{"id":15168,"date":"2019-06-07T08:08:18","date_gmt":"2019-06-07T08:08:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15168"},"modified":"2019-06-07T08:08:18","modified_gmt":"2019-06-07T08:08:18","slug":"predstavljen-udzbenik-povijest-gradiscanskih-hrvatov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15168","title":{"rendered":"Predstavljen ud\u017ebenik \u201ePovijest gradi\u0161\u0107anskih Hrvatov\u201c"},"content":{"rendered":"<p>U Hrvatskom \u0161kolskom muzeju u Zagrebu predstavljen je 30. svibnja 2019. prvi ud\u017ebenik \u201ePovijest gradi\u0161\u0107anskih Hrvatov\u201c koji su napisali Nikola Ben\u010di\u0107, Miroslav \u0160a\u0161i\u0107 i \u0160tefan Zvonari\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Inovativan ud\u017ebenik nacionalne povijesti iz \u017deljeznoga<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Autorski trojac Nikola Ben\u010di\u0107, Miroslav \u0160a\u0161i\u0107 i \u0160tefan Zvonari\u0107 napisali su prvi ud\u017ebenik <em>Povijesti gradi\u0161\u0107anskih Hrvatov<\/em> u nakladi Hrvatskoga kulturnog dru\u0161tva u Gradi\u0161\u0107u uz financijsku potporu obrazovnih institucija dviju zemalja, Austrije i Hrvatske<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Slijede\u0107i suvremene metodi\u010dke koncepcije nastave povijesti autorski trojac Nikola Ben\u010di\u0107, Miroslav \u0160a\u0161i\u0107 i \u0160tefan Zvonari\u0107 napisali su prvi ud\u017ebenik <em>Povijesti gradi\u0161\u0107anskih Hrvatov<\/em>, koji je u glavnome gradu savezne austrijske pokrajine Gradi\u0161\u0107e\/Burgenlandu objavilo 2018. godine tamo\u0161nje najstarije Hrvatsko kulturno dru\u0161tvo \u2013 \u010diju je promociju u Zagrebu priredio Hrvatski \u0161kolski muzej 30. V. 2019. Uz ravnateljicu Muzeja \u0160tefku Batini\u0107 i predsjednika gradi\u0161\u0107anskoga HKD-a Stanka Horvata promociji su nazo\u010dili mnogobrojni visoki uzvanici iz Hrvatske i Austrije, dok je prigodni glazbeni program izveo <em>Crkveni zbor<\/em> iz Velikog Bori\u0161tofa. Uvodne rije\u010di izrekao je predsjednik HKD-a Stanko Horvath, ujedno i \u010dlan Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine te dr. sc. Milan Bo\u0161njak (SDUH RH), a zatim su slijedila izlaganja akademika Ben\u010di\u0107a te Zvonari\u0107a i \u0160a\u0161i\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rije\u010d je o inovativnome ud\u017ebeniku op\u0107e povijesti s cjelovito obra\u0111enom gradi\u0161\u0107anskohrvatskom dionicom od prapovijesti naovamo na tlu dana\u0161njih europskih dr\u017eava Austrije, Ma\u0111arske, \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke za srednje \u0161kole u jednome tomu, koji su financirali Savezno ministarstvo za obrazovanje i znanost iz Be\u010da te Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za Hrvate izvan RH iz Zagreba. Posrijedi je slo\u017een, sadr\u017eajno slojevit i raznovrstan te polifunkcionalan historiografski tekst izrazite jasno\u0107e. Nastoje\u0107i u svakoj prilici pribli\u017eiti se u\u010deniku, sredi\u0161tu odgojno-obrazovnoga procesa koji se izvodi u vi\u0161ejezi\u010dnim i vi\u0161ekulturnim europskim sredinama, autori su stvorili iznimno koherentan i metodolo\u0161ki dosljedan ud\u017ebenik. Posljednja odlika odra\u017eava sretno spojen autorski tim formiran u neposrednome prakti\u010dnom u\u017eitku u pou\u010davanju hrvatske povijesti i kulture u <em>novoj<\/em> i <em>staroj <\/em>im domovini. Naime, potkraj XV. i tijekom XVI. st. pred osmanskim prodorima Hrvati su se iseljavali iz podru\u010dja Like, Krbave, zapadne Bosne, Korduna, Banovine, Gorskoga kotara i Slavonije i useljavali se u Kraljevinu Ugarsku, pokrajine Kranjsku, Koru\u0161ku, \u0160tajersku, Slova\u010dku i Moravsku \u2013 nastavljaju\u0107i ondje \u017eivot i stvarala\u0161tvo u vi\u0161e od tri stotine naselja. No, u stoljetnoj povijesti Gradi\u0161\u0107a tek je ud\u017ebenik <em>Geschichte des Burgenlandes<\/em> (1996.) dao djelomi\u010dan prikaz hrvatske povijesti te pokrajine, a bez osuvremenjenih interpretacija nestora gradi\u0161\u0107anskohrvatskih historiografskih po\u010detnica koje prate \u010detverostoljetnu hrvatsku nazo\u010dnost u tim destinacijama poput <em>Druge<\/em> i <em>Tre\u0107e \u0161tanke<\/em> Ivana Dobrovi\u0107a (1924., 1929.), <em>Pripetenja Ugrov<\/em> Jo\u017eefa Dreiskera (1872.) ili pak Mate Karalla <em>Povesti Ugarske<\/em> (1880.). Tu je zna\u010dajan i predmetni historiografski opus Dragutina Pavli\u010devi\u0107a, Mate Ujevi\u0107a, Alojza Jembriha te \u017deljka Holjevca iz RH. Na inicijativu predsjednika HKD-a u Gradi\u0161\u0107u Stanka Horvatha autorski tim otisnuo se u oblikovanje nedostaju\u0107ega cjelovitog ud\u017ebenika op\u0107e povijesti gradi\u0161\u0107anskih Hrvata, pokazav\u0161i se u tom iskoraku uspje\u0161nim sude\u0107i prema odli\u010dnoj recenziji prosvjetnih vlasti Austrije. Tako se ovaj ud\u017ebenik upotrebljava u nastavi ne samo u Austriji, nego i u Ma\u0111arskoj i Slova\u010dkoj od ove \u0161kolske godine. Obilje fotografija istaknutih osoba i doga\u0111aja te ostali slikovni materijal o reprezentativnim kulturnim znamenitostima uza zemljovide upotpunjuju tekst raspore\u0111en na 312 stranica. Budu\u0107i da je rije\u010d o grafi\u010dki primjereno prezentiranome kvalitetnome slikovnom materijalu, on kao integralan dio teksta pru\u017ea \u0111acima dodatne informacije o povijesnim zbivanjima. Koli\u010dina informacija i na\u010din interpretacije povijesnih procesa, doga\u0111aja i osoba primjerena je interesima u\u010denika srednjo\u0161kolske dobi. Visoka svijest autora o vi\u0161ejezi\u010dnome u\u010deni\u010dkom podrijetlu formirala je jezi\u010dno-stilsku razinu ud\u017ebeni\u010dkoga narativa otisnutu na rubovima listova koja olak\u0161ava kako razumijevanje povijesne problematike, tako i njezino lak\u0161e usvajanje na razini stru\u010dnoga nazivlja objavljenog na tri jezika (gradi\u0161\u0107anskohrvatskom, standardnom hrvatskom jeziku te njema\u010dkom i ma\u0111arskom). Autori su se koristili najnovijim rezultatima historiografskih istra\u017eivanja, pru\u017eiv\u0161i u\u010denicima uvide u recentna tuma\u010denja nacionalne povijesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gradivo je izlo\u017eeno u deset tematskih cjelina: 1. Uvod od prapovijesti do europske seobe naroda; 2. \u017divot u staroj domovini; 3. Nova domovina; 4. Ratno 17. stolje\u0107e i otpor politici Hasburgovaca; 5. Devetnaesto stolje\u0107e; 6. Po\u010detak XIX. stolje\u0107a; 7. Me\u0111ura\u0107e; 8. Drugi svjetski rat; 9. Svijet nakon II. svjetskog rata i 10. Suvremeni svijet \u2013 obra\u0111en sve do XXI. stolje\u0107a koje ujedinjuje sve gradi\u0161\u0107anske Hrvate u Europskoj uniji, uklju\u010duju\u0107i i mati\u010dnu im zemlju Hrvatsku od 2013. Uz svaku cjelinu otisnut je sa\u017eetak i zanimljiva crtica. Ud\u017ebenik prati pripadaju\u0107i znanstveni aparat s vi\u0161e imenskih kazala gradova i mjesta, dr\u017eava i pokrajina; planina, rijeka i mora te popis slikovnih izvora. Autorskome timu prilog su dali Mirko Berlakovich i Ivan Rotter u jezi\u010dno-stilskoj dionici, dizajn korica Katja Wukovits, dok Matthias Wagner potpisuje fantasti\u010dno grafi\u010dko oblikovanje ud\u017ebenika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Vesna Kukavica<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/matis.hr\/vijesti\/inovativni-udzbenik-nacionalne-povijesti-iz-zeljeznoga\/\">https:\/\/matis.hr\/vijesti\/inovativni-udzbenik-nacionalne-povijesti-iz-zeljeznoga\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.hsmuzej.hr\/hr\/aktualnosti\/povijest-gradiscanskih-hrvatov\/\">http:\/\/www.hsmuzej.hr\/hr\/aktualnosti\/povijest-gradiscanskih-hrvatov\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15169,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/1-naslovnica.jpg?fit=800%2C450&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15168,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15168,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":15168,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":15168,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":15168,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":15168,"position":5},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15168"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15170,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15168\/revisions\/15170"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}