{"id":15360,"date":"2019-06-15T14:35:04","date_gmt":"2019-06-15T14:35:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15360"},"modified":"2019-06-19T08:18:56","modified_gmt":"2019-06-19T08:18:56","slug":"stipica-grgic-cetiri-odlomka-i-jedna-tablica-o-pokusaju-driblinga-povodom-knjige-davora-kovacica-hrvatski-nogomet-u-doba-cara-kralja-poglavnika-i-marsala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15360","title":{"rendered":"Stipica Grgi\u0107 &#8211; \u010cetiri odlomka i jedna tablica o poku\u0161aju driblinga. Povodom knjige Davora Kova\u010di\u0107a &#8220;Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u010cetiri odlomka i jedna tablica o poku\u0161aju driblinga<\/strong><a href=\"#_edn1\" name=\"_ednref1\">[I]<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Povodom knjige: Davor Kova\u010di\u0107, <em>Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em> (Zagreb: AGM d.o.o. i Hrvatski institut za povijest, 2019.), str. 383.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U travnju ove, 2019. godine iz tiska je izi\u0161la monografija <em>Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em> Davora Kova\u010di\u0107a. Budu\u0107i da se smatram za temu nogometa dijelom zainteresirane publike, a usput sam i predava\u010d (izbornoga) predmeta <em>Povijest nogometa <\/em>na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, odlu\u010dio sam kupiti navedenu knjigu. Nadao sam se da bi jedna znanstvena monografija pisana od strane povjesni\u010dara mogla postati dijelom literature na kolegiju te tako pomo\u0107i zainteresiranoj publici da shvati kako je ne\u0161to poput ove <em>igre<\/em>, koju mnogi nazivaju <em>najva\u017enijom sporednom stvari na svijetu<\/em>, poligon preko kojeg mo\u017eemo promatrati razne dru\u0161tveno-gospodarsko-politi\u010dke preobra\u017eaje. Iako Kova\u010di\u0107 s takvim opservacijama i otvara knjigu u <em>Predgovoru<\/em>, iznenadilo me koliko ta \u0161ira dimenzija nogometa zapravo i nije detaljno potencirana u knjizi. Ipak, ovaj kra\u0107i osvrt nije ni prikaz ni recenzija ove knjige, ve\u0107 zapravo ne\u0161to tre\u0107e: prikaz jedne diskutabilne prakse.<\/p>\n<p>Doista, ne ulazim ovdje u kvalitetu knjige. Tim vi\u0161e \u0161to objektivno uvijek mogu navesti mno\u0161tvo njenih dobrih strana, poput slikovnih priloga ili mno\u0161tva izvora koje je autor pro\u0161ao i na koje je ukazao daljnjim istra\u017eiva\u010dima. Definitivno dr\u017eim da na jednom mjestu opisana povijest nogometa <em>u Hrvata <\/em>ima svoju vrijednost. Ipak, objektivnu prosudbu te knjige moram ostaviti drugome. Jer ubrzo nakon \u0161to sam uzeo Kova\u010di\u0107evu knjigu u ruke i do\u0161ao do jednog potpoglavlja u kojem je opisano ne\u0161to o \u010demu sam i sam objavio, ostao sam osupnut. Naime, stranice 83-86 Kova\u010di\u0107eve knjige zauzima kra\u0107e potpoglavlje \u201ePrvi radijski prijenos i za\u010deci \u017eenskog nogometa\u201d, \u010dija druga polovina (str. 85-86) opisuje kratkotrajnu pojavu \u017eenskog nogometa u me\u0111uratnom razdoblju. Problem je \u0161to su re\u010denice jako nalikovale na moj \u010dlanak objavljen pro\u0161le godine \u201eKratka povijest \u017eenskoga nogometa u Hrvatskoj\/Jugoslaviji u me\u0111uratnom razdoblju\u201d u: <em>\u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, vol. 50, no. 3 (2018), str. 557-580 (ina\u010de, da ne reklamiram, \u010dlanak je izdan i putem web-stranice navedenog \u010dasopisa, s jasno navedenim datumom primitka od strane uredni\u0161tva, prihva\u0107anja za objavu i same objave, te se mo\u017ee besplatno skinuti na osobno ra\u010dunalo).