{"id":15516,"date":"2019-07-02T08:34:00","date_gmt":"2019-07-02T08:34:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15516"},"modified":"2019-07-02T08:34:00","modified_gmt":"2019-07-02T08:34:00","slug":"didier-eribon-povratak-u-reims-s-francuskog-prevela-milena-ostojic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15516","title":{"rendered":"Didier Eribon, &#8220;Povratak u Reims&#8221; (s francuskog prevela: Milena Ostoji\u0107)"},"content":{"rendered":"<p>Knjiga <em>Povratak u Reims<\/em> nezaobilazni je predmet rasprave posljednjih nekoliko godina, pogotovo u njema\u010dkom i anglosaksonskom govornom podru\u010dju. Eribon pro\u0161iruje Bourdieuov pojam autoanalize, pretvaraju\u0107i ga u novi \u017eanr koji osobnu ispovijest o podrijetlu i odrastanju povezuje sa sociolo\u0161kom studijom i politi\u010dkim manifestom. U knjizi se prikaz i analiza ideolo\u0161ke preobrazbe radni\u010dke klase izmjenjuje s prikazom sukoba autora i dru\u0161tvenih normi u procesu postajanja subjektom te s politi\u010dkom artikulacijom sukoba ili preklapanja razli\u010ditih dru\u0161tvenih identiteta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Didier Eribon<\/strong> (1953) je francuski sociolog i filozof. Profesor je na Fakultetu dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti u Amiensu i na Dartmouth Collegeu u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Tako\u0111er je dugogodi\u0161nji gostuju\u0107i predava\u010d na Berkeleyju i Princetonu. Didier Eribon je i autor brojnih djela iz podru\u010dja sociologije, filozofije i povijesti ideja: Michel Foucault i njegovi suvremenici (1994), Razmi\u0161ljanja o gej pitanju (1999), Hereze: razmi\u0161ljanja o teoriji seksualnosti (2003), Umaknuti psihoanalizi (2005), Povratak u Reims (2009) itd.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=266&amp;tag=Povratak%20u%20Reims&amp;type=4\">http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=266&amp;tag=Povratak%20u%20Reims&amp;type=4<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intervjui:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-zivot\/za-mog-oca-homoseksualnost-je-bila-sablast-od-koje-je-trebalo-pobjeci-ako-jedem-iz-malih-tanjura-peder-sam-ako-ne-igram-nogomet-peder-sam\/8942759\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/globus\/Globus-zivot\/za-mog-oca-homoseksualnost-je-bila-sablast-od-koje-je-trebalo-pobjeci-ako-jedem-iz-malih-tanjura-peder-sam-ako-ne-igram-nogomet-peder-sam\/8942759\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/didier-eribon-macronova-vlast-je-utjelovljenje-neoliberalnog-ludila\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/didier-eribon-macronova-vlast-je-utjelovljenje-neoliberalnog-ludila<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15517,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Povratak-u-Reims.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54049,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54049","url_meta":{"origin":15516,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePodno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Udruga Podplje\u0161evi\u010dki grani\u010dari i Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar S osobitim zadovoljstvom pozivaju Vas na predstavljanje knjige Podno Li\u010dke Plje\u0161ivice: Zavalje kao zavi\u010daj oblikovan granicom \u2013 pam\u0107enje, identitet i svakodnevica u uspomenama Luke Marjanovi\u0107a i Petra \u017dagara koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 16. lipnja 2026. u 12 sati, u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-Podno-Licke-Pljesivice.webp?fit=1000%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53850","url_meta":{"origin":15516,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201ePilar\u201c (35\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar izdao je 35. broj \u010dasopisa \u201ePilar: \u010dasopis za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke studije\u201c, u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26719 https:\/\/www.pilar.hr\/2026\/04\/objavljen-35-broj-casopisa-pilar\/","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pilar-2025.webp?fit=549%2C784&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":15516,"position":2},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 &#8220;Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":15516,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":15516,"position":4},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":15516,"position":5},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, &#8220;Sociologija knji\u017eevnosti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15516"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15518,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15516\/revisions\/15518"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}