{"id":15031,"date":"2019-05-25T15:14:24","date_gmt":"2019-05-25T15:14:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15031"},"modified":"2019-05-25T15:14:24","modified_gmt":"2019-05-25T15:14:24","slug":"ladislav-laszlo-heka-hrvatsko-ugarska-nagodba-pravni-odnos-bana-i-hrvatskog-ministra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15031","title":{"rendered":"Ladislav (L\u00e1szl\u00f3) Heka &#8220;Hrvatsko-ugarska nagodba. Pravni odnos bana i hrvatskog ministra&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Nakladni\u010dka ku\u0107a Srednja Europa objavila je i na Festivalu povijesti \u2013 Kliofest 2019. predstavila knjigu Ladislava Heke &#8220;Hrvatsko-ugarska nagodba. Pravni odnos bana i hrvatskog ministra&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz Proslova knjige<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;U vrijeme dono\u0161enja Hrvatsko-ugarske nagodbe, kao i u cijelome poslijenagodbenom razdoblju su u Hrvatskoj postojale dvije sna\u017ene, me\u0111usobno suprotstavljene politi\u010dke platforme. Jedna od njih se zauzimala za o\u010duvanje dr\u017eavne zajednice s Ugarskom temeljene na mnogostoljetnom nepisanom (tzv. povijesnom) ustavu i zakonima donesenima u zajedni\u010dkome budimpe\u0161tanskom parlamentu (Ugarskom saboru) odnosno u Hrvatskom saboru, koji su Kraljevini Hrvatskoj jam\u010dili dr\u017eavnopravni kontinuitet i politi\u010dki subjektivitet. Druga je pak opcija bila za raskid svih veza s Ugarskom i Austrijom te za povezivanje jugoslavenskih zemalja, kako onih u sklopu Austro-Ugarske, tako i onih koje su stolje\u0107ima bile dijelom Osmanskog Carstva. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a potonja je sasvim prevladala. Sukladno izreci po kojoj pobjednici pi\u0161u povijest, u zadnjih sto godina historiografija je u velikoj mjeri nastojala udovoljiti konceptu integralnog jugoslavenstva, a u drugoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a i socijalisti\u010dko-marksisti\u010dkoj ideologiji. Zbog toga je carevina-kraljevina kao oblik vladavine a priori bila neprihvatljiva, pa je Habsbur\u0161ka Monarhija progla\u0161ena \u201etamnicom naroda\u201d, a izrazito protujugoslavenski orijentirana Ugarska nazvana tla\u010diteljicom slavenskih naroda. Dakako, stvari su se od tada jako promijenile, pa se danas gdjekad biv\u0161a crno-\u017euta monarhija veli\u010da kao prete\u010da Europske unije u koju su se priklju\u010dili ili pak u nju \u010dekaju da u\u0111u oni narodi koji su na kraju Prvoga svjetskog rata jedva \u010dekali da se odcijepe od Austro-Ugarske. No kod Hrvata i u hrvatskom obrazovnom sustavu ostali su stereotipi o \u201ema\u0111aronima\u201d, o nasilnoj asimilaciji (iako je samo \u010detiri posto stanovnika Hrvatske govorilo ma\u0111arski), o eksploataciji itd. Sli\u010dna jednoobrazna gledi\u0161ta \u201eo nelojalnim\u201d i be\u010dkom dvoru sklonim Hrvatima nalazimo u ma\u0111arskoj historiografiji. Naime, za povijesno razdoblje od 1868. do 1918. dr\u017eavnopravni odnosi izme\u0111u dviju zemalja sasvim se razli\u010dito tuma\u010de u Hrvatskoj odnosno Ma\u0111arskoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S obzirom da se u proteklih stotinu godina jedva \u010dula argumentacija druge strane, u ovoj knjizi \u017eelimo, uz hrvatsko, prikazati i ma\u0111arsko vi\u0111enje ugarsko-hrvatske dr\u017eavne zajednice u nagodbenom i poslijenagodbenom dobu. Pri tome nam nikako nije nakana \u201euljep\u0161ati\u201d pro\u0161lost, nego ju samo bolje rasvijetliti, tim prije \u0161to obje dr\u017eave ba\u0161tine zajedni\u010dku pravnu i povijesnu tradiciju. Ne \u017eelimo ponuditi reinterpretaciju ve\u0107 poznatih i \u010desto ponavljanih doga\u0111aja i izvora, nego