{"id":15174,"date":"2019-06-07T08:37:55","date_gmt":"2019-06-07T08:37:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15174"},"modified":"2019-06-07T08:39:22","modified_gmt":"2019-06-07T08:39:22","slug":"povijest-hrvata-iii-vrijeme-sazrijevanja-vrijeme-razaranja-hrvatske-zemlje-u-kasnome-srednjem-vijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15174","title":{"rendered":"Povijest Hrvata III: Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku"},"content":{"rendered":"

U biblioteci “Povijest Hrvata” Matice hrvatske objavljen je tre\u0107i svezak “Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku\u201c koji je uredila Marija Karbi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja<\/strong><\/p>\n

Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

POVIJEST HRVATA III. Urednica sveska MARIJA KARBI\u0106<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00bbKasni srednji vijek period je obilje\u017een suprotnostima i burnim doga\u0111ajima, isto\u00advremenim djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje u kojem dolazi do zna\u010dajnih promjena na politi\u010dkom planu, ali i u drugim aspektima \u017eivota, razdoblje koje je bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog dru\u0161tva. Dalmacija dolazi pod vlast Mleta\u010dke Republike te postaje dio mleta\u010dkog Stato da mar<\/em>, \u010dime je njezin zaseban razvoj odre\u0111en za vi\u0161e stolje\u0107a. Veliki dijelovi hrvatskog teritorija do kraja srednjeg vijeka potpadaju pod vlast Osmanlija i tako tako\u0111er bivaju odvojeni od ostatka hrvatskih zemalja. Iako su na po\u010detku kasnog srednjeg vijeka tek udalje\u00adna prijetnja, Osmanlije su ubrzo postale \u010dimbenik koji je bitno utjecao na sudbinu hrvatskog naroda u tom razdoblju. Osim do gubitka teritorija, ratovi s Osmanlijama dovode i do te\u0161kih pusto\u0161enja te posredno i neposredno nanose znatnu \u0161tetu gos\u00adpodarstvu, a financijsku snagu dr\u017eave slabe i veliki tro\u0161kovi za obranu. Posljedica osmanlijskih djelovanja su i velike migracije stanovni\u0161tva kako unutar zemlje tako i izvan njezinih granica. Te su migracije dovele i do \u0161irenja hrvatskog imena na pros\u00adtor srednjovjekovne Slavonije i stapanja hrvatskog i slavonskog plemstva, \u010dime se stvara osnovica za budu\u0107u integraciju hrvatskog prostora.<\/p>\n

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo u tom je razdoblju u vi\u0161e navrata bilo suo\u010deno i s borbama za krunu izme\u0111u razli\u010ditih pretendenata. One su tako\u0111er dovodile do zna\u010dajnih razaranja, ali i do slabljenja polo\u017eaja kralja u odnosu na barune, odnosno pripadnike najvi\u0161eg sloja plemstva i nosioce najva\u017enijih dr\u017eavnih du\u017enosti, kao i do promjena u na\u010dinu na koji je plemstvo do\u017eivljavalo samo sebe i nastanka ideje o plemstvu kao nositelju suvereniteta. Kasni srednji vijek je i razdoblje u kojem dolazi do niza reformi u sudstvu, upravi, poreznom sustavu, kao i do razvoja kulture i po\u00adjave renesanse umjetnosti i humanisti\u010dke misli na ovim prostorima.<\/p>\n

