{"id":15283,"date":"2019-06-12T13:32:24","date_gmt":"2019-06-12T13:32:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15283"},"modified":"2019-06-12T13:33:29","modified_gmt":"2019-06-12T13:33:29","slug":"predavanje-stanislave-barac-emancipacija-u-dvoje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15283","title":{"rendered":"Predavanje Stanislave Bara\u0107 “Emancipacija u dvoje”"},"content":{"rendered":"

U okviru tribinskog programa “Jugoslavija i emancipacija” koji organiziraju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd, Stanislava Bara\u0107 odr\u017eat \u0107e u srijedu, 12. lipnja 2019. predavanje o ljubavnim parovima na ljevici, u kontekstu povijesti jugoslavenske ljevice i Komunisti\u010dke partije Jugoslavije, odnosno globalne povijesti procesa dru\u0161tvene emancipacije na ljevici.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina: Emancipacija u dvoje<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sreda, 12. jun 2019. u 19:00 – DOB\/\/Amerikana<\/p>\n

 <\/p>\n

Govori: Stanislava Bara\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Moderatorka: Ivana Panteli\u0107, Institut za savremenu istoriju\/Cejus<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNe znam kad je bilo te\u0161ko a da nije bilo i lepo\u201c, Mitra Mitrovi\u0107, Ratno putovanje, 1953.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U okviru tribinskog programa Jugoslavija i emancipacija koji tokom \u010ditave 2019. godine realizuju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd, junsko predavanje bi\u0107e posve\u0107eno razmatranju relacije dru\u0161tvene i li\u010dne emancipacije koja se katkada ostvarivala i kroz ljubavni odnos (dru\u0161tveno) anga\u017eovanih aktera.<\/p>\n

U istoriji jugoslovenske levice i Komunisti\u010dke partije Jugoslavije, odnosno u globalnoj istoriji procesa dru\u0161tvene emancipacije na levici, jednu od karakteristi\u010dnih pojava predstavljaju ljubavni parovi \u010diji revolucionarni i emotivni \u017eivot \u010dine gotovo apsolutno jedinstvo. Re\u010d je o parovima koji su se borili za slobodu i jednakost svih, a udvoje prolazili kroz razli\u010dite oblike li\u010dne, partnerske, porodi\u010dne, dru\u0161tvene, ideolo\u0161ke i partijske emancipacije, o parovima kao \u0161to su Ru\u017ea \u0160ulman i Ko\u010da Kolarov, Ivo Lola Ribar i Sloboda Trajkovi\u0107, Milica \u0160uvakovi\u0107 i Slobodan \u017dilnik, Ko\u010da Popovi\u0107 i Vjera Bakoti\u0107, Mitra Mitrovi\u0107 i Milovan \u0110ilas, Veselin Masle\u0161a i Jelena (Vu\u010dini\u0107) Masle\u0161a, Olga (Pops) Timotijevi\u0107 i Du\u0161an Duda Timotijevi\u0107, Vladimir Dedijer i Olga Popovi\u0107 Dedijer, Vojislav Vu\u010dkovi\u0107 i Fani Politeo Vu\u010dkovi\u0107. Ono \u0161to je po\u010delo kao borba za socijalisti\u010dki i komunisti\u010dki ideal osloba\u0111anja naj\u0161irih masa, pre svega od eksploatacije, klasnih kao i patrijarhalnih okova, u odre\u0111enom trenutku politi\u010dkog stasavanja ili politi\u010dke zrelosti ovih parova konkretizovalo se u njihovoj zajedni\u010dkoj antifa\u0161isti\u010dkoj borbi.<\/p>\n

Danas je u doma\u0107oj javnosti zahvaljuju\u0107i dramskoj autorki Minji Bogavac i Reflektor Teatru tj. pozori\u0161noj predstavu O Ribarima i Slobodi o\u017eivljeno se\u0107anje na opisani fenomen kroz jedan njegov konkretni slu\u010daj. O revolucionarnim parovima jugoslovenskog antifa\u0161izma pisano je i ranije, fragmenti njihovih pri\u010da rasuti su u knji\u017eevnim, \u017eurnalisti\u010dkim, filmskim i istoriografskim naracijama druge polovine 20. veka, ali je fenomen toliko zna\u010dajan da ga je potrebno opisivati i tuma\u010diti uvek iznova. Jer, ono \u0161to preti da padne u zaborav i u zaborav povremeno i pada jeste \u010dinjenica da je sama ljubav ovih parova bila ugra\u0111ena, kao konstitutivni element, u socijalisti\u010dku zajednicu koja se gradila posle Drugog svetskog rata. I mo\u017eda je upravo to ona ljubav za koju Alen Badju ka\u017ee da je komunizam udvoje. Kod ve\u0107ine parova emancipacija udvoje je, iz razli\u010ditih razloga i uzroka, zaustavljena (ubistvom, pogibijom u ratu, politi\u010dkom smr\u0107u, raskidom), u ranijoj ili kasnijoj fazi antifa\u0161isti\u010dke borbe. Ono \u0161to su ovi revolucionari i revolucionarke kao parovi mogli ili morali da izgube \u201enadokna\u0111eno\u201c je drugima, kojima je obezbe\u0111ena sama mogu\u0107nost \u017eivota, mogu\u0107nost politi\u010dke i dru\u0161tvene participacije, sloboda li\u010dnog izbora i ose\u0107aj izvesnosti formiranja jedne pravedne zajednice.<\/p>\n

 <\/p>\n

O predava\u010dici<\/p>\n

Stanislava Bara\u0107 (1977, Zrenjanin), nau\u010dna saradnica u Institutu za knji\u017eevnost i umetnost u Beogradu, od 2004. godine anga\u017eovana na projektu specijalizovanom za prou\u010davanje knji\u017eevne periodike, kojim od 2016. i rukovodi. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U\u010destvovala je u vi\u0161e nacionalnih i me\u0111unarodnih nau\u010dnih projekata. Organizovala je i uredila (sa Vesnom Matovi\u0107) konferenciju i zbornik radova \u010casopis Ruski arhiv (1928\u20131937) i kultura ruske emigracije u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji; organizovala je i konferencije: \u010casopis \u017dena danas 1936\u20131940 i \u010casopisi za decu: jugoslovensko nasle\u0111e 1918\u20131991 (sa Tijanom Tropin). Autorka je dve monografske knjige (Avangardna \u201eMisao\u201c, 2008, i Feministi\u010dka kontrajavnost, 2015 \u2013 za koju je dobila nagradu \u201eAn\u0111elka Mili\u0107\u201c) i \u010detrdeset nau\u010dnih studija. \u010clanica je Centra za jugoslovenske studije od 2018. godine. Glavna oblast istra\u017eivanja: srpska i jugoslovenska knji\u017eevnost 20. veka, \u017eenska knji\u017eevnost i feministi\u010dka periodika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-emancipacija-u-dvoje\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/2785868104787615\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15284,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15283","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/emancipacija.jpg?fit=860%2C604&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":15283,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15283,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15283,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15283,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":15283,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":15283,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15283"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15286,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15283\/revisions\/15286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}