{"id":15418,"date":"2019-06-21T08:48:37","date_gmt":"2019-06-21T08:48:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15418"},"modified":"2019-06-21T08:56:24","modified_gmt":"2019-06-21T08:56:24","slug":"stipica-grgic-neadresirana-poanta-opasnog-laznjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15418","title":{"rendered":"Stipica Grgi\u0107 &#8211; Neadresirana poanta opasnog la\u017enjaka"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Neadresirana poanta opasnog la\u017enjaka<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010citaju\u0107i tekst Davora Kova\u010di\u0107a <em>Opasan la\u017enjak Stipice Grgi\u0107a<\/em>, koji je nedavno objavljen na ovome portalu (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15399\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=15399<\/a>), u prvo vrijeme nisam bio na \u010distu na \u0161to bih se to\u010dno trebao osvrnuti te da li uop\u0107e \u0161iriti polemiku svojim odgovorom. Za kvalitetu rasprave zadnje je \u0161to \u017eelim da se po\u010dne percipirati kao osobni sukob nas dvojice i trakavica u nastavcima. Ipak, ukratko \u0107u poku\u0161ati odgovoriti na neke Kova\u010di\u0107eve navode iz <em>Opasnog la\u017enjaka<\/em>. Oni su zanimljivi jer autor govori kako ne\u0107e \u201ena ovom mjestu ulaziti u dublju polemiku s S. Grgi\u0107em i njegovim osvrtom te tako mu pridati zna\u010daj kojeg objektivno nema\u201c. Po\u010detak njegove opservacije mi se \u010dini na mjestu, jer <em>Opasan la\u017enjak<\/em> najve\u0107im dijelom nije znanstvena polemika, argumentirano pobijanje ranijih mojih navoda. Krenimo redom, po\u010dev\u0161i od nekoliko elemenata u kojima Davor Kova\u010di\u0107 ipak vi\u0161e govori o vlastitom djelu, a manje o meni osobno.<\/p>\n<p>Podatak da je monografija <em>Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em> izi\u0161la u travnju 2019. nalazi se u impresumu te iste knjige. Osobno sam je nabavio na samom po\u010detku lipnja, ali sam podatke o objavi, kao i svim drugim stvarima vezanim uz tu monografiju, navodio kako stoji unutar knji\u017enog bloka.<\/p>\n<p>U ranijem tekstu sam jasno nazna\u010dio da ne radim prikaz ili recenziju spomenute knjige. Nadalje, ono \u0161to jest bila intencija mog ranijeg teksta bila je ukazivanje na diskutabilnu praksu. Knjigu, za koju sam imao velika o\u010dekivanja, u kona\u010dnici jesam pro\u010ditao. Ipak, radi razumljivih okolnosti, i dalje nisam siguran da bih je mogao objektivno valorizirati.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de mojih \u201einsinuacija\u201c, naveo sam \u010dak deset konkretnih primjera, dobrim dijelom zajedno i re\u010denica i fusnota, ve\u0107inu teksta str. 85-86 nove Kova\u010di\u0107eve monografije. Primjeri iz njegove knjige i mog \u010dlanka, uz jasnu paginaciju, usporedno su vidljivi u <em>tablici<\/em> objavljenoj uz moj raniji tekst <em>\u010cetiri odlomka i jedna tablica<\/em>. Kova\u010di\u0107 navodi da sam ih usporedno secirao \u201erije\u010d po rije\u010d, slovo po slovo\u201c, ali se ipak od svega u svom tekstu o <em>la\u017enjaku<\/em> ukratko osvr\u0107e tek na jedan manji dio jednoga od deset navoda. Ako se detaljno pogleda P(rimjer) 5 na koji se referira u svom osvrtu, oko citiranja fusnota, te usporedimo li to doista sa stanjem u njegovoj knjizi te mom radu \u2013 vidi se na \u0161to ciljam. Ukratko, u ovom slu\u010daju njegova referenca ne odgovara na\u010dinu kojeg on sam navodi u ve\u0107ini ostalih fusnota u knjizi u slu\u010dajevima kad citira arhivski fond Ministarstva fizi\u010dkog vaspitanja naroda Kraljevine Jugoslavije. S druge strane, uz inverziju, odgovara upravo na\u010dinu koji sam dosljedno koristio u pisanju referenci u vlastitom \u010dlanku. Priznajem da mo\u017eda tu ranije nisam bio najprecizniji pa se, eto, sad dopunjavam.<\/p>\n<p>Ipak, tu zapravo staje njegova argumentacija. \u0160to je s drugim primjerima\/navodima?