{"id":15031,"date":"2019-05-25T15:14:24","date_gmt":"2019-05-25T15:14:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15031"},"modified":"2019-05-25T15:14:24","modified_gmt":"2019-05-25T15:14:24","slug":"ladislav-laszlo-heka-hrvatsko-ugarska-nagodba-pravni-odnos-bana-i-hrvatskog-ministra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15031","title":{"rendered":"Ladislav (L\u00e1szl\u00f3) Heka &#8220;Hrvatsko-ugarska nagodba. Pravni odnos bana i hrvatskog ministra&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Nakladni\u010dka ku\u0107a Srednja Europa objavila je i na Festivalu povijesti \u2013 Kliofest 2019. predstavila knjigu Ladislava Heke &#8220;Hrvatsko-ugarska nagodba. Pravni odnos bana i hrvatskog ministra&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz Proslova knjige<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;U vrijeme dono\u0161enja Hrvatsko-ugarske nagodbe, kao i u cijelome poslijenagodbenom razdoblju su u Hrvatskoj postojale dvije sna\u017ene, me\u0111usobno suprotstavljene politi\u010dke platforme. Jedna od njih se zauzimala za o\u010duvanje dr\u017eavne zajednice s Ugarskom temeljene na mnogostoljetnom nepisanom (tzv. povijesnom) ustavu i zakonima donesenima u zajedni\u010dkome budimpe\u0161tanskom parlamentu (Ugarskom saboru) odnosno u Hrvatskom saboru, koji su Kraljevini Hrvatskoj jam\u010dili dr\u017eavnopravni kontinuitet i politi\u010dki subjektivitet. Druga je pak opcija bila za raskid svih veza s Ugarskom i Austrijom te za povezivanje jugoslavenskih zemalja, kako onih u sklopu Austro-Ugarske, tako i onih koje su stolje\u0107ima bile dijelom Osmanskog Carstva. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a potonja je sasvim prevladala. Sukladno izreci po kojoj pobjednici pi\u0161u povijest, u zadnjih sto godina historiografija je u velikoj mjeri nastojala udovoljiti konceptu integralnog jugoslavenstva, a u drugoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a i socijalisti\u010dko-marksisti\u010dkoj ideologiji. Zbog toga je carevina-kraljevina kao oblik vladavine a priori bila neprihvatljiva, pa je Habsbur\u0161ka Monarhija progla\u0161ena \u201etamnicom naroda\u201d, a izrazito protujugoslavenski orijentirana Ugarska nazvana tla\u010diteljicom slavenskih naroda. Dakako, stvari su se od tada jako promijenile, pa se danas gdjekad biv\u0161a crno-\u017euta monarhija veli\u010da kao prete\u010da Europske unije u koju su se priklju\u010dili ili pak u nju \u010dekaju da u\u0111u oni narodi koji su na kraju Prvoga svjetskog rata jedva \u010dekali da se odcijepe od Austro-Ugarske. No kod Hrvata i u hrvatskom obrazovnom sustavu ostali su stereotipi o \u201ema\u0111aronima\u201d, o nasilnoj asimilaciji (iako je samo \u010detiri posto stanovnika Hrvatske govorilo ma\u0111arski), o eksploataciji itd. Sli\u010dna jednoobrazna gledi\u0161ta \u201eo nelojalnim\u201d i be\u010dkom dvoru sklonim Hrvatima nalazimo u ma\u0111arskoj historiografiji. Naime, za povijesno razdoblje od 1868. do 1918. dr\u017eavnopravni odnosi izme\u0111u dviju zemalja sasvim se razli\u010dito tuma\u010de u Hrvatskoj odnosno Ma\u0111arskoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S obzirom da se u proteklih stotinu godina jedva \u010dula argumentacija druge strane, u ovoj knjizi \u017eelimo, uz hrvatsko, prikazati i ma\u0111arsko vi\u0111enje ugarsko-hrvatske dr\u017eavne zajednice u nagodbenom i poslijenagodbenom dobu. Pri tome nam nikako nije nakana \u201euljep\u0161ati\u201d pro\u0161lost, nego ju samo bolje rasvijetliti, tim prije \u0161to obje dr\u017eave ba\u0161tine zajedni\u010dku pravnu i povijesnu tradiciju. Ne \u017eelimo ponuditi reinterpretaciju ve\u0107 poznatih i \u010desto ponavljanih doga\u0111aja i izvora, nego na temelju obrade arhivskih materijala prikazujemo funkcioniranje zajedni\u010dke dr\u017eave, ponajprije kroz prizmu pravnih odnosa izme\u0111u hrvatskog bana i hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog ministra bez lisnice (dalje: hrvatski ministar). U radu se koristimo saborskim spisima, napose onima Ugarskog sabora, kao i zapisnicima sa sjednica ugarske (zajedni\u010dke) vlade i drugim dokumentima. Citati koje iz njih priop\u0107avamo ne\u0161to su du\u017ei od uobi\u010dajenih, za \u0161to smo se odlu\u010dili radi toga da \u010ditatelj dobije cjelovitiju sliku o pojedinim pitanjima, gledi\u0161tima, raspravama, a i kako bismo izbjegli mo\u017eebitni dojam da je neka re\u010denica ili misao istrgnuta iz \u0161irega konteksta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hrvatsko-ugarska zajednica jedna je od najdugovje\u010dnijih zajedni\u010dkih dr\u017eava dvaju naroda u europskoj ustavnopravnoj povijesti. Nastala je 1102. krunidbom kralja Kolomana u Biogradu na Moru i potrajala sve do raspada Austro-Ugarske 1918. godine. Tijekom 816 godina zajedni\u010dke pro\u0161losti dvije su zemlje i dva naroda pro\u017eivjeli razli\u010dite faze me\u0111usobnih odnosa. U razdoblju do Moha\u010dke bitke 1526. godine pravni odnos izme\u0111u dviju zemalja sli\u010di personalnoj uniji, a poslije toga pojavljuju se razli\u010dite teorije o javnopravnom polo\u017eaju Hrvatske u odnosu na Ugarsku. One su potkraj 18. i po\u010detkom 19. stolje\u0107a postale temeljem velikog prijepora izme\u0111u dviju zemalja jer je Ugarska zastupala mi\u0161ljenje da je Hrvatska samo njezina autonomna pokrajina, dok je pak Trojedna Kraljevina dr\u017eala da se dvije zemlje nalaze u personalnoj uniji. Revolucionarne 1848. prvi se put u povijesti dvije \u201eposestrime zemlje\u201d oru\u017eano sukobljavaju, a Hrvatska je \u010dak i de facto prekinula veze s Ugarskom. Dvadeset godina kasnije njihova do tada nepomirljiva stajali\u0161ta ure\u0111ena su kompromisom tekstualiziranim u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (hrvatski Zak. \u010dlanak I. iz 1868. i ma\u0111arski Zak. \u010dlanak 1868:XXX).&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Srednja-Europa-108077195878764\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Srednja-Europa-108077195878764\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15032,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/nagodba.jpg?fit=500%2C361&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15031,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":15031,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":15031,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15031,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":15031,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15031,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15031"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15033,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15031\/revisions\/15033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}