(\u2026) Suradnici u ovom svesku ve\u0107inom su pripadnici srednje generacije povjesni\u010dara, a dolaze s razli\u010ditih ustanova diljem Hrvatske. Iako se njihovi pristupi izradi tekstova, kao i ocjene pojedinih doga\u0111aja, osoba i situacija koje donose, u odre\u0111enoj mjeri razlikuju, \u0161to je posljedica po\u0161tivanja slobode svakog istra\u017eiva\u010da, svim je autorima zajedni\u010dko nastojanje da \u010ditatelju pru\u017ee pregled sada\u0161njeg stanja istra\u017eivanja poje\u00addinih tema i dosegnutog stupnja spoznaje, pri \u010demu navode i rezultate svojih najno\u00advijih istra\u017eivanja. Osim toga, treba napomenuti da je \u017eelja da se stvori \u0161to cjelovitija slika pro\u0161lih vremena autore usmjerila prema novim metodolo\u0161kim pristupima i dosad zapostavljenim vrelima, i to uz kori\u0161tenje rezultata ne samo historiografije ve\u0107 i drugih znanstvenih disciplina, poput arheologije, povijesti umjetnosti, filolo\u00adgije i povijesti knji\u017eevnosti. Jednostavno re\u010deno, autori su \u017eeljeli pokazati dokle smo u spoznajama o hrvatskom kasnom srednjem vijeku do\u0161li, istovremeno time daju\u0107i poticaj novim istra\u017eivanjima\u00ab (Marija Karbi\u0107<\/strong>)<\/p>\n

 <\/p>\n

O hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka pi\u0161u Stanko ANDRI\u0106, Irena BENYOVSKY LATIN, Ivan BOTICA, Goran BUDE\u010c, Lovorka \u010cORALI\u0106, Sabine Florence FABIJANEC, Borislav GRGIN, Sandra IVOVI\u0106, Kornelija JURIN STAR\u010cEVI\u0106, Ivan JURKOVI\u0106, Damir KARBI\u0106, Marija KARBI\u0106, Meri KUN\u010cI\u0106, Robert KURELI\u0106, Vjeran KURSAR, Zoran LADI\u0106, dr. sc. , Nella LONZA, Ivan MAJNARI\u0106, Marija MOGOROVI\u0106 CRLJENKO, Jadranka NERALI\u0106, Zrinka NOVAK, Zrinka PE\u0160ORDA VARDI\u0106, Gordan RAVAN\u010cI\u0106.<\/p>\n

 <\/p>\n

Biblioteka Povijest Hrvata<\/strong>, sv. 3, glavni urednik Luka \u0160eput, urednik biblioteke Zoran Ladi\u0107, recenzenti Milan Kruhek i Franjo \u0160anjek, povjerenstvo Matice hrvatske za ediciju Zorislav Luki\u0107 i Damir Zori\u0107, lektura i korektura Luka Vuku\u0161i\u0107, oblikovanje korica \u017deljko Podore\u0161ki, tiska Denona <\/em>(Zagreb). \u2014 Knjiga je opremljena sa 14 c\/b i 130 kolor ilustracija, 18 vi\u0161ebojnih karata, bibliografijama i bibliografskim bilje\u0161kama uz svaki pojedini tekst, kazalima imena i zemljopisnih pojmova.<\/p>\n

 <\/p>\n

biblioteka: POVIJEST HRVATA<\/p>\n

cijena: 300,00 kn<\/p>\n

broj stranica: 637<\/p>\n

uvez: tvrdi uvez<\/p>\n

dimenzije: 21 x 29 cm<\/p>\n

godina izdanja: 2019.<\/p>\n

izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n

mjesto: Zagreb<\/p>\n

ISBN: 978-953-341-144-6<\/p>\n

podru\u010dje: historiografija, hrvatska povijest, interdisciplinarne studije, povijest<\/p>\n

 <\/p>\n

PDF-ovi<\/strong><\/p>\n

Sadr\u017eaj<\/p>\n

Uredni\u010dki predgovor<\/p>\n

Sandra Ivovi\u0107 \u2013 Meri Kun\u010di\u0107: Intelektualni i kulturni razvoj<\/p>\n

Kazala (osobnih imena i zemljopisnih pojmova)<\/p>\n

Popis suradnika u knjizi<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/vrijeme-sazrijevanja-vrijeme-razaranja-1273\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15175,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15174","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/vrijeme-sazrijevanja-vrijeme-razaranja.jpg?fit=500%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":15174,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":15174,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":15174,"position":2},"title":"Martyn Rady, “Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":15174,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":15174,"position":4},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":15174,"position":5},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15174","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15174"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15174\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15179,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15174\/revisions\/15179"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15174"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15174"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15174"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}