{"id":15430,"date":"2019-06-22T07:44:06","date_gmt":"2019-06-22T07:44:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15430"},"modified":"2019-06-22T07:44:06","modified_gmt":"2019-06-22T07:44:06","slug":"benno-meyer-wehlack-hodanja-ceznje-berlinsko-zagrebacki-dnevnik-1970-1977","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15430","title":{"rendered":"Benno Meyer-Wehlack, \u201cHodanja, \u010de\u017enje. Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik 1970-1977.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2019. godine knjigu njema\u010dkog pisca Benna Meyer-Wehlacka \u201cHodanja, \u010de\u017enje. Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik 1970-1977.\u201d (s njema\u010dkoga prevela Sandra Brklja\u010di\u0107).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Benno Meyer-Wehlack<\/p>\n

 <\/p>\n

HODANJA, \u010cE\u017dNJE<\/strong><\/p>\n

Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik 1970-1977.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

S njema\u010dkoga prevela Sandra Brklja\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 236<\/p>\n

 <\/p>\n

Benno Meyer-Wehlack (Szczecin 1928. \u2013 Berlin 2014) jedan je od najuglednijih njema\u010dkih pisaca svoje generacije. Od ranih pedesetih objavio je 12 knjiga pjesama, proze i eseja, napisao 25 radiodrama i 11 scenarija, a po\u010dev\u0161i od davne 1954. pa sve do 1995. vodio je dnevnik, \u010diji je sadr\u017eaj djelomice ve\u0107 otprije poznat hrvatskim \u010ditateljima iz njegove knjige Zagreba\u010dke bilje\u017enice 1967 \u2013 1987. Njegov dnevnik postaje izravno interesantan hrvatskoj kulturi od 1967. godine kada prvi put sa svojom suprugom, knji\u017eevnicom Irenom Vrkljan \u2013 koju je upoznao godinu dana prije kao njen mentor na berlinskoj Akademiji za film i televiziju \u2013 dolazi u Zagreb, upoznaje ovda\u0161nje ljude, obi\u010daje, povijest i kulturu, i otada u formi dnevni\u010dkih bilje\u017eaka opisuje svoje u\u010destale boravke u Zagrebu i Hrvatskoj (posebice na otocima) tijekom gotovo trideset godina, te tako za sobom ostavlja vjerojatno najzna\u010dajniji zapis o hrvatsko-njema\u010dkim knji\u017eevnim vezama tog razdoblja. U njegovim zapisima defiliraju mnogi berlinski i zagreba\u010dki prijatelji, susjedi s kojima dijeli svakodnevicu, mnogi neznani koje je tek pogledom usputno registrirao, ali i poznati umjetnici poput \u2013 spomenimo samo zagreba\u010dke \u2013 Miljenka Stan\u010di\u0107a, Zvonimira Bajsi\u0107a, Zlatka Boureka, Angela Miladinova\u2026 prema kojima gradi topao odnos pun naklonosti. Autor hoda ulicama i trgovima kao strasni promatra\u010d. Korak po korak i rije\u010d po rije\u010d, impresionisti\u010dkim potezima, zahvatom sli\u010dnim fotografskom, detaljisti\u010dki, dnevno ispisuje intimne, suzdr\u017eane zabilje\u0161ke u kojima se dodiruju realnost i \u010de\u017enje. Nisu to zapisi novinarski, ne govori on o realitetu kao \u0161to to \u010dini politika (premda ga politika interesira), nego svoja zapa\u017eanja uzdi\u017ee do razine lirskog putopisa. U dnevni\u010dkim zapisima Benna Meyer-Wehlacka provijava osobit tip meditativnosti, piscu je najvi\u0161e do osje\u0107aja, atmosfere, a posebno ga odu\u0161evljava sve vezano uz rubna podru\u010dja (grada, knji\u017eevnosti, umjetnosti\u2026) i figure autsajdera, zanemarenih (posebice na\u0161ih gastarbajtera u Zapadnom Berlinu, od kojih su dvjema obiteljima Irena i on stalno bili na usluzi). Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik Benna Meyer-Wehlacka, koji obuhva\u0107a razdoblje od 1970. do 1977, divno je svjedo\u010danstvo o tome kako izgledamo u o\u010dima stranca kojem je simpatija prema Zagrebu i Hrvatskoj postala njegova vlastita sudbina. Njegovo senzibilno oko bilje\u017ei ono \u0161to mi sami ne primje\u0107ujemo, on nam pru\u017ea ogledalo da se u njemu vidimo kako izgledamo: na\u0161 misaoni obzor, na\u0161a kultura, posebice na\u0161a likovna i knji\u017eevna scena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/disput.hr\/shop\/hodanja-ceznje\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15431,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15430","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/dnevnik.png?fit=800%2C1172&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":15430,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":15430,"position":1},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova – projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":15430,"position":2},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":15430,"position":3},"title":"Promocija knjige “Dotr\u0161\u010dina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55676,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55676","url_meta":{"origin":15430,"position":4},"title":"Zagreba\u010dki velesajam \u2013 70 godina na desnoj obali Save","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak 22. rujna 2026. u 19 sati, u Kineskom paviljonu Zagreba\u010dkog velesajma, otvara se izlo\u017eba Zagreba\u010dki velesajam \u2013 70 godina na desnoj obali Save, autorica Melite \u010cavlovi\u0107 (Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), Sonje Lebo\u0161 (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja) i Lane Lovren\u010di\u0107 (Institut za povijest umjetnosti). Izlo\u017eba je\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zg-velesajam-70-godina.webp?fit=794%2C496&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":15430,"position":5},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15430"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15430\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15432,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15430\/revisions\/15432"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}