Leykam International i Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu objavili su 2019. zbornik radova “Naracije straha” (328 str.) u kojem su svojim prilozima sura\u0111ivali i povjesni\u010dari i povjesni\u010darke. Fenomen straha je kontinuirano va\u017ena tema historiografije, a proizvodnja straha sveprisutno obilje\u017eje na\u0161eg aktualnog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog trenutka.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Naracije straha<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Autori priloga u zborniku istra\u017euju kako se pripovjednim strategijama i pripovijedanim doga\u0111ajima strahovi oblikuju u svakodnevnoj interpersonalnoj komunikaciji, ali i u javnome diskursu, u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, u knji\u017eevnosti, vizualnim i izvedbenim umjetnostima i dr. Nekoliko je radova posve\u0107eno diskurzivnosti straha u knji\u017eevnosti, po\u010dev\u0161i od teolo\u0161ke interpretacije motiva straha u Knjizi o Tobiji (Beck), preko uloge straha u romanesknoj poetici Ayn Rand (\u0160kopljanac), analize predajnih motiva i tema koji se koriste za uobli\u010davanje i razobli\u010davanje straha u romanima \u017divi i mrtvi Josipa Mlaki\u0107a te \u010crna mati zemla Kristiana Novaka (Rudan) do studije anksioznosti u postapokalipti\u010dnim distopijskim svjetovima tzv. \u201eklimatske fikcije\u201c (Bradi\u0107). Povijesnim strahovima, odnosno temama dru\u0161tvene anksioznosti vezane uz specifi\u010dne povijesne pojave u odre\u0111enim sredinama posve\u0107eno je nekoliko radova napisanih s razli\u010ditih disciplinarnih motri\u0161ta. Tako se, primjerice, povijest straha u srednjovjekovnoj Dalmaciji i konstruiranje (demonskih) neprijatelja u lokalnim predajama prati kroz praksu apotropejskih grafita uklesanih na liminalne prostore ku\u0107a u \u0160ibeniku i drugim dalmatinskim gradovima i ruralnim naseljima (Vodanovi\u0107); opisuje se dru\u0161tveni i politi\u010dki kontekst \u201evelikog straha\u201c 1755. godine u Zagrebu uslijed u\u010destalih pobuna kmetova i vojnika (Vukobratovi\u0107); propituje se uloga figure razbojnika u \u0161irenju atmosfere straha u Istri nakon Prvoga svjetskog rata (Han); uvid u progone vje\u0161tica temeljene na zapisnicima sa su\u0111enja u Kri\u017eevcima u 18. stolje\u0107u, nadopunjuje se uklju\u010divanjem pojmovlja \u201eafektivne politike\u201c i \u201eafektivne atmosfere\u201c, a vje\u0161ti\u010dji diskurs promatra se kao oblik histerije (Polgar); donosi se povijesni pregled iracionalnog straha od prividne smrti i prijevremenog ukopa ili \u201etatofobije\u201c koja je u zagreba\u010dkoj sredini promijenila pogrebne prakse na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e (Priante); analiti\u010dki se produbljuje kultura straha koja se razvila u pam\u0107enju istarskog egzodusa u knji\u017eevnom, historiografskom i politi\u010dkom diskursu (Badurina). Nekoliko se radova bavi aktualnim dru\u0161tvenim strahovima i fobijama \u2013 zastra\u0161ivanjima u obrazovnom procesu, u \u201emilitariziranom i otu\u0111enom edukacijskom sustavu\u201c koje razvija pedagogiju straha (Govedi\u0107); razli\u010ditim strahovima vezanim uz politiku procjepljivanja djece, po\u010dev\u0161i strahom od posljedica cijepljenja djece koji generira strah od pojavljivanja novih epidemija i vra\u0107anja starih zaraznih bolesti (Katarin\u010di\u0107); ulogom \u0161utnje u komuniciranju straha u pripovjeda\u010dkim i kaziva\u010dkim situacijama koje prenose traumatsko iskustvo (Markovi\u0107); izvedbom \u201epoliti\u010dke paranoje\u201c na primjeru akcija i performansa Tomislava Gotovca, koja se interpretativno dovodi u vezu sa strahovima koje poti\u010du aktualne teorije zavjere (Marjani\u0107). Prou\u010davanje straha imperativ je na\u0161e dana\u0161njice zbog toga \u0161to nas osvje\u0161tavanje sveprisutnosti straha i poznavanje njegovih mehanizama ujedno osposobljuju za njegovo nadila\u017eenje. Temelj je folkloristi\u010dkog pristupa strahu u ovoj knjizi postavka da pripovijedanje, od najstarijih zapisa do digitalnih zapisa, mo\u017ee pru\u017eiti u\u010dinkovit otpor kulturi straha.<\/p>\n <\/p>\n