{"id":15541,"date":"2019-07-04T14:17:01","date_gmt":"2019-07-04T14:17:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15541"},"modified":"2019-08-29T12:17:15","modified_gmt":"2019-08-29T12:17:15","slug":"izlozba-omladinske-radne-akcije-dizajn-ideologije-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15541","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cOmladinske radne akcije \u2013 dizajn ideologije\u201d u Osijeku"},"content":{"rendered":"

U sklopu Muzejskog \u010detvrtka, 4. srpnja s po\u010detkom u 19 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku (Trg Sv. Trojstva 6) otvara se izlo\u017eba pod nazivom \u201cOmladinske radne akcije \u2013 dizajn ideologije\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izlo\u017ebu organizira umjetni\u010dka organizacija Kultura umjetnosti iz Zagreba u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek iz Osijeka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Omladinske radne akcije (ORA) bile su dio kulture svakodnevnice u doba socijalizma. Povijest omladinskih radnih akcija dijeli se u nekoliko faza. Po\u010detak se bilje\u017ei za trajanja Drugog svjetskog rata, nakon \u010dega slijede velike poslijeratne radne akcije: 1946\u20131951. U godinama do 1968. godine smjenjuje se ritam odr\u017eavanja lokalnih i velikih radnih akcija, sukladno preispitivanju njihovog cilja i mjesta u dru\u0161tvu. Neke od najpoznatijih omladinskih radnih akcija su izgradnja pruga Br\u010dko-Banovi\u0107i, \u0160amac-Sarajevo te autoputa Bratstvo i jedinstvo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izlo\u017eba daje uvid u na\u010din predstavljanja i promid\u017ebe radnih akcija posredstvom vizualnih medija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od po\u010detne agitacije zasnovane na tiskanim i \u0161apirografiranim materijalima, dugovje\u010dnost radnih akcija rezultirala je bogatom i \u0161arolikom produkcijom oblikovanja grafi\u010dkih mapa, plakata, letaka, brigadnih novina, razglednica, knji\u017eica, iskaznica, priznanja, diploma, prigodnih po\u0161tanskih marki, stru\u010dnih publikacija\u2026<\/p>\n

 <\/p>\n

Za omladinske radne akcije skladana su djela ozbiljne i popularne glazbe, dizajnirane omotnice singl i LP izdanja. Snimani su filmovi: edukacijski, dokumentarni, igrani za koje su oblikovani plakati. Za akcije koje su trajale vi\u0161e godina zaredom gradila su se i opremala cijela naselja, proizvodila se odje\u0107a i obu\u0107a. Pored grafi\u010dkih dizajnera i likovni umjetnici bili su anga\u017eirani i stvarali na terenu \u2013 u brigadama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na izlo\u017ebi se prikazuje izbor materijala posu\u0111en iz brojnih institucija i od privatnih kolekcionara: plakati, knjige, novine, monografska izdanja, fotografije, grafi\u010dke mape, odje\u0107a, zna\u010dke i medalje, iskaznice, mape vizualnih identiteta. Bit \u0107e izlo\u017eeni radovi mnogih poznatih autora: od grafi\u010dkih rje\u0161enja Marijana Detonija, Zvonimira Agbabe, Ivana Picelja, Mladena Gali\u0107a, Branka Gavri\u0107a, Likovnog studia, preko fotografija Milana Pavi\u0107a i Borisa Cvjetanovi\u0107a do djela Pive Karamatijevi\u0107a i Franje Mraza, filmskih i glazbenih uradaka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rije\u010dima Bojana Kri\u0161tofi\u0107a, jednog od autora tekstova kataloga izlo\u017ebe: \u201cDizajn za omladinske radne akcije osvje\u017eava prou\u010davanje jugoslavenskog dru\u0161tvenog polja jer danas djeluje naivno, zaigrano i osloba\u0111aju\u0107e na na\u010din druga\u010diji od hipijevske i punkerske pobune omladinskih listova ili neoavangardne zafrkancije pripadnika Nove umjetni\u010dke prakse (koji su se istodobno bavili dizajnom). \u2026. U tom kontekstu, dizajn za omladinske radne akcije volim promatrati kao dizajnerski pandan doma\u0107oj naivnoj umjetnosti \u2015 iznimno potentni simboli s vremenom su prerasli u ki\u010daste prikaze svakodnevnice, dodu\u0161e ne ruralne nego rubno urbane, k tome premazani patinom odrastanja u davno pro\u0161lim vremenima kad je bilo mogu\u0107e di\u010diti se Radom Kon\u010darom na prednjoj strani majice, a Che Guevarom na stra\u017enjoj, a pritom ne sablazniti ni roditelje ni profesore, a kamoli lokalnog popa. Me\u0111utim, kao i u slu\u010daju proturje\u010dne \u201chrvatske naive\u201d, ispod povr\u0161nih slojeva mitologije i podsmje\u0161ljive nesposobnosti propagande da nadi\u0111e samu sebe, kriju se ozbiljne, pa makar i slu\u010dajne opservacije socijalne zbilje, dok je krajnji cilj dizajna za omladinske radne akcije u osnovi bio itekako plemenit \u2015 ujediniti mlade oko radnih zadataka od kojih \u0107e imati korist cijela zajednica te omogu\u0107iti im da se poistovjete jedni s drugima u procesu rada koji nije smio biti otu\u0111en. Rije\u010d je o porukama kojih se dan-danas ne bi bilo zgorega prisjetiti.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Ulaz je za sve posjetitelje slobodan. Veselimo se va\u0161em dolasku i ugodnom dru\u017eenju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/mso.hr\/?p=9110&lang=hr<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/mi-gradimo-prugu-pruga-gradi-nas-istina-i-mit-o-radnim-akcijama\/9255125\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15542,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-15541","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/dizajn-ideologije.jpg?fit=717%2C1024&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":15541,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":15541,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":15541,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":15541,"position":3},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53772,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53772","url_meta":{"origin":15541,"position":4},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201eOsje\u010dki zbornik\u201c (40\/2025, 41\/2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej Slavonije u Osijeku izdao je tijekom 2025. godine 40. broj stru\u010dnog glasila \u201eOsje\u010dki zbornik\u201c, a u o\u017eujku teku\u0107e godine iza\u0161ao je i 41. broj. Oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak.\u00a0 Osijeker Sammelband = Osijek journal, Vol. Vol. 40 No. xx, 2025.\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Osjecki-zbornik-2025.webp?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":15541,"position":5},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15541"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15541\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16157,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15541\/revisions\/16157"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15542"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}