na temelju obrade arhivskih materijala prikazujemo funkcioniranje zajedni\u010dke dr\u017eave, ponajprije kroz prizmu pravnih odnosa izme\u0111u hrvatskog bana i hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice (dalje: hrvatski ministar). U radu se koristimo saborskim spisima, napose onima Ugarskog sabora, kao i zapisnicima sa sjednica ugarske (zajedni\u010dke) vlade i drugim dokumentima. Citati koje iz njih priop\u0107avamo ne\u0161to su du\u017ei od uobi\u010dajenih, za \u0161to smo se odlu\u010dili radi toga da \u010ditatelj dobije cjelovitiju sliku o pojedinim pitanjima, gledi\u0161tima, raspravama, a i kako bismo izbjegli mo\u017eebitni dojam da je neka re\u010denica ili misao istrgnuta iz \u0161irega konteksta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hrvatsko-ugarska zajednica jedna je od najdugovje\u010dnijih zajedni\u010dkih dr\u017eava dvaju naroda u europskoj ustavnopravnoj povijesti. Nastala je 1102. krunidbom kralja Kolomana u Biogradu na Moru i potrajala sve do raspada Austro-Ugarske 1918. godine. Tijekom 816 godina zajedni\u010dke pro\u0161losti dvije su zemlje i dva naroda pro\u017eivjeli razli\u010dite faze me\u0111usobnih odnosa. U razdoblju do Moha\u010dke bitke 1526. godine pravni odnos izme\u0111u dviju zemalja sli\u010di personalnoj uniji, a poslije toga pojavljuju se razli\u010dite teorije o javnopravnom polo\u017eaju Hrvatske u odnosu na Ugarsku. One su potkraj 18. i po\u010detkom 19. stolje\u0107a postale temeljem velikog prijepora izme\u0111u dviju zemalja jer je Ugarska zastupala mi\u0161ljenje da je Hrvatska samo njezina autonomna pokrajina, dok je pak Trojedna Kraljevina dr\u017eala da se dvije zemlje nalaze u personalnoj uniji. Revolucionarne 1848. prvi se put u povijesti dvije \u201eposestrime zemlje\u201d oru\u017eano sukobljavaju, a Hrvatska je \u010dak i de facto prekinula veze s Ugarskom. Dvadeset godina kasnije njihova do tada nepomirljiva stajali\u0161ta ure\u0111ena su kompromisom tekstualiziranim u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (hrvatski Zak. \u010dlanak I. iz 1868. i ma\u0111arski Zak. \u010dlanak 1868:XXX).&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Srednja-Europa-108077195878764\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Srednja-Europa-108077195878764\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15032,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/nagodba.jpg?fit=500%2C361&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15031,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":15031,"position":1},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":15031,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":15031,"position":3},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54028","url_meta":{"origin":15031,"position":4},"title":"Hrvatski institut za povijest na godi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies u Sassariju, Italija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Delegacija Hrvatskog instituta za povijest sudjelovala je u ovogodi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies koja se odr\u017eavala na Sveu\u010dili\u0161tu u Sassariju, Italija, od 3. do 5. lipnja. Radi se o rijetkoj po\u010dasti, s obzirom na to da ova udruga u pravilu ne dopu\u0161ta drugim institucijama da budu predstavljene na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/HIP.jpg?fit=500%2C281&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":15031,"position":5},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15031"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15033,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15031\/revisions\/15033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}