https:\/\/historiografija.hr\/?p=15360<\/a><\/p>\nNa po\u010detku osvrta na moju knjigu autor Stipica Grgi\u0107 neto\u010dno navodi da je navedena knjiga iza\u0161la u travnju 2019. godine, iako je objavljena sredinom svibnja. Ne \u017eele\u0107i na ovom mjestu ulaziti u dublju polemiku s S. Grgi\u0107em i njegovim osvrtom te tako mu pridati zna\u010daj kojeg objektivno nema, potrebno je ipak u samo nekoliko re\u010denica osvrnuti se na njegove insinuacije. Iako se mo\u017ee ste\u0107i dojam kako je Grgi\u0107 poku\u0161ao napraviti prikaz knjige, ipak je \u010dinjenica da je rije\u010d tek o poku\u0161aju seciranja tek dvije njezine stranice, stranica 85. i 86. Samoprogla\u0161eni \u201epovjesni\u010dar hrvatskog nogometa\u201c insinuira naime da nekoliko re\u010denica na tim stranicama moje monografije jako nalikuju na njegov \u010dlanak \u201eKratka povijest \u017eenskoga nogometa u Hrvatskoj\/Jugoslaviji u me\u0111uratnom razdoblju\u201c, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, vol. 50, no. 3(2018), str. 557-581. \u010cini se da \u201eosupnut\u201c tim stranicama ostatak knjige nije ni stigao vidjeti. Naime, u monografiji Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala <\/em>u poglavlju \u201ePrvi radijski prijenos i za\u010deci \u017eenskog nogometa\u201c sam temu koju je Grgi\u0107 obradio na dvadesetak stranica s obzirom na sintetski karakter moje monografije sa\u017eeto obradio na nepune dvije stranice. U bilje\u0161kama uz tekst naveo sam osnovno arhivsko gradivo, tiskovine i literaturu koju sam koristio, pa tako i spomenuti rad Stipice Grgi\u0107a. Uva\u017eeni Stipica Grgi\u0107, o\u010dito \u201cosupnut\u201c \u010dinjenicom da mu je jedan jedini rad koji je ikada objavio o nogometu citiran u znanstvenoj monografiji o povijesti hrvatskog nogometa, ni\u010dim izazvan, a ponukan vjerojatno vlastitim egom samoprogla\u0161enog povjesni\u010dara nogometa navodi: \u201eNetko \u0107e mo\u017eda re\u0107i da smo obojica koristili iste ili sli\u010dne izvore, \u0161to jest to\u010dno\u201c. Pri tome opet vjerojatno pod dojmom \u201eosupnosti\u201c da mu neko uop\u0107e spominje \u010dlanak u znanstvenom diskursu navodi da \u201ene mo\u017ee na\u0107i racionalno obja\u0161njenje za\u0161to su moje i njegove re\u010denice toliko sli\u010dne\u201c. Pritom se je toliko zanio u seciranju mojega teksta na te dvije stranice, da je uspio napisati i to da sam pri navo\u0111enju jednog arhivskog dokumenta iz Arhiva Jugoslavije spomenuo i to\u010dnu kutiju \u201egdje se nalazi dokument”. Prije i poslije ovoga slu\u010daja obi\u010dno navede naziv fonda te kra\u0107i opis fasc.[ikle] \u2013 usp. fusnote 259, 266, 284, 289, 294 itd. Prerada tu\u0111ih fusnota?\u201c Da je bolje pogledao moju knjigu, \u0161to s obzirom na opsjednutost vlastitim likom i djelom o\u010dito nije u\u010dinio nego se je bavio sa svega dvije stranice na kojima je obra\u0111ena \u201enjegova\u201c tema, vidio bi da to nije jedino mjesto gdje za neki od dokumenata iz Arhiva Jugoslavije navodim pojam kutije, a ne fascikle.<\/p>\nIpak je va\u017enije istaknuti kako nema dvojbe da se prigodom obrade iste problematike o kojoj je dostupno vrlo malo izvora mogu pojaviti sli\u010dni zaklju\u010dci, pa i re\u010denice koje se povr\u0161nom \u010ditatelju mogu u\u010diniti sli\u010dnima. Pa ipak se nekoliko re\u010denica koje Grgi\u0107 u izljevu egotripa secira rije\u010d po rije\u010d, slovo po slovo, znatno razlikuju, i to ne samo po obliku nego i po sadr\u017eaju. Ali ja tu kao autor vjerojatno ne mogu biti objektivan, pa zbog toga pozivam veleu\u010denog kolegu Grgi\u0107a kao \u201eneospornog autoriteta\u201c za povijest hrvatskog nogometa da potakne osnivanje neke komisije ili povjerenstva, mo\u017eda i prijekog suda, koje \u0107e ustvrditi to\u010dnost njegovih navoda. U slu\u010daju to\u010dnosti navedenih tvrdnji i navoda spreman sam snositi svaku odgovornost.<\/p>\n
Stipica Grgi\u0107 o nogometu o\u010dito zna vrlo malo, pa je tako spomenutom osvrtu stavio valjda samo njemu razumljiv naslov \u201e\u010cetiri odlomka i jedna tablica o poku\u0161aju driblinga\u201c. Zatim u fusnoti navodi zna\u010denje rije\u010di dribling s kojom se o\u010dito prvi put ili vrlo rijetko susre\u0107e.<\/p>\n
