{"id":15142,"date":"2019-06-06T18:24:17","date_gmt":"2019-06-06T18:24:17","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15142"},"modified":"2019-06-06T18:24:17","modified_gmt":"2019-06-06T18:24:17","slug":"konferencija-o-arhiviranju-weba-povodom-15-obljetnice-postojanja-hrvatskog-arhiva-weba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15142","title":{"rendered":"Konferencija o arhiviranju weba \u2013 povodom 15. obljetnice postojanja Hrvatskog arhiva weba"},"content":{"rendered":"<p>U zagreba\u010dkom Hotelu Westin 6. i 7. lipnja 2019. godine odr\u017eat \u0107e se <strong>Konferencija o arhiviranju weba \u2013 Web Archiving Conference (WAC),<\/strong> koju u povodu 15. obljetnice postojanja Hrvatskog arhiva weba (HAW) organizira Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu u suradnji s Konzorcijem za dugoro\u010dnu pohranu internetskog sadr\u017eaja \u2013 IIPC.<\/p>\n<p>U dva dana bogata programom (\u0161est tribina, \u010detiri radionice, 36 izlaganja i \u0161est posterskih izlaganja) govorit \u0107e se o najnovijim svjetskim dostignu\u0107ima u razvoju tehnologija, pomagala, standarda i iskustva za arhiviranje internetskog sadr\u017eaja.<\/p>\n<p>Na <a href=\"http:\/\/netpreserve.org\/ga2019\/\">konferenciji <\/a>\u0107e govoriti izvr\u0161ni direktor Europeane <strong>Harry Verwayen<\/strong>, vi\u0161a predava\u010dica i jedna od utemeljiteljica Digitalnoga laboratorija na Otvorenome u\u010dili\u0161tu u Izraelu dr. sc. <strong>Anat Ben-David<\/strong> kao i vi\u0161e od 130 me\u0111unarodnih i doma\u0107ih stru\u010dnjaka iz uglednih ustanova i organizacija kao \u0161to su Internet Archive, Stanford University, Library of Congress, Massachusetts Institute of Technology, The British Library i mnogi drugi.<\/p>\n<p>Uo\u010di konferencije, 5. lipnja 2019. u Hotelu Westin odr\u017eava se i Godi\u0161nja skup\u0161tina <a href=\"http:\/\/netpreserve.org\/\">Konzorcija za dugoro\u010dnu pohranu internetskog sadr\u017eaja<\/a>, utemeljenog 2003. godine na poticaj nacionalnih knji\u017enica Australije, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Italije, Norve\u0161ke, \u0160vedske, Velike Britanije, Kongresne knji\u017enice i poznate mre\u017ene platforme Internet Archive, a \u010dija je \u010dlanica od 2008. godine i Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu.<br \/>\n<strong><em>15 godina\u00a0Hrvatskog arhiva weba (HAW)<\/em><\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/haw.nsk.hr\/\"><strong>Hrvatski arhiv weba<\/strong><\/a> uspostavljen je u rujnu 2004. godine u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161nim ra\u010dunskim centrom <strong>Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Srce).<\/strong> Me\u0111u prvim arhiviranim stranicama bile web stranice Vjesnika, Ve\u010dernjeg lista i Slobodne Dalmacije.\u00a0Hrvatska je tada bila jedna od desetak zemalja koje su krenule s arhiviranjem nacionalnog weba pohranjuju\u0107i gra\u0111u koja predstavlja dio hrvatske nacionalne, kulturne i znanstvene ba\u0161tine (news portali, blogovi, web-sjedi\u0161ta ustanova, udruga, doga\u0111aja, klubova, znanstvenih projekata, stru\u010dnih i znanstvenih \u010dasopisa i knjiga).<\/p>\n<p>Do 2011. godine pohranjivala se prethodno identificirana gra\u0111a na temelju kriterija utvr\u0111enih od same Knji\u017enice. Od te godine NSK (uz dnevna i tjedna arhiviranja) jednom godi\u0161nje pobire (harvestira) sve javno dostupne sadr\u017eaje na nacionalnoj domeni (.hr). Prate\u0107i svjetske trendove, provode se i arhiviranja sadr\u017eaja koji se odnose na posebnu temu ili doga\u0111aj od op\u0107eg nacionalnog \u00a0zna\u010daja kao \u0161to su parlamentarni izbori, predsjedni\u010dki izbori, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, povijesni i sportski doga\u0111aji, \u00a0prirodne katastrofe\u2026 Posljednje osmo pobiranje weba provedeno je koncem 2018. i po\u010detkom 2019. godine, a posljednja tematska pohranjivanje odnosila se na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. u Rusiji i nedavno odr\u017eane europarlamentarne izbore.<\/p>\n<p>Danas je u HAW-u <strong>7500 <\/strong>naslova odnosno <strong>65 000 <\/strong>arhiviranih primjeraka, koji zajedno s harvestiranjima vr\u0161ne .hr domene zauzimaju <strong>50 TB <\/strong>diskovnog prostora.