{"id":15353,"date":"2019-06-15T14:08:48","date_gmt":"2019-06-15T14:08:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15353"},"modified":"2019-06-15T14:08:48","modified_gmt":"2019-06-15T14:08:48","slug":"izlozba-aleksandar-rodcenko-revolucija-u-fotografiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15353","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u2013 Aleksandar Rod\u010denko: revolucija u fotografiji"},"content":{"rendered":"

Izlo\u017eba jednog od najzna\u010dajnijih fotografa i umjetnika ruske avangarde koja \u0107e prvi put hrvatskoj publici predstaviti vrhunske fotografije Aleksandra Rod\u010denka, otvara se u ponedjeljak, 17. lipnja 2019. u 19 sati Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izlo\u017eba jednog od najzna\u010dajnijih europskih fotografa i umjetnika uop\u0107e, dio je me\u0111uinstitucionalne suradnje Muzeja za umjetnost i obrt i Multimedijskog umjetni\u010dkog muzeja u Moskvi te dio programa Dana Moskve u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Muzej za umjetnost i obrt s ponosom najavljuje izlo\u017ebu \u201eAleksandar Rod\u010denko: revolucija u fotografiji\u201c koja \u0107e biti otvorena 17. lipnja 2019. godine. Velika izlo\u017eba jednog od najzna\u010dajnijih fotografa ruske avangarde, ali i umjetnika uop\u0107e, organizirana je u suradnji s Multimedia Art Museum-om u Moskvi i po prvi put hrvatskoj publici predstavlja vi\u0161e od 150 remek-djela Aleksandra Rod\u010denka.<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ruska avangarda dvadesetog stolje\u0107a jedinstven je fenomen ne samo za rusku nego i za svjetsku kulturu. Nevjerojatna kreativna energija koju su akumulirali umjetnici tog velikog doba i danas pru\u017ea inspiraciju umjetnicima kao i svima koji se bave umjetno\u0161\u0107u ruske secesije. Aleksandar Rod\u010denko nedvojbeno je jedan od glavnih pokreta\u010da kreativnih ideja i nositelj duhovne aure vremena. Slikarstvo, dizajn, kazali\u0161te, film, tipografija i fotografija, podru\u010dja su koje je radikalno transformirao mo\u0107an talent tog sna\u017enog i nao\u010ditog \u010dovjeka, i otvorio im nove putove razvoja.<\/p>\n

Rane 1920-e godine, bile su, prema rije\u010dima Viktora \u0160klovskog, jednog od najva\u017enijih kriti\u010dara i teoreti\u010dara toga vremena, \u201eprijelazno razdoblje\u201c, vrijeme u kojem je, premda nakratko, uspostavljen odnos izme\u0111u umjetni\u010dkog i dru\u0161tvenog eksperimenta. Upravo u to vrijeme, to\u010dnije 1924. godine, na fotografsku scenu stupa tada ve\u0107 etablirani umjetnik Aleksandar Rod\u010denko sa sloganom \u201cna\u0161a du\u017enost je eksperimentirati\u201d kao mi\u0161lju vodiljom svoje estetike[1]<\/a>. Posljedica tog utjecaja je temeljna promjena poimanja prirode fotografskog medija kao i uloge fotografa. U fotografiju se uvodi konceptualno razmi\u0161ljanje. Umjesto odraza stvarnosti, fotografija postaje sredstvom vizualnog predstavljanja dinami\u010dnih intelektualnih konstrukcija.<\/p>\n

Rod\u010denko je uveo ideale konstruktivizma u fotografiju te razvio postupke i alate za njihovu primjenu. Njegove metode \u0161irile su se brzo, koristili su ih u\u010denici i njegovi istomi\u0161ljenici, ali i estetski i politi\u010dki rivali \u201eRod\u010denkova metoda\u201c \u2013 uklju\u010divala je dijagonalnu kompoziciju, koju je on popularizirao, perspektivna skra\u0107enja i sli\u010dne postupke. No, sama njezina primjena nije garantirala umjetni\u010dku dimenziju rada. Rod\u010denkove fotografske metode bile su i osporavane, ne samo i ne toliko zbog formalnih elemenata zbog kojih je bio o\u0161tro kritiziran, ve\u0107 i zbog romanti\u010darskih zna\u010dajki koje je njegov rad imao ve\u0107 u studentskim danima. Dovoljno je prisjetiti se izmi\u0161ljenog sadr\u017eaja pisama koje je slao Varvari Stepanovoj u prvim godinama poznanstva. Takvo romanti\u010dno shva\u0107anje, koje mu je usa\u0111eno u djetinjstvu provedenom iza pozornice kazali\u0161ta u kojem mu je radio otac, transformirano je u sna\u017ean utopisti\u010dki stav Rod\u010denka kao konstruktivista, koji je vjerovao u mogu\u0107nost pozitivne promjene svijeta i \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

