{"id":15565,"date":"2019-07-05T16:55:34","date_gmt":"2019-07-05T16:55:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15565"},"modified":"2019-07-05T17:04:49","modified_gmt":"2019-07-05T17:04:49","slug":"dino-stanicic-public-history-contested-pasts-and-politics-of-mourning-beograd-22-28-lipnja-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15565","title":{"rendered":"Dino Stani\u010di\u0107 – prikaz ljetne \u0161kole – “Public History, Contested Pasts and Politics of Mourning”"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Public History, Contested Pasts and Politics of Mourning<\/em><\/strong>, Summer school of the Jean Monnet Network for Applied European Contemporary History (AECH), Beograd, 22.-28. lipnja 2019.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

U Beogradu je od 22. do 28. lipnja 2019. odr\u017eana me\u0111unarodna ljetna \u0161kola AECH-a (Jean Monnet Network), kao zavr\u0161ni dio trogodi\u0161njeg projekta koji je financijski podr\u017eala Europska unija. Program \u0161kole, koja se odvijala na engleskom jeziku, uklju\u010divao je profesore, istra\u017eiva\u010de, stru\u010dnjake i studente iz niza zemalja. Interdisciplinarnost je bila jedna od temeljnih postavki, stoga su osim povjesni\u010dara razli\u010ditih usmjerenja sudionici dolazili iz polja kao \u0161to su teorija knji\u017eevnosti, kulturalni studiji, politi\u010dke znanosti, psihologija, antropologija i dr.<\/p>\n

Prvu ve\u010der, nakon uvodnih pozdrava Jelene \u0110or\u0111evi\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Beogradu) i Dennisa Dierksa (Sveu\u010dili\u0161te u Jeni) u kojima je istaknuta va\u017enost integracijskih studija Europe s transnacionalnim i javnopovijesnim naglaskom, otvoren je okrugli stol na temu The Politics of Mourning<\/em>, na kojem su se uvodnom izlaganju Sigrid Weigel (Director emeritus, ZfL, Berlin) u raspravi pridru\u017eili Damir Arsenijevi\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Tuzli) i Olga Manojlovi\u0107 Pintar (Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd), uz moderiranje \u017deljane Tuni\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Jeni). Weigel je u svojem izlaganju analizirala razli\u010dite aspekte \u017ealjenja (oplakivanja): povijesne predod\u017ebe i rituale, njihovo shva\u0107anje na Zapadu i Istoku (dovode\u0107i u pitanje op\u0107e paradigme), ali i odnos izme\u0111u \u017ealjenja i politike. Naglasila je proces \u201epolitizacije \u017ertava\u201c prisutan u suvremenom dru\u0161tveno-politi\u010dkom ozra\u010dju, na \u0161to su se iz vlastitih znanstvenih perspektiva nadovezali i njezini sugovornici.<\/p>\n

Isti je tematski okvir bio i na sutra\u0161njoj prijepodnevnoj raspravi koju je svojim izlaganjem pod naslovom \u201cTo die for\u201d in Traditions of Judaism and Christianity<\/em> otvorio Martin Treml (ZfL, Berlin), ponudiv\u0161i izuzetno zanimljiv pogled na figuru \u201emu\u010denika\u201c, oslanjaju\u0107i se ponajvi\u0161e na ikonografske motive iz europske povijesti umjetnosti i religije. U drugom dijelu izlaganja, Treml je na inovativan na\u010din interpretirao fotografije s mjesta sukoba u Ukrajini 2013.\/2014., nastoje\u0107i uspostaviti kontinuitet pojedinih simbola od antike sve do suvremenosti. U sli\u010dnom klju\u010du nastavio je Zaal Andronikashvili (ZfL, Berlin) koji se u svom predavanju bavio figurom \u201eoca koji oplakuje\u201c, analiziraju\u0107i dva monumentalna spomenika iz Gruzije i Bjelorusije. Osobito je iz javnopovijesne perspektive zanimljiv primjer gruzijskog spomenika Otac vojnika<\/em> iz 1978. godine (autor Merab Berdzenishvili), ina\u010de nastalog na temelju lika iz istoimenog sovjetskog filma (1964.), redatelja Revaza Chkheidzea. Posljednje izlaganje drugoga dana, The Assassination of Zoran \u0110in\u0111i\u0107 and its Semantics of Martyrdom<\/em>, odr\u017eala je \u017deljana Tuni\u0107, ukazav\u0161i na radikalnu promjenu percepcije o biv\u0161em srpskom premijeru nakon atentata 2003. godine i raslojavanje predod\u017ebi o njegovoj ulozi u dru\u0161tvu, ali i na razli\u010dite procese politizacije njegove smrti. Poslije svakog izlaganja odr\u017eana je rasprava, \u0161to \u0107e se nastaviti i svakog od sljede\u0107ih dana ljetne \u0161kole.<\/p>\n

