{"id":15136,"date":"2019-06-06T18:05:40","date_gmt":"2019-06-06T18:05:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15136"},"modified":"2019-06-06T18:05:40","modified_gmt":"2019-06-06T18:05:40","slug":"strasne-zene-sve-u-16-nasta-rojc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15136","title":{"rendered":"Stra\u0161ne \u017eene sve u 16!: Nasta Rojc"},"content":{"rendered":"<p>Povodom Mjeseca ponosa, Prostor rodne i medijske kulture K-zona pod platformom Fierce Women, organizira predavanje o Nasti Rojc \u2013 jednoj od najva\u017enijih hrvatskih umjetnica i slikarica pro\u0161log stolje\u0107a. Predavanje \u0107e u \u010detvrtak, 6. lipnja, u dru\u0161tveno-kulturnom centru \u0160esnaestica (Ozaljska 16\/II) u 18h odr\u017eati povjesni\u010darka umjetnosti i sveu\u010dili\u0161na profesorica Leonida Kova\u010d.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Nasta Rojc<\/strong> jedna je od najva\u017enijih hrvatskih slikarica, a njezin se opus primarno sastoji od portreta, autoportreta i pejza\u017ea. Porijeklom iz dobrostoje\u0107e obitelji, nakon iscrpljuju\u0107ih pregovora s ocem zapo\u010dinje slikarsko obrazovanje u privatnoj \u0161koli Otona Ivekovi\u0107a gdje upoznaje bliskog prijatelja i slikara Branka \u0160enou \u2013 s kojim \u0107e desetak godina poslije, tako\u0111er zbog nagodbe s ocem, sklopiti formalni brak. Studij slikarstva nastavila je u Be\u010du na <em>Kunstschule f\u00fcr Frauen und M\u00e4dchen<\/em>, te potom u Muenchenu gdje u Heimannovoj \u0161koli studira s Miroslavom Kraljevi\u0107em. Imala je brojne samostalne i grupne izlo\u017ebe u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih je posebno uspje\u0161na bila ona u Londonu 1925. Osniva\u010dica je Kluba likovnih umjetnica u Zagrebu, 1927.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u017divot i djelo Naste Rojc od velikog su zna\u010daja i za hrvatsku queer povijest. Po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata upoznaje svoju \u017eivotnu partnericu <strong>Alexandrinu Onslow<\/strong>, \u010dlanicu Scottish Women\u2019s Hospitals for Foreign Services, te poznatu britansku sufra\u017eetkinju <strong>Veru Holme<\/strong>, s kojima 1925. i 1926. boravi u Engleskoj i \u0160kotskoj. Po povratku u Hrvatsku dvije iznimne \u017eene, Nasta Rojc i Alexandrina Onslow, me\u0111u prvima otvoreno \u017eive u istospolnoj izvanbra\u010dnoj zajednici u Zagrebu. Zbog pomaganja NOB-u obje, ve\u0107 u godinama i bolesne, zavr\u0161avaju u usta\u0161kom zatvoru 1943. Oduzetu imovinu ni nakon Drugog svjetskog rata nisu u potpunosti dobile natrag pa Nasta Rojc u siroma\u0161tvu umire na svoj ro\u0111endan 1964., petnaest godina nakon Onslow, pored koje je pokopana na zagreba\u010dkom Mirogoju. Sve navedeno svjedo\u010di o Rojc kao umjetnici i stra\u0161noj \u017eeni \u010diji je turbulentni \u017eivot daleko nadilazio zadane vremenske okvire, obilje\u017een pomicanjem granica tada\u0161njih ustaljenih normi i gra\u0111anskih pravila na svim podru\u010djima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Leonida Kova\u010d<\/strong> je povjesni\u010darka i teoreti\u010darka umjetnosti, kustosica, te profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od sredine 1980ih intenzivno se bavi feministi\u010dkom dekonstrukcijom heteronormativnih diskursa, s fokusom na re\u017eime reprezentacije, odnosno strukturalno nasilje u diskursu (o) umjetnosti i u vizualnoj kulturi. Koncipirala je i realizirala tridesetak autorskih izlo\u017ebi, me\u0111u kojima su osobito va\u017ene izlo\u017ebe Nan Hoover, Dube Sambolec, Katarzyne Kozyra, Orshi Drozdik, Dorothy Cross, Rite Duffy, Naste Rojc i Edite Schubert. \u00a0Bila je povjerenica i kustosica hrvatskog paviljona na Bijenalu suvremene umjetnosti u S\u00e3o Paulu (2002.) i na Bijenalu u Veneciji (2003.) gdje je izlo\u017ebom <em>Uzorci vidljivosti<\/em> predstavila serije autoportreta Ane Opali\u0107. Od 2002. \u2013 2005. bila je izabrana potpredsjednica Me\u0111unarodne udruge kriti\u010dara umjetnosti \u2013 AICA. Objavila je sljede\u0107e knjige: <em>Konteksti<\/em>, Naklada Meandar, Zagreb, 1997., <em>Kodovi identiteta<\/em>, Naklada Meandar, Zagreb, 2001., <em>Edita Schubert<\/em>, Horetzky, Zagreb, 2001., <em>Relacionirane stvarnosti<\/em>, Meandarmedia, Zagreb, 2007., <em>Gorki \u017duvela: Izmislite sebe<\/em>, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2009, <em>Anonimalia: Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20. stolje\u0107a<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2010., <em>U zrcalu kulturalnog ekrana: Jagoda Kaloper<\/em>, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2013., <em>T\u00fcbingenska kutija: Eseji o vizualnoj kulturi i biopolitici<\/em>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2013., <em>Edita Schubert: Retrospektiva<\/em>, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 2015., <em>Rasprizoruju\u0107e transverzale: Mr\u0111an Baji\u0107<\/em>, Supervizuelna, Beograd, 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Doga\u0111aj \u2018Stra\u0161ne \u017eene sve u 16: Nasta Rojc\u2019 se organizira u sklopu projekta \u2018Stra\u0161ne \u017eene\u2019 kojeg financijski podupire Ministarstvo kulture i Ured za kulturu Grada Zagreba. Dru\u0161tveno kulturni centar \u2018\u0160esnaestica\u2019 korisnica je institucionalne potpore Zaklade Kultura Nova. Predavanje o Nasti Rojc realizirano je u suradnji sa Zagreb Pride Udru\u017eenjem u sklopu Mjeseca ponosa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/voxfeminae.net\/kalendar-dogadanja\/najave\/strasne-zene-sve-u-16-nasta-rojc\/\">https:\/\/voxfeminae.net\/kalendar-dogadanja\/najave\/strasne-zene-sve-u-16-nasta-rojc\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15137,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/06\/nasta-rojc.jpg?fit=1180%2C700&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15136,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":15136,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":15136,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":15136,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":15136,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":15136,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15136"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15138,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15136\/revisions\/15138"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15137"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}