U razdoblju 1920-ih godina, Rod\u010denko je svakom sljede\u0107om fotografskom serijom postavljao nove zadatke te pisao manifeste o tome kakvi bi fotografija i \u017eivot trebali biti nakon transformacije prema konstruktivisti\u010dkim umjetni\u010dkim na\u010delima. Iscrpljen kritikom i osudama tijekom, a naro\u010dito krajem 1930-ih godina, poku\u0161ao je analizirati \u017eivot i umjetni\u010dke prakse, uklju\u010duju\u0107i i svoje, \u010diji je razvoj u najve\u0107oj mjeri odredila estetika socijalnog realizma. Zanimljivo je, kako je u cijeloj povijesti ruske fotografije prve polovice dvadesetog stolje\u0107a, Aleksandar Rod\u010denko jedina osoba, koja je zahvaljuju\u0107i objavljenim \u010dlancima i dnevnicima, ostavila jedinstvena svjedo\u010danstva, umjetni\u010dke refleksije fotografa-mislioca koji je svjedo\u010dio povijesnim kataklizmama, koje su u njemu potaknule tragi\u010dan sukob izme\u0111u svjesnih pretpostavki i podsvjesnog poriva za stvaranjem.<\/p>\n

Umoran od u\u010destalih revolucionarnih promjena koje su proizvele stvarnost daleko od ideala koji su inspirirali njegovo rano umjetni\u010dko razdoblje, zapisao je u svoj dnevnik 12. velja\u010de 1943. godine: \u201eUmjetnost treba biti u slu\u017ebi \u010dovjeka, me\u0111utim ljudi su vo\u0111eni bog zna kamo. Ja \u017eelim voditi ljude k umjetnosti, a ne koristiti umjetnost kao sredstvo da ih odvedem negdje drugdje. Jesam li ro\u0111en prerano ili prekasno? Umjetnost mora biti odvojena od politike\u2026\u201c[1]<\/a>.<\/p>\n

U posljednjim godinama svoga \u017eivota, izdan od prijatelja i u\u010denika, usprkos oduzetom pravu na rad i zara\u0111ivanje ili sudjelovanje na izlo\u017ebama, izba\u010den iz Saveza umjetnika i vrlo lo\u0161eg zdravlja, Rod\u010denko je bio sretan \u010dovjek. Imao je obitelj: prijateljicu i suborkinju Varvaru Stepanovu, k\u0107er Varvaru Rod\u010denko, njezinog supruga Nikolaia Lavrentieva te unuka Aleksandra Lavrentieva s obitelji. Bili su mala, ali vrlo povezana obitelj puna kreativne energije. Da nije bilo te obitelji, prvi muzej fotografije u Rusiji, Ku\u0107a fotografije u Moskvi,<\/em> mo\u017eda nikad ne bi bio utemeljen. U Rod\u010denkovoj ku\u0107i, zajedno s Rod\u010denkovom obitelji, otkrili smo i prou\u010davali povijest ruske fotografije, koja bi bila nezamisliva bez Aleksandra Mihailovi\u010da Rod\u010denka.<\/p>\n

Olga Sviblova<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> \u0410\u043b\u0435\u043a\u0441\u0430\u043d\u0434\u0440 \u0420\u043e\u0434\u0447\u0435\u043d\u043a\u043e. \u041e\u043f\u044b\u0442\u044b \u0434\u043b\u044f \u0431\u0443\u0434\u0443\u0449\u0435\u0433\u043e. \u041c., 1996. \u0421. 199\u2013200; Aleksander Rodchenko. Experiments for the Future. <\/em>New York, MoMA, 2005.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.muo.hr\/blog\/2019\/06\/10\/aleksandar-rodcenko-revolucija-u-fotografiji\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15354,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-15353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/2.jpg?fit=619%2C924&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":15353,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":15353,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":15353,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":15353,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":15353,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Hrvatska kultura u Krakovu” (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":15353,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15353"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15355,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15353\/revisions\/15355"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15354"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}