Tre\u0107eg dana Thomas Cauvin (predsjednik International Federation of Public History, autor knjige Public History: A Textbook of Practice<\/em> iz 2016.) otvorio je cjelinu Approaches to European Public History <\/em>s predavanjem ambiciozna naslova We will all be public historians: The future of public history training in Europe<\/em>. Izlaganje je bilo preglednoga tipa, usmjereno vi\u0161e onim sudionicima \u0161kole koji dolaze iz drugih znanstvenih disciplina ili se dosad nisu susretali s teorijom i metodama javne povijesti. Cauvin je naglasak stavio na prakti\u010dne aspekte javnopovijesnog djelovanja, u\u010denje novih vje\u0161tina, usavr\u0161avanje retorike i sl., pa se poslije njegova izlaganja razvila rasprava o primarnoj funkciji javnog povjesni\u010dara.<\/p>\n

Dennis Dierks i Milo\u0161 Ni\u010di\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Beogradu) izlagali su na temu Making a City, Building a Nation: Monuments and the Memory Booms of the 19th, 20th and 21st Centuries. <\/em>Dierks je postavio pitanje odnosa javne povijesti i kulture pam\u0107enja (Memory studies<\/em>) s metodolo\u0161kog i teorijskog aspekta te ukazao na razlike dr\u017eavnog i dru\u0161tvenog u \u201eprocesu pam\u0107enja\u201c. Na primjeru Berlina tijekom Weimarske Republike prikazao je sukobljena pam\u0107enja, s jedne strane demokratske republike, a s druge antidemokratski nastrojenih \u201ecivilnih dru\u0161tvenih aktera\u201c. U svom dijelu predavanja, Ni\u010di\u0107 je analizirao tri specifi\u010dne stilske i ideolo\u0161ke faze u stvaranju spomenika na podru\u010dju biv\u0161e socijalisti\u010dke Jugoslavije: prvu do raskida s Informbiroom 1948. godine; drugu do ratova devedesetih; i tre\u0107u, koja traje i danas, gdje je prisutno \u201evra\u0107anje\u201c simbolima ranije povijesti. Osim toga, ukazao je i na specifi\u010dnosti sraza jugoslavenskog naslje\u0111a i suvremenih tendencija op\u0107e komercijalizacije koja uglavnom ne uklju\u010duje kontekst razumijevanja zna\u010daja monumenata.<\/p>\n

Damir Arsenijevi\u0107 govorio je o projektu radne grupe Vic, rat i genocid<\/em> \u010diji su suradnici u razdoblju od nekoliko godina nastojali preispitati postoje\u0107e prakse komemoracije \u017ertava rata u Bosni i Hercegovini. Kao teorijski okvir poslu\u017eila je psihoanaliza, napose Freudovi tekstovi o \u0161ali kao sredstvu razotkrivanja nesvjesnog i pre\u0161u\u0107enog. U pa\u017eljivo postavljenom, kriti\u010dkom okru\u017eju, \u0161ale o ratu i genocidu analizirane su kao specifi\u010dan oblik svjedo\u010danstva na nizu javnih \u010ditanja tijekom godina.<\/p>\n