Kada ve\u0107 govori o driblingu, rije\u010di \u010dije je zna\u010denje morao potra\u017eiti u rje\u010dniku stranih rije\u010di, treba istaknuti da je jedini pravi dribling, iako mu nije poznato zna\u010denje te rije\u010di izveo Stipica Grgi\u0107. Zapravo se tu uop\u0107e ne radi o driblingu, nego, re\u010deno nogometnim \u017eargonom, la\u017enjaku kojim je Stipica Grgi\u0107 zapravo razotkrio samog sebe. Naime, na stranicama Profili djelatnika-Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu navedeno je da je docent Stipica Grgi\u0107 nositelj nastave Povijest nogometa. Obzirom da je meni poznat samo jedan, i to spomenuti, rad docenta Grgi\u0107a o povijesti nogometa i to \u017eenskog, \u201ediskutabilno\u201c (citat S. Grgi\u0107a) mo\u017ee biti samo pitanje koje se name\u0107e samo od sebe: Kako je mogu\u0107e da je na Sveu\u010dili\u0161tu nositelj nastave povijesti nogometa docent Stipica Grgi\u0107, koji je o toj problematici objavio tek jedan jedini rad?<\/p>\n
Niti nakon objavljivanja ove opse\u017ene monografije o povijesti hrvatskog nogometa i jo\u0161 nekoliko izvornih znanstvenih \u010dlanaka objavljenih u renomiranim povijesnim \u010dasopisima kategoriziranih kao A1 nogomet ne smatram svojim \u201efeudalnim lenom\u201c (citat S. Grgi\u0107a), niti se smatram povjesni\u010darom \u010diji rad ne treba kriti\u010dki ocjenjivati i valorizirati. Me\u0111utim, zbog o\u010dito povrije\u0111ene ta\u0161tine i vlastite percepcije kao povjesni\u010dara povijesti hrvatskog nogometa, insinuacije Stipice Grgi\u0107a ne spadaju u znanstveni diskurs nego su grubi napad na mene i moju monografiju.<\/p>\n
Svjestan sam da se frustracija nije lako osloboditi i da \u0107e S. Grgi\u0107 kao i mogu\u0107e jo\u0161 neki sli\u010dni nazovi povjesni\u010dari sporta i nogometa nastaviti bacati pra\u0161inu u o\u010di (postoji u narodu izreka o konju i pra\u0161ini, a ja govorim o S. Grgi\u0107u i njegovom \u010dlanku). Za razliku od zvjezdano napisanog \u010dlanka od dvadesetak kartica S. Grgi\u0107a, moja monografija Nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em> nije savr\u0161ena. Kao \u0161to bi jedan hrvatski politi\u010dar rekao, \u201etreba delati, a ne pisati bedasto\u0107e\u201c. Moja malenkost sigurno ne pripada osobama koje bi se kitile tu\u0111im perjem, a mislim da njegov doprinos istra\u017eivanju povijesti hrvatskog nogometa nije velik, on je u stvari neprimjetan. Stoga jo\u0161 jednom veleu\u010denog kolegu molim da zatra\u017ei osnivanje komisije koja \u0107e ocijeniti moju monografiju od samo 383 stranice knjige formata 20×26 cm i njegov \u010dlanak na \u010dak 23 stranice, pa neka se to\u010dno utvrdi gdje su i koje su to re\u010denice koje sam navodno \u201eprepjevao\u201c. Prije nego to u\u010dini bilo bi po\u0161teno i korektno da znanstvenoj i \u0161iroj javnosti objasni koje su to njegove reference i radovi relevantni za ono za \u0161to se predstavlja – “povjesni\u010dar hrvatskog nogometa\u201c.<\/p>\n <\/p>\n
Davor Kova\u010di\u0107<\/em><\/p>\n <\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-15399","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":15399,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":15399,"position":1},"title":"Promocija knjige “Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":15399,"position":2},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":15399,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":15399,"position":4},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54386","url_meta":{"origin":15399,"position":5},"title":"Dra\u017een Kru\u0161elj, “Robert Prosine\u010dki \u2013 Veliki \u017duti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107Godina izdanja: 2026.Autor: Dra\u017een Kru\u0161eljUrednici: Dean Duda i Josip Ivanovi\u0107Ovitak: \u0110or\u0111e Slavkovi\u0107Lektura: Sarah DusparaCijena: 25,00 EURBroj stranica: 304Format: 13 x 20 cmISBN: 978-953-7953-97-3 meki uvez s klapnama Prva autorizirana biografija Roberta Prosine\u010dkog!Nova knjiga Dra\u017eena Kru\u0161elja o Velikom \u017dutom! Robert Prosine\u010dki ro\u0111en je 12. sije\u010dnja 1969. godine u Villingen-Schwenningenu\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Veliki_Zuti_web.jpg?fit=474%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15399"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15400,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15399\/revisions\/15400"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}