U petak, 14. lipnja 2019. u 12 sati u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Splitu po\u010dasni doktorati Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu bit \u0107e sve\u010dano dodijeljeni povjesni\u010darima Ludwigu Steindorffu i Estheri Gitman.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Dodjela po\u010dasnog doktorata Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu prof. dr. sc. Ludwigu Steindorffu<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Odlukom Senata Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, a na prijedlog Odsjeka za povijest i Fakultetskog vije\u0107a Filozofskog fakulteta u Splitu, Rektor Sveu\u010dili\u0161ta dodijelit \u0107e po\u010dasni doktorat Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu njema\u010dkom povjesni\u010daru prof. dr. sc. Ludwigu Steindorffu. Sve\u010dana dodjela \u0107e se odr\u017eati u petak, 14. lipnja 2019. godine u 12 sati u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Splitu.<\/p>\n <\/p>\n Prof. dr. sc. Ludwig Steindorff ro\u0111en je u Hamburgu 1952. godine. Diplomirao je slavistiku, germanistiku i povijesne znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Heidelbergu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu specijalizirao je povijest jugoisto\u010dne Europe te na Sveu\u010dili\u0161tu u Heidelbergu 1981. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Die politische Geschichte der dalmatinischen Sta\u0308dte im 12. Jahrhundert<\/em> (Politi\u010dka povijest dalmatinskih gradova u 12. stolje\u0107u<\/em>). Od 1981. do 1991. godine znanstveni je suradnik Odsjeka za isto\u010dnoeuropsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u M\u00fcnsteru (Westf\u00e4lischen Wilhelms-Universit\u00e4t<\/em>), gdje je 1991. godine i habilitirao (s temom o oblicima kr\u0161\u0107anske brige za pokojnike u staroj Rusiji) te stekao zvanja docenta i izvanrednog profesora (1997.). Od 2000. godine redoviti je profesor i pro\u010delnik Odsjeka za isto\u010dnoeuropsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Kielu (Christian-Albrechts-Universit\u00e4t<\/em>). Kao gostuju\u0107i profesor predavao je na sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, Budimpe\u0161ti, D\u00fcsseldorfu, Wuppertalu i K\u00f6lnu. Od 2009. godine istovremeno je znanstveni koordinator obrazovne ustanove Schleswig-Holsteinische Universit<\/em>\u00e4ts-Gesellschaft<\/em>. Od 2006. godine je stalni kielski zastupnik u Udru\u017eenju filozofskih fakulteta u Njema\u010dkoj. Od 2003. do 2009. godine Ludwig Steindorff bio je predsjednik Udru\u017eenja povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Isto\u010dne Europe (Verband der Osteuropahistorikerinnen und -historiker<\/em>) sa sjedi\u0161tem u Erlangenu.<\/p>\n Bavi se starijom i novijom povije\u0161\u0107u Rusije, povije\u0161\u0107u srednjovjekovnih gradova jugoisto\u010dne Europe, njezinim nacionalnim i vjerskim identitetima od 19. stolje\u0107a, kao i odnosima crkve i dr\u017eave u socijalisti\u010dkom razdoblju. Od sredine sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a u sredi\u0161tu je njegovog istra\u017eiva\u010dkog interesa prostor jugoisto\u010dne i srednjoisto\u010dne Europe, s osobitim obzirom na Hrvatsku. Godine 1982. u suradnji s Radom Mihalj\u010di\u0107em objavio je korpus ranosrednjovjekovnih kamenih natpisa onda\u0161nje Jugoslavije koji sadr\u017ee prozopografske podatke (Glossar zur fr\u00fchmittelalterlichen Geschichte im \u00f6stlichen Europa, Beiheft 2: Namentragende Steininschriften in Jugoslawien vom Ende des 7. bis zur Mitte des 13. Jahrhunderts<\/em>, Franz Steiner Verlag, Wiesbaden). Taj je svezak 1986. godine u koautorstvu s Vojislavom \u0110uri\u0107em, Annom Tsitouridou i Athanasiosom Fourlasom nadopunjen sli\u010dnim korpusom s natpisima sa fresaka i mozaika na cijelom Balkanskom poluotoku (Glossar zur fr\u00fchmittelalterlichen Geschichte im \u00f6stlichen Europa. Beiheft 4:<\/em> Namentragende Inschriften auf Fresken und Mosaiken auf der Balkanhalbinsel vom 7. bis zum 13. Jahrhundert<\/em>, Franz Steiner Verlag, Wiesbaden) [za puni popis publikacija usp.: https:\/\/www.histsem.uni-kiel.de\/de\/das-institut-1\/abteilungen\/osteuropaeische-geschichte\/team\/Lehrbeauftragte-Promovierende-und-Ehemalige\/prof.