Cjelinu Public History, Contested Pasts and Social Transformation<\/em> otvorila je Judith Brand (Forum ZFD, Bosna i Hercegovina) s temom Voices from the Ground: Victimhood and Ethnopolitical Violence in Oral History<\/em>, predstavljaju\u0107i niz projekata koji se bave razli\u010ditim oblicima suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, npr. Koaliciju za REKOM <\/em>i Documentu<\/em>. Chantal Kesteloot (CegeSoma, Belgija) izlagala je na temu Transnational and Public History in Museums on the Second World War<\/em>, analiziraju\u0107i razvoj muzeolo\u0161ke prakse tijekom 20. stolje\u0107a, ponajvi\u0161e uvjetovan iskustvima dvaju svjetskih ratova. Predstavljena su tri europska muzeja, sa svojim specifi\u010dnim kontekstima: Caen Memorial<\/em> (otvoren 1988.), The Museum of the Second World War <\/em>(Gd\u00e1nsk, 2017.), The House of the European History<\/em> (Bruxelles, 2017.), pri \u010demu je istaknuta va\u017enost muzeja kao mjesta rasprave, a ne ne\u010dega neutralnog (iz \u010dega proizlazi va\u017enost uloge povjesni\u010dara). Jelena \u0110or\u0111evi\u0107 u predavanju Controversies about the NATO intervention: Fear and Feasts <\/em>predstavila je prili\u010dno originalnu interpretaciju kolektivne reakcije civilnog stanovni\u0161tva Srbije na NATO-ovu intervenciju u Srbiji 1999. godine, tuma\u010de\u0107i ju u klju\u010du toposa mundus inversus<\/em>, dakle, s naglaskom na ritualno, karnevalsko. Olga Manojlovi\u0107 Pintar kasnije je odr\u017eala pregledno predavanje o povijesti Jugoslavije kao uvod u predvi\u0111ene posjete muzejima.<\/p>\n

Dan poslije, tema je bila Public History and the Media.<\/em> Najprije je izlagao Jochen Voit (Ettersberg Foundation, Memorial Centre Andreasstra\u03b2e, Erfurt). Govorio je o konceptu memorijalnog centra koji problematizira represiju i otpor SED-u u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj (s naglaskom na Tiringiju). Samu zgradu dana\u0161njeg centra ranije je koristio Stasi<\/em> za politi\u010dke zatvorenike. No, Voit se javnom povije\u0161\u0107u bavi i umjetni\u010dki, pa je tako \u010ditao dio svoje grafi\u010dke novele Nieder mit Hitler!<\/em>, u kojoj na temelju svjedo\u010danstava svjedoka, ali i arhivske gra\u0111e, ispisuje pri\u010du o njema\u010dkom dru\u0161tvu tijekom nacisti\u010dke i komunisti\u010dke diktature. Marina Simi\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Beogradu) u izlaganju Yugoslav History and its Film <\/em>ponudila je neku vrstu sinteze jugoslavenskog filma, podijeliv\u0161i ga u nekoliko kategorija i tipova, s projekcijom nekoliko isje\u010daka iz filmova. S druge strane, Jelena Jorga\u010devi\u0107 Kisi\u0107 (Forum za religiju, medije i kulturu se\u0107anja, Beograd) u svojem je izlaganju The Hollywood View on the ‘Balkan Wars’<\/em> analizirala dominantne reprezentacije Srba u holivudskim filmovima, gdje je na nekoliko izabranih primjera pokazala prevladavaju\u0107e stereotipe, izostanak konteksta, a ponekad i bilo kakvog poku\u0161aja razumijevanja povijesnih okolnosti.<\/p>\n