<\/p>\n<p>\u0160togod mislili ili \u010duli o meni, ne smatram se sitni\u010davim \u010dovjekom. Niti se smatram konfliktnim. Uvjeren sam da mogu pametnije ulo\u017eiti vrijeme nego razglabati oko ovoga. Ne smatram da je ono \u010dime se (znanstveno) poku\u0161avam baviti moje feudalno leno. Dr\u017eim da je hrvatska historiografija relativno mala te da nama istra\u017eiva\u010dima \u010desto nedostaje sugovornika koji bi nas potakli na druga\u010dije razmi\u0161ljanje o temama koje obra\u0111ujemo. Ipak, ono \u0161to \u0107e vjerojatno potvrditi moji bli\u017enji je da me povremeno (\u010ditaj: \u010desto) smetaju stvari koje sam uo\u010dio u <em>Hrvatskom nogometu u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em>. Mogu to potvrditi i neki moji studenti kod kojih sam sli\u010dnu praksu uo\u010davao i ispravljao proteklih godina.<\/p>\n<p>U osnovi smatram da \u010detiri odlomka Kova\u010di\u0107eve knjige na str. 85-86 \u010dine umnogome parafrazirane re\u010denice iz \u010dlanka \u201eKratka povijest \u017eenskoga nogometa (\u2026)\u201c. I, osim toga, da pritom uvelike nije adekvatno upu\u0107ivano na izvore. Stoga \u0107u samo prenijeti u jednoj tabeli gotovo sve Kova\u010di\u0107eve re\u010denice koje opisuju fenomen \u017eenskog nogometa te dati tebi, cijenjeni \u010ditatelju, da sam prosudi\u0161 o \u010demu se radi. Tabela sadr\u017ei sveukupno \u010dak deset primjera re\u010denica i fusnota koje su opisane kako su u svakome od izvornika \u2013 s jedne strane Kova\u010di\u0107evoj knjizi, s druge u \u010dlanku moje malenkosti \u2013 originali u <em>italicu<\/em>. Uz ve\u0107inu njih \u0107e biti moje opaske u normalu, ali manje slovne veli\u010dine. Kova\u010di\u0107 na mnogim mjestima navodi reference, i to \u010desto, ali ne ono \u0161to je na mjestima o\u010digledno <em>prepjevao<\/em>. Nadalje, na nekim mjestima poziva se na izvor u kojem nema informacije koju on sam navodi u glavnom dijelu teksta. Netko \u0107e mo\u017eda re\u0107i da smo obojica koristili iste ili sli\u010dne izvore, \u0161to jest to\u010dno. Me\u0111utim, iako autora tek povr\u0161no poznajem, najvi\u0161e preko jednoga od recenzenata, vjerujem da nismo sijamski blizanci ni da posjedujemo spojene svijesti pa da njegova ideja mo\u017ee zavr\u0161iti na mom zaslonu ra\u010dunala dok tipkam, kao ni obrnuto. Definitivno ne mogu na\u0107i racionalno obja\u0161njenje za\u0161to su moje i njegove re\u010denice toliko sli\u010dne.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/Tablica.doc\">Tablica<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Stipica Grgi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref1\" name=\"_edn1\">[i]<\/a><strong>\u00a0Dr\u0209blati<\/strong>, -\u0101m <em>engl. <\/em>(dribble \u2013 kapati). 1. malim, brzim pokretima spretno voditi loptu i probijati se kroz protivni\u010dku obranu ne dopu\u0161taju\u0107i protivniku da do\u0111e do lopte (naro\u010dito kod nogometa). Bratoljub Klai\u0107, <em>Veliki rje\u010dnik stranih rije\u010di, izraza i kratica<\/em> (Zagreb: Zora, 1966.), 298.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/Stipica_Grgic_integralni__tekst.doc\">Stipica_Grgic_integralni__tekst<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-15360","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":15360,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":15360,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":15360,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":15360,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":15360,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":15360,"position":5},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15360"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15368,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15360\/revisions\/15368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}