\u00a0Arhivirana gra\u0111a javno je dostupna i mo\u017ee se pretra\u017eivati po bilo kojoj rije\u010di iz naslova, URL-a te po klju\u010dnim rije\u010dima, a omogu\u0107eno je i slo\u017eeno pretra\u017eivanje. Sadr\u017eaj je mogu\u0107e pregledavati i prema predmetnim podru\u010djima i abecedno na <a href=\"http:\/\/haw.nsk.hr\/\">http:\/\/haw.nsk.hr\/.<\/a> Kao jedini arhiv weba, Hrvatski arhiv weba mogu\u0107e je pretra\u017eivati i u <strong>Europeani<\/strong>, najve\u0107oj europskoj digitalnoj ba\u0161tinskoj zbirci.<\/p>\n<p>Povijest arhiviranja weba u svijetu se\u017ee u<strong> 1996.<\/strong> godinu kada je s arhiviranjem weba zapo\u010dela me\u0111unarodna organizacija <a href=\"https:\/\/archive.org\/\"><strong>Internet Archive<\/strong><\/a>, \u010dija je arhiva weba dostupna putem <strong>Wayback Machine <\/strong>danas najve\u0107i arhiv sadr\u017eaja objavljenih na Internetu s vi\u0161e od 350 bilijuna web stranica, 20 milijuna knjiga i tekstova, 4.5 milijuna audio zapisa, 4 milijuna video zapisa i 3 milijuna fotografija. Nakon njih ubrzo je s arhiviranjem weba zapo\u010delo i nekoliko nacionalnih knji\u017enica \u2013 me\u0111u prvima Australija, \u0160vedska i Novi Zeland.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/konferencija-o-arhiviranju-weba-povodom-15-obljetnice-postojanja-hrvatskog-arhiva-weba\">https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/konferencija-o-arhiviranju-weba-povodom-15-obljetnice-postojanja-hrvatskog-arhiva-weba<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.nsk.hr\/nacionalna-i-sveucilisna-knjiznica-u-zagrebu-domacin-medunarodne-konferencije-o-arhiviranju-weba\/\">http:\/\/www.nsk.hr\/nacionalna-i-sveucilisna-knjiznica-u-zagrebu-domacin-medunarodne-konferencije-o-arhiviranju-weba\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15143,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-15142","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/IIPC.png?fit=620%2C332&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":15142,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":15142,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":15142,"position":2},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53604","url_meta":{"origin":15142,"position":3},"title":"O budu\u0107nosti arhiva Ha\u0161kog suda","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savjet sigurnosti UN-a 2010. godine osnovao je Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MRMKS) koji je preuzeo osnovne preostale funkcije Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) i Me\u0111unarodnog kaznenog suda za Ruandu (MKSR). Jedna od zada\u0107a Mehanizma jest \u010duvanje i vo\u0111enje arhiva te osiguravanje njegove dostupnosti javnosti. Baza podataka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":15142,"position":4},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar &#8220;Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53839,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53839","url_meta":{"origin":15142,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice &#8211; Javno predavanje dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a: \u00bbGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u00ab","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0Peto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a \u2013\u201eGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u201c. Predavanje\u00a0\u0107e se odr\u017eati\u00a0\u00a02. lipnja 2026.\u00a0(utorak)\u00a0u\u00a0Gradskoj knji\u017enici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15142","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15142"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15142\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15144,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15142\/revisions\/15144"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15143"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15142"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15142"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15142"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}