{"id":15360,"date":"2019-06-15T14:35:04","date_gmt":"2019-06-15T14:35:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15360"},"modified":"2019-06-19T08:18:56","modified_gmt":"2019-06-19T08:18:56","slug":"stipica-grgic-cetiri-odlomka-i-jedna-tablica-o-pokusaju-driblinga-povodom-knjige-davora-kovacica-hrvatski-nogomet-u-doba-cara-kralja-poglavnika-i-marsala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15360","title":{"rendered":"Stipica Grgi\u0107 &#8211; \u010cetiri odlomka i jedna tablica o poku\u0161aju driblinga. Povodom knjige Davora Kova\u010di\u0107a &#8220;Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala&#8221;"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u010cetiri odlomka i jedna tablica o poku\u0161aju driblinga<\/strong><a href=\"#_edn1\" name=\"_ednref1\">[I]<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Povodom knjige: Davor Kova\u010di\u0107, <em>Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em> (Zagreb: AGM d.o.o. i Hrvatski institut za povijest, 2019.), str. 383.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U travnju ove, 2019. godine iz tiska je izi\u0161la monografija <em>Hrvatski nogomet u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em> Davora Kova\u010di\u0107a. Budu\u0107i da se smatram za temu nogometa dijelom zainteresirane publike, a usput sam i predava\u010d (izbornoga) predmeta <em>Povijest nogometa <\/em>na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, odlu\u010dio sam kupiti navedenu knjigu. Nadao sam se da bi jedna znanstvena monografija pisana od strane povjesni\u010dara mogla postati dijelom literature na kolegiju te tako pomo\u0107i zainteresiranoj publici da shvati kako je ne\u0161to poput ove <em>igre<\/em>, koju mnogi nazivaju <em>najva\u017enijom sporednom stvari na svijetu<\/em>, poligon preko kojeg mo\u017eemo promatrati razne dru\u0161tveno-gospodarsko-politi\u010dke preobra\u017eaje. Iako Kova\u010di\u0107 s takvim opservacijama i otvara knjigu u <em>Predgovoru<\/em>, iznenadilo me koliko ta \u0161ira dimenzija nogometa zapravo i nije detaljno potencirana u knjizi. Ipak, ovaj kra\u0107i osvrt nije ni prikaz ni recenzija ove knjige, ve\u0107 zapravo ne\u0161to tre\u0107e: prikaz jedne diskutabilne prakse.<\/p>\n<p>Doista, ne ulazim ovdje u kvalitetu knjige. Tim vi\u0161e \u0161to objektivno uvijek mogu navesti mno\u0161tvo njenih dobrih strana, poput slikovnih priloga ili mno\u0161tva izvora koje je autor pro\u0161ao i na koje je ukazao daljnjim istra\u017eiva\u010dima. Definitivno dr\u017eim da na jednom mjestu opisana povijest nogometa <em>u Hrvata <\/em>ima svoju vrijednost. Ipak, objektivnu prosudbu te knjige moram ostaviti drugome. Jer ubrzo nakon \u0161to sam uzeo Kova\u010di\u0107evu knjigu u ruke i do\u0161ao do jednog potpoglavlja u kojem je opisano ne\u0161to o \u010demu sam i sam objavio, ostao sam osupnut. Naime, stranice 83-86 Kova\u010di\u0107eve knjige zauzima kra\u0107e potpoglavlje \u201ePrvi radijski prijenos i za\u010deci \u017eenskog nogometa\u201d, \u010dija druga polovina (str. 85-86) opisuje kratkotrajnu pojavu \u017eenskog nogometa u me\u0111uratnom razdoblju. Problem je \u0161to su re\u010denice jako nalikovale na moj \u010dlanak objavljen pro\u0161le godine \u201eKratka povijest \u017eenskoga nogometa u Hrvatskoj\/Jugoslaviji u me\u0111uratnom razdoblju\u201d u: <em>\u010casopis za suvremenu povijest<\/em>, vol. 50, no. 3 (2018), str. 557-580 (ina\u010de, da ne reklamiram, \u010dlanak je izdan i putem web-stranice navedenog \u010dasopisa, s jasno navedenim datumom primitka od strane uredni\u0161tva, prihva\u0107anja za objavu i same objave, te se mo\u017ee besplatno skinuti na osobno ra\u010dunalo).<\/p>\n<p>\u0160togod mislili ili \u010duli o meni, ne smatram se sitni\u010davim \u010dovjekom. Niti se smatram konfliktnim. Uvjeren sam da mogu pametnije ulo\u017eiti vrijeme nego razglabati oko ovoga. Ne smatram da je ono \u010dime se (znanstveno) poku\u0161avam baviti moje feudalno leno. Dr\u017eim da je hrvatska historiografija relativno mala te da nama istra\u017eiva\u010dima \u010desto nedostaje sugovornika koji bi nas potakli na druga\u010dije razmi\u0161ljanje o temama koje obra\u0111ujemo. Ipak, ono \u0161to \u0107e vjerojatno potvrditi moji bli\u017enji je da me povremeno (\u010ditaj: \u010desto) smetaju stvari koje sam uo\u010dio u <em>Hrvatskom nogometu u doba cara, kralja, poglavnika i mar\u0161ala<\/em>. Mogu to potvrditi i neki moji studenti kod kojih sam sli\u010dnu praksu uo\u010davao i ispravljao proteklih godina.