{"id":15430,"date":"2019-06-22T07:44:06","date_gmt":"2019-06-22T07:44:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15430"},"modified":"2019-06-22T07:44:06","modified_gmt":"2019-06-22T07:44:06","slug":"benno-meyer-wehlack-hodanja-ceznje-berlinsko-zagrebacki-dnevnik-1970-1977","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15430","title":{"rendered":"Benno Meyer-Wehlack, \u201cHodanja, \u010de\u017enje. Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik 1970-1977.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Disput objavio je 2019. godine knjigu njema\u010dkog pisca Benna Meyer-Wehlacka \u201cHodanja, \u010de\u017enje. Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik 1970-1977.\u201d (s njema\u010dkoga prevela Sandra Brklja\u010di\u0107).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Benno Meyer-Wehlack<\/p>\n

 <\/p>\n

HODANJA, \u010cE\u017dNJE<\/strong><\/p>\n

Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik 1970-1977.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

S njema\u010dkoga prevela Sandra Brklja\u010di\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 236<\/p>\n

 <\/p>\n

Benno Meyer-Wehlack (Szczecin 1928. \u2013 Berlin 2014) jedan je od najuglednijih njema\u010dkih pisaca svoje generacije. Od ranih pedesetih objavio je 12 knjiga pjesama, proze i eseja, napisao 25 radiodrama i 11 scenarija, a po\u010dev\u0161i od davne 1954. pa sve do 1995. vodio je dnevnik, \u010diji je sadr\u017eaj djelomice ve\u0107 otprije poznat hrvatskim \u010ditateljima iz njegove knjige Zagreba\u010dke bilje\u017enice 1967 \u2013 1987. Njegov dnevnik postaje izravno interesantan hrvatskoj kulturi od 1967. godine kada prvi put sa svojom suprugom, knji\u017eevnicom Irenom Vrkljan \u2013 koju je upoznao godinu dana prije kao njen mentor na berlinskoj Akademiji za film i televiziju \u2013 dolazi u Zagreb, upoznaje ovda\u0161nje ljude, obi\u010daje, povijest i kulturu, i otada u formi dnevni\u010dkih bilje\u017eaka opisuje svoje u\u010destale boravke u Zagrebu i Hrvatskoj (posebice na otocima) tijekom gotovo trideset godina, te tako za sobom ostavlja vjerojatno najzna\u010dajniji zapis o hrvatsko-njema\u010dkim knji\u017eevnim vezama tog razdoblja. U njegovim zapisima defiliraju mnogi berlinski i zagreba\u010dki prijatelji, susjedi s kojima dijeli svakodnevicu, mnogi neznani koje je tek pogledom usputno registrirao, ali i poznati umjetnici poput \u2013 spomenimo samo zagreba\u010dke \u2013 Miljenka Stan\u010di\u0107a, Zvonimira Bajsi\u0107a, Zlatka Boureka, Angela Miladinova\u2026 prema kojima gradi topao odnos pun naklonosti. Autor hoda ulicama i trgovima kao strasni promatra\u010d. Korak po korak i rije\u010d po rije\u010d, impresionisti\u010dkim potezima, zahvatom sli\u010dnim fotografskom, detaljisti\u010dki, dnevno ispisuje intimne, suzdr\u017eane zabilje\u0161ke u kojima se dodiruju realnost i \u010de\u017enje. Nisu to zapisi novinarski, ne govori on o realitetu kao \u0161to to \u010dini politika (premda ga politika interesira), nego svoja zapa\u017eanja uzdi\u017ee do razine lirskog putopisa. U dnevni\u010dkim zapisima Benna Meyer-Wehlacka provijava osobit tip meditativnosti, piscu je najvi\u0161e do osje\u0107aja, atmosfere, a posebno ga odu\u0161evljava sve vezano uz rubna podru\u010dja (grada, knji\u017eevnosti, umjetnosti\u2026) i figure autsajdera, zanemarenih (posebice na\u0161ih gastarbajtera u Zapadnom Berlinu, od kojih su dvjema obiteljima Irena i on stalno bili na usluzi). Berlinsko-zagreba\u010dki dnevnik Benna Meyer-Wehlacka, koji obuhva\u0107a razdoblje od 1970. do 1977, divno je svjedo\u010danstvo o tome kako izgledamo u o\u010dima stranca kojem je simpatija prema Zagrebu i Hrvatskoj postala njegova vlastita sudbina. Njegovo senzibilno oko bilje\u017ei ono \u0161to mi sami ne primje\u0107ujemo, on nam pru\u017ea ogledalo da se u njemu vidimo kako izgledamo: na\u0161 misaoni obzor, na\u0161a kultura, posebice na\u0161a likovna i knji\u017eevna scena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/disput.hr\/shop\/hodanja-ceznje\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15431,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15430","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/dnevnik.png?fit=800%2C1172&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":15430,"position":0},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova – projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":15430,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":15430,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":15430,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":15430,"position":4},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":15430,"position":5},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15430"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15430\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15432,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15430\/revisions\/15432"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15430"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15430"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}