Posljednji radni dan ljetne \u0161kole otvorila je Sanja Iguman (Sveu\u010dili\u0161te u Bergamu) s predavanjem Tourism and Public History: Contested Territories<\/em>. Za case study<\/em> izabran je Beograd, grad koji je povijesno pro\u0161ao razli\u010dite mijene. Iguman postavlja pitanje identiteta i odnosa prema naslje\u0111u (koje nastaje procesom selekcije te se samo dijelu naslje\u0111a upisuje zna\u010denje i vrijednost), a gradski pejza\u017e promatra kao vi\u0161eslojni koncept koji se sastoji od materijalnih, ali i nematerijalnih fenomena. U drugom dijelu izlaganja ukazano je na recentnije prijepore i intervencije na podru\u010dju grada i ovisnost koherencije i razumijevanja grada o politi\u010dkom i ideolo\u0161kom kontekstu. Uslijedio je sastanak studenata sudionika ljetne \u0161kole na kojem se raspravljalo na temu Is history applicable in the process of European integration<\/em>, nakon \u010dega su rezultati rasprave predstavljeni organizatorima, \u010dime je i okon\u010dan radni dio programa. Za vrijeme trajanja \u0161kole, uglavnom u popodnevnim i ve\u010dernjim satima, sudionici su imali i sljede\u0107e grupne aktivnosti: organizirano vodstvo do beogradske tvr\u0111ave, posjete Pala\u010di Srbije (nekada\u0161nja Pala\u010da Federacije), Muzeju Jugoslavije, Muzeju afri\u010dke umjetnosti i koncertu Beogradskog filharmonijskog orkestra. Treba spomenuti da je krajem 2019. godine planirano objavljivanje zbornika Public History on the Battlefield of Europe: Dealing with Painful Pasts in the 20th Century <\/em>koji je tako\u0111er rezultat rada na ovom projektu.<\/p>\n

U kona\u010dnici, iskustvo sudjelovanja na ljetnoj \u0161koli uvjerilo me da javna povijest kao polje uistinu mo\u017ee donijeti dodatnu razinu kriti\u010dke analize odnosa pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Pokazalo se da neke europske zemlje ve\u0107 imaju ozbiljno razvijene prakse djelovanja i na\u010dine adresiranja problemati\u010dnih dru\u0161tvenih tema, uz svijest da se jo\u0161 mnogo mo\u017ee i treba u\u010diniti u vezi tih pitanja. Institucionalno umre\u017eavanje i suradnja razli\u010ditih vrsta stru\u010dnjaka otvaraju brojne mogu\u0107nosti za konceptualne i metodolo\u0161ke inovacije, iako takvi projekti, dakako, zahtijevaju ozbiljna financijska sredstva i podr\u0161ku politi\u010dkih aktera. Pritom prioriteti trebaju biti jasno nazna\u010deni, a eti\u010dka uloga povjesni\u010dara mora biti va\u017enija od tr\u017ei\u0161ne logike. Javna povijest otvoreno je i inkluzivno polje \u2013 prinosi ostalih disciplina dragocjeni su za \u0161irenje perspektive, no javnopovijesna praksa najbolje funkcionira kad temelj djelovanja \u010dini \u201eklasi\u010dni\u201c povjesni\u010darski rad na koji se onda naslanjaju ostali elementi. Bez su\u0161tinskog razumijevanja odre\u0111ene teme iz pro\u0161losti ne mo\u017ee se ni i\u0107i u suo\u010davanje s njom. Naravno, dio povjesni\u010dara ne\u0107e napustiti svoje \u201ekule bjelokosne\u201c i to je potpuno u redu \u2013 epohalna djela uglavnom se tako i ispisuju. No, istovremeno, uvjeren sam da \u0107e s vremenom biti sve vi\u0161e stru\u010dnjaka javnopovjesni\u010darskog senzibiliteta koji \u0107e objeru\u010dke prihvatiti neizbje\u017enu evoluciju struke \u2013 i prona\u0107i svoje mjesto u novim okolnostima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dino Stani\u010di\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-15565","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":15565,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":15565,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15565,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":15565,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":15565,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15565,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15565"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15571,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15565\/revisions\/15571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}