-dr.-ludwig-steindorff<\/a>].<\/p>\n Uz doktorsku disertaciju koja je objavljena 1984. godine, iz njegovih medijevisti\u010dkih radova o hrvatskom srednjovjekovlju valja izdvojiti rasprave o privilegijima gradu Ninu, hagiografiji (Bl. Ivan Trogirski), mongolskoj invaziji u Europu, slobodnim kraljevskim gradovima (Zagreb), tzv. saboru na Duvanjskom polju, formiranju komunalnih gradova na isto\u010dnom Jadranu (Split, \u0160ibenik, Hvar, Kor\u010dula), okrunjenih 1984. godine monografijom Die dalmatinischen St\u00e4dte im 12. Jahrhundert. Studien zu ihrer politischen Stellung und gesellschaftlichen Entwicklung<\/em> (Dalmatinski gradovi u 12. stolje\u0107u. Studije o njihovu politi\u010dkom polo\u017eaju i dru\u0161tvenom razvitku<\/em>, B\u00f6hlau, K\u00f6ln\u2013Wien) te o gradskim statutima. Autor je, nadalje, sinteze hrvatske pro\u0161losti Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas<\/em>, napisane i objavljene izvorno na njema\u010dkom jeziku (Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart<\/em>, Pustet, Regensburg, 2001.), a koja je proteklih godina do\u017eivjela vi\u0161e dopunjenih izdanja, na vi\u0161e jezika: prvi je objavljen umjereno revidirani i pro\u0161ireni hrvatski prijevod (Povijest Hrvatske. Od srednjeg vijeka do danas<\/em>, Jesenski i Turk \u2013 Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2006.); zatim je u seriji Ost- und S\u00fcdosteuropa. Geschichte der L\u00e4nder und V\u00f6lker<\/em> tiskano drugo izdanje neznatno prera\u0111enog njema\u010dkog izvornika (Kroatien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart<\/em>, Pustet, Regensburg, 2007.) koje je odmah potom, donekle izmijenjeno i dopunjeno, prevedeno na talijanski jezik (Croazia. Storia nazionale e vocazione europea<\/em>, pogovor Egidio Iveti\u0107, Beit, Trieste, 2008.). U pripremi je novo, pro\u0161ireno i dopunjeno, hrvatsko izdanje knjige. Ona predstavlja kvalitativni vrh onih povijesnih monografija koje na sa\u017eet i informativan na\u010din pru\u017eaju cjelovitu predod\u017ebu o hrvatskoj povijesti inozemnom \u010ditatelju. Skrupuloznost i studioznost autora, u sprezi s izvanrednom upu\u0107eno\u0161\u0107u u hrvatsku povijesnu materiju, a u sretnoj kombinaciji s metodolo\u0161kim iskustvom bru\u0161enim godinama istra\u017eivanja i nastavnoga rada, rezultirali su dosad nesumnjivo najboljim kratkim pregledom hrvatske povijesti.<\/p>\n Ludwig Steindorff dobitnik je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu za 2015. godinu koja se dodjeljuje inozemnim povjesni\u010darima za vrhunska ostvarenja na podru\u010dju povijesne znanosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu Hrvatske u inozemstvu. Profesoru Steindorffu nagrada je uru\u010dena na Petom kongresu hrvatskih povjesni\u010dara u Zadru.<\/p>\n Prilikom 65. ro\u0111endana, kolege, suradnici i prijatelji posvetili su Ludwigu Steindorffu sve\u010dani zbornik radova: Religionsgeschichtliche Studien zum \u00f6stlichen Europa. Festschrift f\u00fcr Ludwig Steindorff zum 65. Geburtstag<\/em>, ed. M. Thomsen, Franz Steiner Verlag, Stuttgart, 2017. (Quellen und Studien zur Geschichte des \u00f6stlichen Europa, Bd. 85) u kojemu su sudjelovali i hrvatski povjesni\u010dari.