{"id":15327,"date":"2019-06-14T16:20:04","date_gmt":"2019-06-14T16:20:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15327"},"modified":"2019-06-14T16:20:04","modified_gmt":"2019-06-14T16:20:04","slug":"centar-za-primenjenu-istoriju-javna-vodenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15327","title":{"rendered":"Centar za primenjenu istoriju \u2013 javna vo\u0111enja"},"content":{"rendered":"

Centar za primenjenu istoriju iz Beograda organizira u subotu, 15. lipnja javno vo\u0111enje o deportaciji Roma u logor Topovske \u0161upe, a u nedjelju, 16. lipnja 2019. o zlo\u010dinima nad civilima na Kosovu 1999. godine i masovnim grobnicama u Batajnici.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Javni \u010das \u2013 deportacija Roma u logor Topovske \u0161upe <\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Centar za primenjenu istoriju (CPI) poziva sve zainteresovane da se u subotu 15. juna 2019. godine pridru\u017ee javnom \u010dasu o deportaciji Roma u logor Topovske \u0161upe.<\/p>\n

 <\/p>\n

Okupljanje je u 12.00 \u010dasova u \u010cuburskom parku (\u0107o\u0161ak \u010cuburske ulice i Cara Nikolaja), odakle \u0107e se pe\u0161ke i\u0107i do mesta gde se nalazio logor.<\/p>\n

 <\/p>\n

Javni \u010das vodi istori\u010dar Milovan Pisarri, direktor CPI.<\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010de\u0161\u0107e je besplatno. Prijava je obavezna, mole se zainteresovani da po\u0161alju mejl prijave na office@cpi.rs. Broj u\u010desnika\/ca je ograni\u010den iz tehni\u010dkih razloga.<\/p>\n

 <\/p>\n

U blizini centra Beograda izme\u0111u avgusta i novembra 1941. godine nalazio se logor za Jevreje i Rome poznat kao logor Topovske \u0161upe. Svi, osim retkih slu\u010dajeva, ubijeni su u masovnim streljanjima u jesen 1941. godine uglavnom na strati\u0161tu u Jabuci kod Pan\u010deva. Po raspolo\u017eivim procenama, kroz njega je pro\u0161lo oko 5.000 Jevreja i 1.500 Roma. O Topovskim \u0161upama se i dan danas, na\u017ealost, jako malo zna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Danas, lokacija logora Topovske \u0161upe je zaboravljena, zapu\u0161tena i nepoznata \u0161iroj javnosti, i samoj lokaciji preti uni\u0161tenje zbog najavljene izgradnje tr\u017enog centra.<\/p>\n

 <\/p>\n

Javno vo\u0111enje se organizuje u okviru projekta \u201cMapiranje Holokausta \u2013 logor Topovske \u0161upe\u201d koji Centar za primenjenu istoriju sprovodi uz podr\u0161ku Saveza jevrejskih op\u0161tina Srbije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e informacija: http:\/\/topovskesupe.rs\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

http:\/\/www.cpi.rs\/javni-cas-deportacija-roma-u-logor-topovske-supe\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/432375087585812\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Javno vo\u0111enje – masovne grobnice u Batajnici<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U nedelju 16. juna, Centar za primenjenu istoriju (CPI) organizuje javni \u010das o zlo\u010dinima nad civilima na Kosovu 1999. godine i javno vo\u0111enje do naselja 13. maj u Batajnici, gde su se, u okviru baze SAJ MUP RS, nalazile masovne grobnice ubijenih albanskih civila sa Kosova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naselje 13. maj nalazi se na manje od 20km od centra Beograda, i do tamo sti\u017eemo gradskim autobusom od Zelenog venca. Obzirom da je pristup bazi SAJ MUP RS strogo zabranjen, planirano je zadr\u017eavanje u samom naselju i u neposrednoj blizini baze.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e informacija o mestu okupljanja i planu puta mo\u017eete dobiti ukoliko se prijavite putem mejla. Javno vo\u0111enje je besplatno i svi koji \u017eele da prisustvuju, potrebno je da se prijave slanjem mejla na office@cpi.rs do \u010detvrtka 13. juna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj javni \u010das vodi Mirko Medenica, saradnik CPI.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj javni \u010das deo je stalnog programa javnih vo\u0111enja “Potisnuta se\u0107anja” Centra za primenjenu istoriju o istoriji devedesetih godina, koji je u 2019. podr\u017eala Rekonstrukcija \u017denski Fond.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zlo\u010dini nad civilnim stanovni\u0161tvom Kosova tokom 1998. i 1999. godine su bili mnogobrojni, razmere i sistemati\u010dnost ovih zlo\u010dina jasno su ukazivali da iza njih stoje najvi\u0161i dr\u017eavni organi i da se oni odvijaju po unapred pripremljenom planu. I pored brojnih dokaza koji su prezentovani, presuda Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda, kao i doma\u0107ih sudova, \u010dinjenice o ovim doga\u0111ajima su skoro nepoznate \u0161iroj javnosti. Kao o\u010digledan primer isti\u010de se masovna grobnica u beogradskom naselju Batajnica, u kojoj su se nalazila tela 744 albanska civila, ubijenih 1999. godine na Kosovu. Iako im se nalazila u kom\u0161iluku, 10 kilometara od centra grada, samo par stotina metara od prvih stambenih zgrada, za Beogra\u0111ane je ova lokacija, kao i de\u0161avanja vezana za nju, ostala tajna.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.facebook.com\/events\/426412051533144\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15328,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15327","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/javno.jpg?fit=2048%2C1365&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":15327,"position":0},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":15327,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15327,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":15327,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":15327,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15327,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15327","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15327"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15327\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15329,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15327\/revisions\/15329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15327"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15327"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15327"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}