{"id":15341,"date":"2019-06-15T13:22:26","date_gmt":"2019-06-15T13:22:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15341"},"modified":"2019-06-15T13:22:26","modified_gmt":"2019-06-15T13:22:26","slug":"oni-su-stvorili-mir-versailleski-mirovni-ugovor-viden-iz-francuske-i-iz-drugih-zemalja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15341","title":{"rendered":"Oni su stvorili mir. Versailleski mirovni ugovor vi\u0111en iz Francuske i iz drugih zemalja"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Fraktura objavljuje po\u010detkom srpnja 2019. hrvatsko izdanje knjige \u201eOni su stvorili mir. Versailleski mirovni ugovor vi\u0111en iz Francuske i iz drugih zemalja\u201c koju je uredio Serge Berstein.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Serge Berstein<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Oni su stvorili mir <\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Versailleski mirovni ugovor vi\u0111en iz Francuske i iz drugih zemalja<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jezik izvornika: francuski<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prijevod: Ivo Goldstein i Vera Ana Goldstein<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Broj stranica: 344<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Datum izdanja: srpanj 2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naslov izvornika: Ils ont fait la paix: le trait\u00e9 de Versailles vu de France et d&#8217;ailleurs<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>U\u00a0pretprodaji\u00a0s 20%\u00a0popusta\u00a0i\u00a0besplatnom\u00a0dostavom\u00a0do 5. 7.!\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Versailleski ugovor najpoznatiji je mirovni ugovor sklopljen na kraju Prvog svjetskog rata. Francuska, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Japan i Njema\u010dka bile su klju\u010dne zemlje potpisnice.<\/p>\n<p>Dakle, ako su svi \u017eeljeli jedan zna\u010dajan mirovni sporazum kako se sli\u010dan rat nikad ne bi ponovio, za\u0161to u tome nisu uspjeli? Kakvi su bili zahtjevi jednih ili drugih koji su stvorili temelje za napetosti u budu\u0107nosti? Za\u0161to su Italija i Japan, koji su 1918. bili na strani saveznika, \u017eeljeli dovesti u pitanje odredbe Versailleskog ugovora te su se dvadeset godina poslije na\u0161li na strani nacisti\u010dke Njema\u010dke i pokrenuli Drugi svjetski rat?<\/p>\n<p>\u0160est vrhunskih povjesni\u010dara specijalista za Prvi svjetski rat istra\u017eilo je cjelinu povijesti tih pregovora uva\u017eavaju\u0107i redom perspektivu svake od \u0161est zemalja.<\/p>\n<p>Na taj su nam na\u010din pomogli da shvatimo kako se do\u0161lo do ugovora koji je istovremeno novina u \u017eelji da se prona\u0111e sredstvo kojim bi se zabranio rat, ali i arhai\u010dan po uvjetima koji su nametnuti pora\u017eenima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Serge Berstein<br \/>\n<\/strong>Profesor emeritus na sveu\u010dili\u0161tu Sciences Po u Parizu, autor brojnih radova i sinteti\u010dkih priloga u suradnji s Pierreom Milzom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Leonard V. Smith<br \/>\n<\/strong>Profesor na Oberlin Collegeu (Ohio), specijalist povijesti Francuske i povijesti Prvog svjetskog rata. Objavio je niz radova, me\u0111u koji su i\u00a0<em>France and the Great War, 1914-1918<\/em>(Cambridge University Press) i\u00a0<em>Sovereignty at the Paris Peace Conference of 1919<\/em>(Oxford University Press, 2018.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>John Keiger<br \/>\n<\/strong>Britanski histori\u010dar, profesor na sveu\u010dili\u0161tu Cambridge, predavao je op\u0107u povijest i vodio brojna istra\u017eivanja o francuskoj diplomaciji. Autor je knjige\u00a0<em>Raymond Poincar\u00e9<\/em>(Cambridge University Press).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Sergio Romano<br \/>\n<\/strong>Novinar, histori\u010dar i talijanski veleposlanik, bio je i urednik u\u00a0<em>La Stampa<\/em>i<em>Corriere della Sera<\/em>.Vodi objavljivanje serije povijesnih knjiga u nakladni\u010dkoj ku\u0107i\u00a0Corbaccio. Po\u010dasni je doktor na sveu\u010dili\u0161tu Sciences Po u Parizu. Predavao je na sveu\u010dili\u0161tu California te na Harvardu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Toshio Takemoto<br \/>\n<\/strong>Docent na sveu\u010dili\u0161tu Lille III. Specijalist za povijest japanske knji\u017eevnosti, organizator simpozija &#8220;\u00c9crire la guerre, \u00c9crire le conflict&#8221; i me\u0111unarodnog kolokvija &#8220;The Body in East Asia&#8217;s Modern and Contemporary Literatures&#8221; u Parizu 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Gerd Krumeich<br \/>\n<\/strong>Njema\u010dki histori\u010dar, specijalist za povijest Prvog svjetskog rata, profesor emeritus na sveu\u010dili\u0161tu Heinrich Heine u D\u00fcsseldorfu. Suosniva\u010d je\u00a0Historiala\u00a0(muzeja Prvog svjetskog rata) u P\u00e9ronneu. Njegovo jeposljednje djelo\u00a0<em>Verdun 1916<\/em>,napisano zajedno s Antoineom Prostom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Lak\u0161e je voditi rat nego uspostaviti mir.&#8221;<br \/>\nGeorges Clemenceau, govor u Verdunu, 14. srpnja 1919.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/oni-su-stvorili-mir.html\">https:\/\/fraktura.hr\/oni-su-stvorili-mir.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/stvorili-mir-i-posijali-sjeme-novog-rata-bio-je-to-sporazum-koji-je-trebao-sprijeciti-ponavljanje-uzasa-a-stvorio-je-uvjete-za-bujanje-radikalizma\/8980694\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/stvorili-mir-i-posijali-sjeme-novog-rata-bio-je-to-sporazum-koji-je-trebao-sprijeciti-ponavljanje-uzasa-a-stvorio-je-uvjete-za-bujanje-radikalizma\/8980694\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15342,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/oni_su_stvorili_mir_naslovnica.jpg?fit=789%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":15341,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":15341,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":15341,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15341,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":15341,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":15341,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15341"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15343,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15341\/revisions\/15343"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15342"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}