\u010dkim publikacijama u ovom razdoblju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nadalje, u \u010dlanku \u2018Hrvati i Bugari\u2019 u NHD<\/em> godi<\/em>\u0161<\/em>njaku<\/em>, \u010diji je autor bio stari prava\u0161ki politi\u010dar i usta\u0161a Marko Do\u0161en, mo\u017eemo nai\u0107i na sljede\u0107i rasni argument:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2018Kroz vjekove Hrvati i Bulgari sa\u010duvali su u najte\u017eoj borbi svoju narodnu i dr\u017eavnu individualnost, sa\u010duvali svoju kulturu i druge narodne osebine. Sa\u010duva\u0161e to zato, jer im je rasna svijest o posebnoj rasi i posebnom narodu davala uvijek nove porive za borbu i \u017eivot. I Hrvati i Bugari rasno su razli\u010dni od Srba. Srbi su mje\u0161avina raznih rasa i plemena, a od svakog zadr\u017eali su ba\u0161 najgore osebine. Taj rasni antagonizam, kako u pro\u0161losti tako i u sada\u0161njosti, ne mo\u017ee se premostiti.\u2019[15]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

I Mile Budak je uklju\u010dio rasno tuma\u010denje o \u017eidovskom podrijetlu komunizma i kapitalizma u svom \u010dlanku \u2018Nekoliko misli o uredjenju slobodne i nezavisne hrvatske dr\u017eave\u2019:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2018KOMUNIZAM I KAPITALIZAM predstavljaju dva opre\u010dna pogleda na svijet i \u017eivot, dva opre\u010dna dr\u017eavna ustrojstva, dva opre\u010dna ropstva \u010dovjekove du\u0161e, slobode, ponosa i dostojanstva, koja su du\u0161i hrvatskoga naroda jednako daleka i tudja [\u2026] Vodje su i jednima i drugima \u2014isti! Nijesu, dodu\u0161e, isti ljudi, ali je ista krv, isto porijetlo, ista rasa, koja imade svoje te\u017enje i ciljeve, pa ide za njima posve svijesno i prora\u010dunato, po odredbama svoje krvi, koja ih kroz stolje\u0107a vodi i ravna [\u2026] Razlika je ta, \u0161to kakvoga Rokfelera ili \u0160terna zamijeni kakav Trocki, koji se je prije-recimo zvao Bronstein, pa kako je prije radio, tako sada nastavlja samo \u2013 pod novom firmom.\u2019[16]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Nevenko Bartulin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> Citirano u: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107, \u2018Ru\u017ea usta\u0161ka\u2019, Portal Novosti<\/em>, 31. svibnja 2019:<\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/ruza-ustaska<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> Mario Jareb, Usta\u0161ko-domobranski pokret: od nastanka do travnja 1941. godine<\/em>. \u0160kolska knjiga: Zagreb, 2006, str. 129.<\/p>\n

[3]<\/a> Vi\u0161e o etnojezi\u010dnim i rasnim teorijama u ovim knjigama vidjeti u: Nevenko Bartulin, The Racial Idea in the Independent State of Croatia: Origins and Theory<\/em>. Brill: Leiden, 2014, str. 131-137.<\/p>\n

[4]<\/a> Na primjer: Walther Darr\u00e9, Leonardo Conti i Odilo Globocnik.<\/p>\n

[5]<\/a> Vi\u0161e o tome vidjeti u: Bryan Mark Rigg, Hitler\u2019s Jewish Soldiers: The Untold Story of Nazi Racial Laws and Men of Jewish Descent in the German Military<\/em>. University Press of Kansas: Kansas, 2002.<\/p>\n

[6]<\/a> Dr. Mile Budak ur. Nezavisna Hrvatska Dr\u017eava Godi\u0161njak 1934<\/em>. Druck Dr. W. Br\u00f6nner: Berlin, 1933\/34, str. 31.<\/p>\n

[7]<\/a> ibid.<\/p>\n

[8]<\/a> ibid, str. 34.<\/p>\n

[9]<\/a> ibid, str. 32, 34-35.<\/p>\n

[10]<\/a> ibid, str. 35.<\/p>\n

[11]<\/a> ibid, str. 82.<\/p>\n

[12]<\/a> ibid.<\/p>\n

[13]<\/a> Winfried Ekkehart [Heinrich Schnee] citiran u: Christopher M. Hutton, Race and the Third Reich: Linguistics, Racial Anthropology and Genetics in the Dialectic of Volk<\/em>. Polity Press: Cambridge, 2005, str. 16.<\/p>\n

[14]<\/a> Raul Hilberg, The Destruction of the European Jews<\/em>. Vol 1. Third Edition. Yale University Press: New Haven and London, 2003, str. 65.<\/p>\n

[15]<\/a> NHD Godi\u0161njak 1934<\/em>, str. 29.<\/p>\n

[16]<\/a> ibid, str. 129.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-15595","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15595,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":15595,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15595,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":15595,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15595,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":15595,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15595"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15596,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15595\/revisions\/15596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}