<\/p>\n Osim \u0161to je kao gostuju\u0107i profesor predavao u Zagrebu, L. Steindorff jo\u0161 je kao student boravio na studijskom boravku u Zagrebu prikupljaju\u0107i \u2013 pod nadzorom Nade Klai\u0107, najva\u017enije hrvatske medievistkinje druge polovine 20. stolje\u0107a \u2013 gra\u0111u za svoju disertaciju o dalmatinskim gradovima u 12. stolje\u0107u, naknadno preto\u010denu u knjigu Die dalmatinischen <\/em>St\u00e4dte im 12. Jahrhundert<\/em>. Ta je knjiga bila objavljena u presti\u017enoj i uglednoj seriji urbane povijesti izdava\u010da B\u00f6hlau Verlag i Instituta za komparativnu povijest gradova u M\u00fcnsteru. Ona je do danas ostala najva\u017enijim historiografskim tekstom o povijesti hrvatskih zemalja u 12. stolje\u0107u uop\u0107e. Steindorff je u novije vrijeme naro\u010dito aktivno sura\u0111ivao sa Filozofskim fakultetom Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, to\u010dnije njegovim Odsjekom za povijest: sudjelovao je izlaganjem i bio jedan od urednika zbornika: Splitski statut iz 1312. godine: povijest i pravo. Povodom 700. obljetnice. Zbornik radova sa me\u0111unarodnoga znanstvenog skupa odr\u017eanog od 24. do 25. rujna 2012. godine<\/em> u Splitu <\/em>(ur. \u017deljko Radi\u0107, Marko Trogrli\u0107, Massimo Meccarelli, Ludwig Steindorff), Knji\u017eevni krug \u2013 Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta \u2013 Pravni fakultet, Split, 2015.<\/p>\n <\/p>\n Dodjela po\u010dasnog doktorata Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu dr. sc. Estheri Gitman<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Sveu\u010dili\u0161te u Splitu, na proslavi dana Sveu\u010dili\u0161ta, koja \u0107e biti u Hrvatskomu narodnom kazali\u0161tu u petak, 14. lipnja 2019., u 12 sati, dodijelit \u0107e dr. sc. Estheri Gitman po\u010dasni doktorat.<\/p>\n <\/p>\n Tiskovna konferencija bit \u0107e u \u010detvrtak u 16.30 sati u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu (Poljana kneza Trpimira 7, Biskupova pala\u010da) nakon susreta sa splitsko-makarskim nadbiskupom mons. dr. Marinom Bari\u0161i\u0107em, rektorom Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu prof. dr. sc. Draganom Ljuti\u0107em i upravom Katoli\u010dkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu.<\/p>\n <\/p>\n Prijedlog, Sveu\u010dili\u0161tu u Splitu, za dodjelu po\u010dasnoga doktorata dr. sc. Estheri Gitman podnijeli su Katoli\u010dki bogoslovni fakultet u Splitu kao nositelj zahtjeva, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu i Sveu\u010dili\u0161ni odjel zdravstvenih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu.<\/p>\n <\/p>\n Esther Gitman ro\u0111ena je 1939. godine u Sarajevu. U vihoru ratnih stradanja nakratko se s obitelji preselila u Izrael, pa u Kanadu i odatle 1972. u SAD, gdje je bila uspje\u0161na gospodarstvenica. Dr. sc. Esther Gitman je povjesni\u010darka i sociologinja te je apsolvirala krivi\u010dno pravo. \u0160iroj javnosti poznata je po istra\u017eivanju hrvatsko-\u017eidovske povijesti o \u010demu je 1999. godine objavila disertaciju: Spa\u0161avanje \u017didova u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, 1942.-1945., skrenuv\u0161i svjetsku pozornost na tako va\u017enu temu. Poseban predmet njezina istra\u017eivanja je istina o radu bla\u017eenoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomo\u0107i \u017didovima tijekom Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n <\/p>\n Njezin rad je prepoznat od najvi\u0161ega vrha dr\u017eavne vlasti u Republici Hrvatskoj, Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107, koja je dr. sc. Esther Gitman odlikovala Redom kneza Branimira s ogrlicom \u201cza osobite zasluge ste\u010dene istra\u017eivanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a te produbljivanju razumijevanja izme\u0111u hrvatskog i \u017eidovskog naroda.