<\/p>\n<p>Iako tvrdi, \u201eda se prigodom obrade iste problematike o kojoj je dostupno vrlo malo izvora mogu pojaviti sli\u010dni zaklju\u010dci, pa i re\u010denice koje se povr\u0161nom \u010ditatelju mogu u\u010diniti sli\u010dnima\u201c, zaklju\u010duje kako se na\u0161a dva djela \u201eznatno razlikuju, i to ne samo po obliku nego i po sadr\u017eaju\u201c. Usporedbom njegove knjige i mog \u010dlanka ili ukratko, prema primjerima vidljivim u <em>tablici<\/em>, znatne razlike u obliku i sadr\u017eaju dobrog dijela re\u010denica te zaklju\u010dcima ne mogu se uo\u010diti. Sinonime, inverzije, povezivanje nekoliko dijelova re\u010denica u jednu vlastitu, uz preskakanje dijelova teksta koji se \u010dine nepotrebnim, ne mo\u017ee se opisati kao znatne razlike. U kona\u010dnici, kako sam tako\u0111er ranije naveo, u jednoj re\u010denici Kova\u010di\u0107 stvarno jest naveo (citirao) da je preuzeo informacije iz jedne stranice \u010dlanka \u201eKratka povijest \u017eenskog nogometa (\u2026)\u201c. Me\u0111utim, za njega jednostavno ne postoje druge stranice istoga rada \u2013 a prosudite sami prema ranije navedenoj <em>tablici <\/em>koliko je toga \u201ezvjezdano napisanog \u010dlanka\u201c, kako ga iz meni neznanih razloga proziva, iskoristio u navedene dvije stranice vlastitoga teksta.<\/p>\n<p>Davor Kova\u010di\u0107 i moja malenkost jesmo koristili sli\u010dne izvore. Je li onda mogu\u0107e da smo obojica iste izvore prepri\u010dali na sli\u010dan na\u010din? Na \u017ealost ne vidim to kao realno obja\u0161njenje. Da je tako, vjerujte mi, uop\u0107e se ne bih upu\u0161tao u raspravu. Sa svoje strane, Kova\u010di\u0107 u osvrtu (<em>la\u017enjaku<\/em>) ne nudi argumentirane odgovore na pitanja za\u0161to su pojedine njegove re\u010denice toliko sli\u010dne \u2013 ne izvoru na koji se na pojedinom mjestu poziva \u2013 ve\u0107 re\u010denicama iz \u010dlanka \u201eKratka povijest \u017eenskog nogometa (\u2026)\u201c. Ili za\u0161to ponekad ima informacije iz spomenutog \u010dlanka, a stavio je referencu na drugi izvor, koji pojedinu vrlo konkretnu \u010dinjenicu nigdje ne navodi.<\/p>\n<p>Samo \u0107u se kratko osvrnuti na napade na moju osobu i tvrdnje da je \u201eveleu\u010deni kolega\u201c svoj osvrt napisao radi vlastita <em>ega<\/em>? Svi koji me bolje poznaju vjerojatno \u0107e se slatko nasmijati takvoj tvrdnji, kao i njegovom okretanju mojih rije\u010di o ta\u0161tini i nekoj znanstvenoj temi kao vlastitom \u201efeudalnom lenu\u201c. Shva\u0107am zna\u010denje driblinga, ne koristim ga previ\u0161e u praksi, ali <em>de\u010dki s futsal termina ponedjeljkom <\/em>\u0107e mi, nadam se, priznati da se bar trudim po\u017ertvovno igrati obranu.<\/p>\n<p>Ne smatram se ljubomornom osobom. Kao \u0161to sam ranije naveo, Kova\u010di\u0107evu knjigu sam prvenstveno i oti\u0161ao nabaviti jer sam ga smatrao stru\u010dnjakom, te ga i dalje cijenim kao znanstvenika \u2013 iako o\u010digledno to nije recipro\u010dno. Ne gradim se stru\u010dnjakom za temu i daleko od toga da sam \u201eneosporni autoritet\u201c kako mi Kova\u010di\u0107 laska. Niti sam \u201epovjesni\u010dar hrvatskog nogometa\u201c, kako on stavlja u navodnike, mo\u017eda imputiraju\u0107i da se sam tako prozivam. Ono kako sam se ranije opisao, i \u0161to stoji, jest da se prvenstveno smatram dijelom zainteresirane publike za temu. S druge strane, ne smatram se ni apsolutnim vlasnikom istine o temi \u017eenskog nogometa 1930-ih, niti o nogometu \u0161ire, iako \u017eelim naglasiti da se znanstvena stru\u010dnost mo\u017ee i druga\u010dije percipirati od Kova\u010di\u0107eve definicije. Konkretnije, moram skromno istaknuti kako se temama vezanim uz dru\u0161tvenu povijest me\u0111uratnog razdoblja bavim ve\u0107 neko vrijeme, kroz znanstvene \u010dlanke i javna izlaganja o temama poput prostitucije, pu\u0161enja i duhana, polo\u017eaja \u017eena u upravi, kao i \u017eenskog nogometa, prvenstveno u 1930-ima. Mo\u017eda ipak ne\u0161to malo znam?