{"id":15283,"date":"2019-06-12T13:32:24","date_gmt":"2019-06-12T13:32:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15283"},"modified":"2019-06-12T13:33:29","modified_gmt":"2019-06-12T13:33:29","slug":"predavanje-stanislave-barac-emancipacija-u-dvoje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15283","title":{"rendered":"Predavanje Stanislave Bara\u0107 “Emancipacija u dvoje”"},"content":{"rendered":"

U okviru tribinskog programa “Jugoslavija i emancipacija” koji organiziraju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd, Stanislava Bara\u0107 odr\u017eat \u0107e u srijedu, 12. lipnja 2019. predavanje o ljubavnim parovima na ljevici, u kontekstu povijesti jugoslavenske ljevice i Komunisti\u010dke partije Jugoslavije, odnosno globalne povijesti procesa dru\u0161tvene emancipacije na ljevici.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Tribina: Emancipacija u dvoje<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sreda, 12. jun 2019. u 19:00 – DOB\/\/Amerikana<\/p>\n

 <\/p>\n

Govori: Stanislava Bara\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Moderatorka: Ivana Panteli\u0107, Institut za savremenu istoriju\/Cejus<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNe znam kad je bilo te\u0161ko a da nije bilo i lepo\u201c, Mitra Mitrovi\u0107, Ratno putovanje, 1953.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U okviru tribinskog programa Jugoslavija i emancipacija koji tokom \u010ditave 2019. godine realizuju Centar za jugoslovenske studije (Cejus) i Dom omladine Beograd, junsko predavanje bi\u0107e posve\u0107eno razmatranju relacije dru\u0161tvene i li\u010dne emancipacije koja se katkada ostvarivala i kroz ljubavni odnos (dru\u0161tveno) anga\u017eovanih aktera.<\/p>\n

U istoriji jugoslovenske levice i Komunisti\u010dke partije Jugoslavije, odnosno u globalnoj istoriji procesa dru\u0161tvene emancipacije na levici, jednu od karakteristi\u010dnih pojava predstavljaju ljubavni parovi \u010diji revolucionarni i emotivni \u017eivot \u010dine gotovo apsolutno jedinstvo. Re\u010d je o parovima koji su se borili za slobodu i jednakost svih, a udvoje prolazili kroz razli\u010dite oblike li\u010dne, partnerske, porodi\u010dne, dru\u0161tvene, ideolo\u0161ke i partijske emancipacije, o parovima kao \u0161to su Ru\u017ea \u0160ulman i Ko\u010da Kolarov, Ivo Lola Ribar i Sloboda Trajkovi\u0107, Milica \u0160uvakovi\u0107 i Slobodan \u017dilnik, Ko\u010da Popovi\u0107 i Vjera Bakoti\u0107, Mitra Mitrovi\u0107 i Milovan \u0110ilas, Veselin Masle\u0161a i Jelena (Vu\u010dini\u0107) Masle\u0161a, Olga (Pops) Timotijevi\u0107 i Du\u0161an Duda Timotijevi\u0107, Vladimir Dedijer i Olga Popovi\u0107 Dedijer, Vojislav Vu\u010dkovi\u0107 i Fani Politeo Vu\u010dkovi\u0107. Ono \u0161to je po\u010delo kao borba za socijalisti\u010dki i komunisti\u010dki ideal osloba\u0111anja naj\u0161irih masa, pre svega od eksploatacije, klasnih kao i patrijarhalnih okova, u odre\u0111enom trenutku politi\u010dkog stasavanja ili politi\u010dke zrelosti ovih parova konkretizovalo se u njihovoj zajedni\u010dkoj antifa\u0161isti\u010dkoj borbi.<\/p>\n

