{"id":15467,"date":"2019-06-27T16:25:06","date_gmt":"2019-06-27T16:25:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15467"},"modified":"2019-06-27T16:42:35","modified_gmt":"2019-06-27T16:42:35","slug":"tribina-treceg-programa-palez-notre-damea-znak-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15467","title":{"rendered":"Tribina Tre\u0107eg programa &#8211; \u201ePale\u017e Notre-Damea &#8211; znak vremena?\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Tre\u0107i program Hrvatskoga radija poziva u \u010detvrtak, 27. lipnja 2019. u 20 sati u Knji\u017enicu i \u010ditaonicu Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5) na tribinu \u2013 u izravnom radijskom prijenosu \u2013 o temi &#8220;Pale\u017e Notre Damea &#8211; znak vremena?&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Velikom tjednu planula je svjetski poznata pari\u0161ka katedrala Notre-Dame. Plamena buktinja pred o\u010dima svijeta gutala je remek-djelo goti\u010dke arhitekture dok su se vjernici u molitvi okupljali na pari\u0161kim ulicama. Dru\u0161tvene su mre\u017ee tako\u0111er planule tra\u017ee\u0107i krivca, a o\u010daj i nevjerica te su no\u0107i povezali ljude razli\u010ditih vjeroispovijesti i svjetonazora diljem svijeta. U umjetni\u010dkom i vjerskom smislu najdragocjeniji dijelovi katedrale ipak su sa\u010duvani, dok \u0107e se one uni\u0161tene obnoviti uz pomo\u0107 donatora koji su pojedina\u010dno i kroz razne zaklade ve\u0107 sad osigurali potreban novac. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je obnovu katedrale u petogodi\u0161njem razdoblju, isti\u010du\u0107i da kratki rok ne\u0107e utjecati na kvalitetu procesa obnove. Ovaj tragi\u010dan slu\u010daj na povr\u0161inu je ponovno izbacio odnos Crkve u Francuskoj s dr\u017eavom, ali i dao dodatnu te\u017einu rije\u010dima pari\u0161kog nadbiskupa koji godinama upozorava na nemar dr\u017eave u upravljanju katedralom. Notre-Dame je, kao i ostale francuske katedrale izgra\u0111ene prije 1905., u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Crkva ju koristi i dr\u017eava od nje o\u010dekuje da ju i odr\u017eava, dok s druge strane Crkva tra\u017ei od dr\u017eave da kao vlasnik vodi ra\u010duna o vlastitoj imovini. Nerazja\u0161njeni odnosi u upravljanju imovinom proizlaze iz zakona o odvojenosti Crkve i dr\u017eave s po\u010detka 20. stolje\u0107a, a pari\u0161ka katedrala nije jedini slu\u010daj evidentnog propadanja zbog nemara stvarnog vlasnika &#8211; dr\u017eave. Sve ovo doga\u0111a se u vremenu zna\u010dajnog rasta stope nasilja nad vjernicima i uni\u0161tavanja sakralnih gra\u0111evina u Francuskoj. U o\u017eujku ove godine gorjela je i druga po veli\u010dini pari\u0161ka crkva Saint-Sulpice, a vandali svakodnevno oskvrnu nekoliko crkava ispisuju\u0107i protukr\u0161\u0107anske poruke, razbijaju\u0107i kipove, lome\u0107i kri\u017eeve i uni\u0161tavaju\u0107i oltare i tabernakule. U 2017. u Francuskoj je zabilje\u017eeno \u010dak 878 protukr\u0161\u0107anskih napada, dok je u 2018. taj broj pove\u0107an za 13 posto. Mnogi vjeruju kako je Europa na raskri\u017eju, a doga\u0111anja u Francuskoj oduvijek su usmjeravala trendove u Europi. Potvr\u0111uju li nedavno odr\u017eani izbori za Europski parlament tezu o dolaze\u0107im nepredvidivim okolnostima. Gdje je Hrvatska u tome, i koji je francuski pogled na dana\u0161nje dru\u0161tvene okolnosti? Je li po\u017ear u katedrali Notre-Dame, na simboli\u010dan na\u010din, znak vremena u kojemu \u017eivimo?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore \u0107e ponuditi, djelomice iz francuske perspektive, gosti tribine: Ivo Goldstein, Miro Kova\u010d, Jure Vuji\u0107 i Anita Ruso.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/radio.hrt.hr\/ep\/tribina-treceg-programa-palez-notre-damea-znak-vremena\/304664\/\">https:\/\/radio.hrt.hr\/ep\/tribina-treceg-programa-palez-notre-damea-znak-vremena\/304664\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72\">http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-i-citaonica-bogdana-ogrizovica\/72<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":9458,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15467","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/04\/Tribina-HR.jpg?fit=800%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":15467,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53782","url_meta":{"origin":15467,"position":1},"title":"U sjedi\u0161tu UN-a postavljena izlo\u017eba &#8220;Croatian Scientists, Inventors and Inventions&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom nadolaze\u0107ega Dana dr\u017eavnosti u sjedi\u0161tu Ujedinjenih naroda u New Yorku postavljena je izlo\u017eba \"Croatian Scientists, Inventors and Inventions\", koju je za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izradio Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. Na vi\u0161e od dvadeset plakata predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji \u010dija su dostignu\u0107a prepoznatljiva na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":15467,"position":2},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":15467,"position":3},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54446","url_meta":{"origin":15467,"position":4},"title":"Film &#8220;De Gaulle: U sjeni otpora&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kada se \u010dini da je sve izgubljeno \u2013 po\u010dinje pri\u010da o \u010dovjeku koji je odbio kapitulirati. Lipanj 1940. Francuska je pora\u017eena i potpisuje primirje. Dok se zemlja uru\u0161ava, jedan nepoznati general odbija prihvatiti poraz. Sam, bez vojske, bez politi\u010dke podr\u0161ke i bez ikakvih jamstava, odlazi u London s gotovo ludom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/De-Gaulle-film.png?fit=900%2C403&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53942,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53942","url_meta":{"origin":15467,"position":5},"title":"Radionica &#8220;Antikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 11. lipnja 2026. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se radionica\u00a0\u201eAntikolonijalni putopisi: problemske perspektive u istra\u017eivanju jugoslavenskih putopisa i kulturnih reprezentacija Tre\u0107eg svijeta\u201c. Radionica se organizira u okviru projekta\u00a0SOCGLOBE, financiranog iz programa Horizon Europe (ugovor br. 101130830), u suorganizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici i Odsjeka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Putopisi.jpg?fit=513%2C579&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15467","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15467"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15467\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15474,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15467\/revisions\/15474"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15467"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15467"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15467"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}