<\/p>\n<p>Pitanje tko je od nas dvojice kompetentniji jedino Kova\u010di\u0107 gura u prvi plan. Time se zapravo nisam i ne \u017eelim dalje baviti jer tako skre\u0107emo raspravu s pravog puta. Meritum nije u tome tko je od nas dvojice brojkom koliko radova i javnih izlaganja o temi nogometa dosad objavio i odr\u017eao, \u0161to je tako\u0111er lako provjerljivo, niti u kvaliteti znanstvenog i nastavnog rada, za koju ipak mislim da dobrim dijelom nije opisiva kako ju Kova\u010di\u0107 navodi. Naprotiv, problem je u tome \u0161to bi i neki drugi zainteresirani \u010ditatelj, bez obzira na vlastito obrazovanje, zvanje i titulu, lako mogao uo\u010diti neporecive sli\u010dnosti na\u0161ih dvaju djela. Ne shva\u0107am za\u0161to radi tu zamjenu teza, osim da se skrene pa\u017enja sa stvarnoga problema \u2013 u ovom slu\u010daju da opservacije pobrojane u <em>tablici<\/em> i dalje ostaju neodgovorene.<\/p>\n<p>Tko od nas dvojice sebe uzdi\u017ee, a tko (i kako) \u010diji rad nastoji obezvrijediti \u010dini mi se vrlo razvidnim iz dosada\u0161njeg tijeka na\u0161e rasprave.<\/p>\n<p>Lagao bih kad bih rekao da nisam povrije\u0111en postupkom Davora Kova\u010di\u0107a, kao i njegovim osvrtom. Me\u0111utim, ne toliko na osobnoj razini, opisima mene, ako sam dobro shvatio, kao ljubomorne, a nekompetentne osobe pune kompleksa. Prvenstveno sam razo\u010daran \u0161to se ovako ne\u0161to doga\u0111a u hrvatskoj povijesnoj znanosti. To me je i potaklo da nakon nekoliko neprospavanih no\u0107i i par dana ponovnog prolaska kroz izvore koje u knjizi navodi napi\u0161em prvotni osvrt na manji dio njegove monografije, bez osobnih napada na samog autora. Sli\u010dno je i s ovim odgovorom na njegov <em>Opasni la\u017enjak<\/em>. Sud javnosti pritom mi se \u010dinio, i dalje \u010dini, primjerenijim u ovom slu\u010daju od nekih nedefiniranih komisija koje navodi.<\/p>\n<p>Znanstveni rad je \u010desto samotnja\u010dki rad. Onaj u kojem savjestan autor provede puno vremena sjede\u0107i, \u010ditaju\u0107i i istra\u017euju\u0107i, va\u017eu\u0107i re\u010denice koje su produkt njegove spoznaje o pojedinoj temi, a nastoje\u0107i \u010ditatelju u nesavr\u0161enoj formi jednoga misaono-re\u010deni\u010dnog kompleksa (teksta) predo\u010diti njenu bitnost. I svi znamo kako utro\u0161ak truda \u010desto ne odgovara dru\u0161tvenom <em>impactu<\/em> rada. Ipak, ponekad treba re\u0107i da ono \u010dime se bavimo ne\u0161to vrijedi, te se onda snagom argumenata zauzeti za dignitet toga rada. To je bila moja intencija u ovom slu\u010daju. U tom kontekstu, obrane digniteta vlastita rada, zamolio bih Davora Kova\u010di\u0107a jedno: da nadalje adresira problem ne mene kao osobe, ve\u0107 mojih opservacija, preciznije pobrojanih u ranije spomenutoj <em>tablici<\/em>. Ovako one i dalje stoje. Neodgovorene. Unaprijed bih mu se zahvalio \u0161to \u0107e se u daljnju diskusiju upustiti argumentima. U slu\u010daju da to ne \u017eeli napraviti, nema problema. Sa svoje strane vidim malo smisla u optere\u0107ivanju javnosti daljnjom neargumentiranom polemikom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Stipica Grgi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-15418","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15418,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15418,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":15418,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje &#8211; Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":15418,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15418,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":15418,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15418"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15423,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15418\/revisions\/15423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}