\u201d Tako\u0111er je od Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta primila medalju za posebne zasluge u \u0161irenju istine o bla\u017eenomu kardinalu Alojziju Stepincu.<\/p>\n <\/p>\n Osim spomenute disertacije, s aspekta povijesne znanosti, napose suvremene hrvatske crkvene povijesti, svoje znanstveno-istra\u017eiva\u010dko djelovanje dr. sc. Esther Gitman preto\u010dila je u svoje dvije knjige: Kad hrabrost prevlada: Spa\u0161avanje i pre\u017eivljavanje \u017didova u NDH 1941.-1945., Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Zagreb, 2012. te Alojzije Stepinac: Pillar of Human Rights, Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te\/Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, 2019. godine. Dr. sc. Esther Gitman, kao znanstvenica, krenula je objektivno i pravedno, istinoljubivo i nepristrano u prosudbi istra\u017eivati neistra\u017eeno. O tomu je i sama izrekla duboke misli:<\/p>\n <\/p>\n \u201cOdabrala sam krenuti neistra\u017eenim podru\u010djem spa\u0161avanja \u017didova u NDH unutar \u0161ireg konteksta povijesti holokausta, ne samo zato \u0161to sam jedna od onih koji su pre\u017eivjeli holokaust, nego zato \u0161to su me rezultati mog istra\u017eivanja uvjerili da spa\u0161avanje i pre\u017eivljavanje tisu\u0107a \u017didova u vrlo neprijateljskom okru\u017eju i pod slo\u017eenim uvjetima pokazuju nama i budu\u0107im nara\u0161tajima da se diktatori poput Hitlera, Mussolinija, Paveli\u0107a, Nedi\u0107a i Tita, kao i njihove proma\u0161ene filozofije, mogu pobijediti. Moj cilj nije umanjiti ulogu koju su usta\u0161e imale u uni\u0161tenju 75% hrvatskih i bosanskih \u017didova.<\/p>\n <\/p>\n Umjesto toga \u017eelim osporiti ra\u0161irenu percepciju nekih povjesni\u010dara, me\u0111u njima i dvojice Izraelaca, te srbijanskog re\u017eima, da je sve hrvatsko stanovni\u0161tvo tada i sada krivo za zlo\u010dine koje su po\u010dinili usta\u0161e. Stepin\u010devi tu\u017eitelji ne spominju da je Stepinac, za razliku od mnogih drugih, odlikovan u Prvom svjetskom ratu i da su 150.000 Hrvata bili partizani, uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove Stepin\u010deve obitelji. Moram priznati da mi tijekom svih ovih godina istra\u017eivanja ostaju na pameti dva pitanja: Kako bih se ja bila pona\u0161ala pod ugnjetava\u010dkim re\u017eimom? Bih li ja imala hrabrosti koju je pokazala moja majka koja je ostavila za sobom dom i obitelj i pobjegla samo s jednom misli na pameti, da spasi mene? Bih li ja imala hrabrost nadbiskupa Stepinca i tisu\u0107a spasilaca da izlo\u017eim opasnosti svoj \u017eivot i \u017eivot svoje obitelji?<\/p>\n <\/p>\n Nemam odgovore na ova pitanja, ali znam da su njihovi \u017eivoti i njihova djela promijenili stvari i da trebaju biti vodilja nama i budu\u0107im nara\u0161tajima. Neka nadbiskup Stepinac bude progla\u0161en svecem, \u0161to on ve\u0107 jest! Spasio je svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas.\u201d.<\/p>\n <\/p>\n Zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu prou\u010davanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi bla\u017eenoga kardinala Alojzija Stepinca u spa\u0161avanju \u017didova i pripadnika drugih naroda, \u0161to je uzdigla na svjetsku razinu, Sveu\u010dili\u0161te u Splitu dodjeljuje po\u010dasni doktorat dr. sc. Estheri Gitman.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Izvori i medijski odjeci:<\/p>\n http:\/\/misija.slobodnadalmacija.hr\/bastina\/clanak\/id\/36243\/Na-prijedlog-KBF-a-Sveuciliste-u-Splitu-dodijelit-ce-dr-sc-Estheri-Gitman-pocasni-doktorat<\/a><\/p>\n https:\/\/ika.hkm.hr\/najave\/konferencija-za-novinare-prigodom-dodjele-pocasnog-doktorata-dr-estheri-gitman\/<\/a><\/p>\n