Danas je u doma\u0107oj javnosti zahvaljuju\u0107i dramskoj autorki Minji Bogavac i Reflektor Teatru tj. pozori\u0161noj predstavu O Ribarima i Slobodi o\u017eivljeno se\u0107anje na opisani fenomen kroz jedan njegov konkretni slu\u010daj. O revolucionarnim parovima jugoslovenskog antifa\u0161izma pisano je i ranije, fragmenti njihovih pri\u010da rasuti su u knji\u017eevnim, \u017eurnalisti\u010dkim, filmskim i istoriografskim naracijama druge polovine 20. veka, ali je fenomen toliko zna\u010dajan da ga je potrebno opisivati i tuma\u010diti uvek iznova. Jer, ono \u0161to preti da padne u zaborav i u zaborav povremeno i pada jeste \u010dinjenica da je sama ljubav ovih parova bila ugra\u0111ena, kao konstitutivni element, u socijalisti\u010dku zajednicu koja se gradila posle Drugog svetskog rata. I mo\u017eda je upravo to ona ljubav za koju Alen Badju ka\u017ee da je komunizam udvoje. Kod ve\u0107ine parova emancipacija udvoje je, iz razli\u010ditih razloga i uzroka, zaustavljena (ubistvom, pogibijom u ratu, politi\u010dkom smr\u0107u, raskidom), u ranijoj ili kasnijoj fazi antifa\u0161isti\u010dke borbe. Ono \u0161to su ovi revolucionari i revolucionarke kao parovi mogli ili morali da izgube \u201enadokna\u0111eno\u201c je drugima, kojima je obezbe\u0111ena sama mogu\u0107nost \u017eivota, mogu\u0107nost politi\u010dke i dru\u0161tvene participacije, sloboda li\u010dnog izbora i ose\u0107aj izvesnosti formiranja jedne pravedne zajednice.<\/p>\n

 <\/p>\n

O predava\u010dici<\/p>\n

Stanislava Bara\u0107 (1977, Zrenjanin), nau\u010dna saradnica u Institutu za knji\u017eevnost i umetnost u Beogradu, od 2004. godine anga\u017eovana na projektu specijalizovanom za prou\u010davanje knji\u017eevne periodike, kojim od 2016. i rukovodi. Diplomirala, magistrirala i doktorirala na Filolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U\u010destvovala je u vi\u0161e nacionalnih i me\u0111unarodnih nau\u010dnih projekata. Organizovala je i uredila (sa Vesnom Matovi\u0107) konferenciju i zbornik radova \u010casopis Ruski arhiv (1928\u20131937) i kultura ruske emigracije u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji; organizovala je i konferencije: \u010casopis \u017dena danas 1936\u20131940 i \u010casopisi za decu: jugoslovensko nasle\u0111e 1918\u20131991 (sa Tijanom Tropin). Autorka je dve monografske knjige (Avangardna \u201eMisao\u201c, 2008, i Feministi\u010dka kontrajavnost, 2015 \u2013 za koju je dobila nagradu \u201eAn\u0111elka Mili\u0107\u201c) i \u010detrdeset nau\u010dnih studija. \u010clanica je Centra za jugoslovenske studije od 2018. godine. Glavna oblast istra\u017eivanja: srpska i jugoslovenska knji\u017eevnost 20. veka, \u017eenska knji\u017eevnost i feministi\u010dka periodika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-emancipacija-u-dvoje\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/events\/2785868104787615\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15284,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15283","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/emancipacija.jpg?fit=860%2C604&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":15283,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":15283,"position":1},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54137,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54137","url_meta":{"origin":15283,"position":2},"title":"Poziv za prijavu radova za znanstveno-knji\u017eevni skup Dana Marije Juri\u0107 Zagorke: Rod, rat i mir","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem: ROD, RAT I MIR koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 27. i 28.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dani-MJZ-web.png?fit=768%2C382&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52809","url_meta":{"origin":15283,"position":3},"title":"Predavanje \u2013 Csaba Szab\u00f3, \u201eRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za interdisciplinarno istra\u017eivanje stare povijesti poziva vas na predavanje \u201cRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c, koje \u0107e prof. dr. sc. Csaba Szab\u00f3\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Segedinu u Ma\u0111arskoj odr\u017eati u srijedu 6. svibnja 2026. u 17 h, u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":15283,"position":4},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15283,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15283"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15286,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15283\/revisions\/15286"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15284"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}