{"id":15136,"date":"2019-06-06T18:05:40","date_gmt":"2019-06-06T18:05:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15136"},"modified":"2019-06-06T18:05:40","modified_gmt":"2019-06-06T18:05:40","slug":"strasne-zene-sve-u-16-nasta-rojc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15136","title":{"rendered":"Stra\u0161ne \u017eene sve u 16!: Nasta Rojc"},"content":{"rendered":"<p>Povodom Mjeseca ponosa, Prostor rodne i medijske kulture K-zona pod platformom Fierce Women, organizira predavanje o Nasti Rojc \u2013 jednoj od najva\u017enijih hrvatskih umjetnica i slikarica pro\u0161log stolje\u0107a. Predavanje \u0107e u \u010detvrtak, 6. lipnja, u dru\u0161tveno-kulturnom centru \u0160esnaestica (Ozaljska 16\/II) u 18h odr\u017eati povjesni\u010darka umjetnosti i sveu\u010dili\u0161na profesorica Leonida Kova\u010d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nasta Rojc<\/strong> jedna je od najva\u017enijih hrvatskih slikarica, a njezin se opus primarno sastoji od portreta, autoportreta i pejza\u017ea. Porijeklom iz dobrostoje\u0107e obitelji, nakon iscrpljuju\u0107ih pregovora s ocem zapo\u010dinje slikarsko obrazovanje u privatnoj \u0161koli Otona Ivekovi\u0107a gdje upoznaje bliskog prijatelja i slikara Branka \u0160enou \u2013 s kojim \u0107e desetak godina poslije, tako\u0111er zbog nagodbe s ocem, sklopiti formalni brak. Studij slikarstva nastavila je u Be\u010du na <em>Kunstschule f\u00fcr Frauen und M\u00e4dchen<\/em>, te potom u Muenchenu gdje u Heimannovoj \u0161koli studira s Miroslavom Kraljevi\u0107em. Imala je brojne samostalne i grupne izlo\u017ebe u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je posebno uspje\u0161na bila ona u Londonu 1925. Osniva\u010dica je Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu, 1927.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u017divot i djelo Naste Rojc od velikog su zna\u010daja i za hrvatsku queer povijest. Po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata upoznaje svoju \u017eivotnu partnericu <strong>Alexandrinu Onslow<\/strong>, \u010dlanicu Scottish Women\u2019s Hospitals for Foreign Services, te poznatu britansku sufra\u017eetkinju <strong>Veru Holme<\/strong>, s kojima 1925. i 1926. boravi u Engleskoj i \u0160kotskoj. Po povratku u Hrvatsku dvije iznimne \u017eene, Nasta Rojc i Alexandrina Onslow, me\u0111u prvima otvoreno \u017eive u istospolnoj izvanbra\u010dnoj zajednici u Zagrebu. Zbog pomaganja NOB-u obje, ve\u0107 u godinama i bolesne, zavr\u0161avaju u usta\u0161kom zatvoru 1943. Oduzetu imovinu ni nakon Drugog svjetskog rata nisu u potpunosti dobile natrag pa Nasta Rojc u siroma\u0161tvu umire na svoj ro\u0111endan 1964., petnaest godina nakon Onslow, pored koje je pokopana na zagreba\u010dkom Mirogoju. Sve navedeno svjedo\u010di o Rojc kao umjetnici i stra\u0161noj \u017eeni \u010diji je turbulentni \u017eivot daleko nadilazio zadane vremenske okvire, obilje\u017een pomicanjem granica tada\u0161njih ustaljenih normi i gra\u0111anskih pravila na svim podru\u010djima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Leonida Kova\u010d<\/strong> je povjesni\u010darka i teoreti\u010darka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od sredine 1980ih intenzivno se bavi feministi\u010dkom dekonstrukcijom heteronormativnih diskursa, s fokusom na re\u017eime reprezentacije, odnosno strukturalno nasilje u diskursu (o) umjetnosti i u vizualnoj kulturi. Koncipirala je i realizirala tridesetak autorskih izlo\u017ebi, me\u0111u kojima su osobito va\u017ene izlo\u017ebe Nan Hoover, Dube Sambolec, Katarzyne Kozyra, Orshi Drozdik, Dorothy Cross, Rite Duffy, Naste Rojc i Edite Schubert. \u00a0Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u S\u00e3o Paulu (2002.) i na Bijenalu u Veneciji (2003.) gdje je izlo\u017ebom <em>Uzorci vidljivosti<\/em> predstavila serije autoportreta Ane Opali\u0107. Od 2002. \u2013 2005. bila je izabrana potpredsjednica Me\u0111unarodne udruge kriti\u010dara umjetnosti \u2013 AICA. Objavila je sljede\u0107e knjige: <em>Konteksti<\/em>, Naklada Meandar, Zagreb, 1997., <em>Kodovi identiteta<\/em>, Naklada Meandar, Zagreb, 2001., <em>Edita Schubert<\/em>, Horetzky, Zagreb, 2001., <em>Relacionirane stvarnosti<\/em>, Meandarmedia, Zagreb, 2007., <em>Gorki \u017duvela: Izmislite sebe<\/em>, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009, <em>Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stolje\u0107a<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010., <em>U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper<\/em>, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013., <em>T\u00fcbingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013., <em>Edita Schubert: Retrospektiva<\/em>, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 2015., <em>Rasprizoruju\u0107e transverzale: Mr\u0111an Baji\u0107<\/em>, Supervizuelna, Beograd, 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Doga\u0111aj \u2018Stra\u0161ne \u017eene sve u 16: Nasta Rojc\u2019 se organizira u sklopu projekta \u2018Stra\u0161ne \u017eene\u2019 kojeg financijski podupire Ministarstvo kulture i Ured za kulturu Grada Zagreba. Dru\u0161tveno kulturni centar \u2018\u0160esnaestica\u2019 korisnica je institucionalne potpore Zaklade Kultura Nova. Predavanje o Nasti Rojc realizirano je u suradnji sa Zagreb Pride Udru\u017eenjem u sklopu Mjeseca ponosa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/voxfeminae.net\/kalendar-dogadanja\/najave\/strasne-zene-sve-u-16-nasta-rojc\/\">https:\/\/voxfeminae.net\/kalendar-dogadanja\/najave\/strasne-zene-sve-u-16-nasta-rojc\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15137,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/nasta-rojc.jpg?fit=1180%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15136,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":15136,"position":1},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":15136,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":15136,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":15136,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":15136,"position":5},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15136"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15138,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136\/revisions\/15138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15137"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}