<\/p>\n<p>U osnovi smatram da \u010detiri odlomka Kova\u010di\u0107eve knjige na str. 85-86 \u010dine umnogome parafrazirane re\u010denice iz \u010dlanka \u201eKratka povijest \u017eenskoga nogometa (\u2026)\u201c. I, osim toga, da pritom uvelike nije adekvatno upu\u0107ivano na izvore. Stoga \u0107u samo prenijeti u jednoj tabeli gotovo sve Kova\u010di\u0107eve re\u010denice koje opisuju fenomen \u017eenskog nogometa te dati tebi, cijenjeni \u010ditatelju, da sam prosudi\u0161 o \u010demu se radi. Tabela sadr\u017ei sveukupno \u010dak deset primjera re\u010denica i fusnota koje su opisane kako su u svakome od izvornika \u2013 s jedne strane Kova\u010di\u0107evoj knjizi, s druge u \u010dlanku moje malenkosti \u2013 originali u <em>italicu<\/em>. Uz ve\u0107inu njih \u0107e biti moje opaske u normalu, ali manje slovne veli\u010dine. Kova\u010di\u0107 na mnogim mjestima navodi reference, i to \u010desto, ali ne ono \u0161to je na mjestima o\u010digledno <em>prepjevao<\/em>. Nadalje, na nekim mjestima poziva se na izvor u kojem nema informacije koju on sam navodi u glavnom dijelu teksta. Netko \u0107e mo\u017eda re\u0107i da smo obojica koristili iste ili sli\u010dne izvore, \u0161to jest to\u010dno. Me\u0111utim, iako autora tek povr\u0161no poznajem, najvi\u0161e preko jednoga od recenzenata, vjerujem da nismo sijamski blizanci ni da posjedujemo spojene svijesti pa da njegova ideja mo\u017ee zavr\u0161iti na mom zaslonu ra\u010dunala dok tipkam, kao ni obrnuto. Definitivno ne mogu na\u0107i racionalno obja\u0161njenje za\u0161to su moje i njegove re\u010denice toliko sli\u010dne.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/Tablica.doc\">Tablica<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Stipica Grgi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"#_ednref1\" name=\"_edn1\">[i]<\/a><strong>\u00a0Dr\u0209blati<\/strong>, -\u0101m <em>engl. <\/em>(dribble \u2013 kapati). 1. malim, brzim pokretima spretno voditi loptu i probijati se kroz protivni\u010dku obranu ne dopu\u0161taju\u0107i protivniku da do\u0111e do lopte (naro\u010dito kod nogometa). Bratoljub Klai\u0107, <em>Veliki rje\u010dnik stranih rije\u010di, izraza i kratica<\/em> (Zagreb: Zora, 1966.), 298.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/Stipica_Grgic_integralni__tekst.doc\">Stipica_Grgic_integralni__tekst<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-15360","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":15360,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":15360,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53419,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53419","url_meta":{"origin":15360,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige: &#8220;Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111a u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)&#8221; Irene Benyovsky Latin u Dubrovniku","author":"Filip \u0160imunjak","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dr\u017eavni arhiv u Dubrovniku i\u00a0 Hrvatski institut za povijest pozivaju Vas na predstavljanje knjige dr. sc. Irene Benyovsky Latin 'Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika. Transformacija predgra\u0111\u0101 u sredi\u0161te grada u mleta\u010dkom razdoblju (1205. \u2013 1358.)' (Hrvatski institut za povijest, 2024.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u Dubrovniku, 20. svibnja 2026. (srijeda) u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Irena-Benyovsky-Latin-Socijalna-topografija.webp?fit=642%2C896&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":15360,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":15360,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":15360,"position":5},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15360"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15368,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15360\/revisions\/15368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}