{"id":15011,"date":"2019-05-24T16:22:36","date_gmt":"2019-05-24T16:22:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15011"},"modified":"2019-05-24T16:25:12","modified_gmt":"2019-05-24T16:25:12","slug":"patrick-boucheron-jedno-ljeto-s-machiavellijem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15011","title":{"rendered":"Patrick Boucheron, \u201cJedno ljeto s Machiavellijem\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d TIM press objavio je 2019. godine knjigu istaknutog francuskog povjesni\u010dara Patricka Boucherona – poznatog i hrvatskoj publici – \u201cJedno ljeto s Machiavellijem\u201d, prvu njegovu knjigu objavljenu u Hrvatskoj.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedno ljeto s Machiavellijem<\/span><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Patrick Boucheron<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Kad god se u povijesti naziru nemiri, zaziva se Machiavelli. Bio je svestran \u010dovjek \u2013 povjesni\u010dar, pisac, pjesnik, filozof, politolog, zaljubljenik u slikarstvo, izume, medicinu i kartografiju, nepopravljivi provokator, ali prije svega, dragocjeni svjedok svog vremena. Dok putuje Europom, analizira odnose mo\u0107i koji pokre\u0107u ljude i isku\u0161ava velike vladare.<\/p>\n

 <\/p>\n

Machiavellija \u010ditaju svi, pobije\u0111eni i pobjednici. On ne pi\u0161e samo kako bi do\u010darao ljepotu rije\u010di, ve\u0107 i da uka\u017ee na zlo i na istinu. Za\u0161to je i danas aktualan taj virtuoz politi\u010dkog lukavstva, ako je istinita slika o njemu kao beskrupuloznom i prepredenom strategu, koju su nam u naslije\u0111e ostavili njegovi zlonamjerni potomci? Zato \u0161to nam omogu\u0107uje da shvatimo kako dru\u0161tvena energija politi\u010dkih odnosa nadilazi na\u0161a nastojanja da ih ukalupimo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Mo\u017eda \u0107ete se zapitati za\u0161to provesti ljeto s Machiavellijem. Mo\u017eda \u0107ete samu tu ideju smatrati neobi\u010dnom jer on nije bio poklonik lje\u0161karenja, nego \u010dovjek od akcije. Unato\u010d etiketi koja mu je pri\u0161ivena, Machiavellija se ne prestaje \u010ditati, on je vizionar, pisac koji nas razbu\u0111uje i navodi da se trgnemo iz tromosti. On najavljuje oluje, ne samo da bi nas upozorio na njihovo razorno djelovanje, nego da nas nau\u010di razmi\u0161ljati i u nevremenima. Ako ga danas ponovno \u010ditamo, zna\u010di da se imamo zbog \u010dega brinuti. On se vra\u0107a: probudite se.<\/p>\n

 <\/p>\n

Patrick Boucheron (1965) francuski je povjesni\u010dar. Diplomirao je povijest na \u00c9cole normale sup\u00e9rieure de lettres et sciences humaines u Saint-Cloudu, a doktorirao na Sveu\u010dili\u0161tu Sorbonne. Od 2016. godine profesor je na Coll\u00e8ge de Franceu. Najpoznatije Boucheronove knjige su L\u00e9onard et Machiavel<\/em> (2008, 2013), Faire profession d\u2019historien<\/em> (2010) i Conjurer la peur: Sienne, 1338<\/em> (2013). Samostalno ili kao suautor objavio je jo\u0161 dvadesetak knjiga. Godine 2017. uredio je antologiju Svjetska povijest Francuske<\/em>, djela 122 povjesni\u010dara, koja je postala bestsellerom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedno ljeto s Machiavellijem<\/em> prva je njegova knjiga objavljena u Hrvatskoj.<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 144<\/p>\n

Godina izdanja: 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika: Un \u00e9t\u00e9 avec Machiavel<\/p>\n

Jezik izvornika: francuski<\/p>\n

Prijevod: Dubravka Celebrini<\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj uzorak:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/jedno-ljeto-s-machiavellijem\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15012,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/jedno_ljeto_s_machiavellijem.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":15011,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":15011,"position":1},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda – sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":39630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630","url_meta":{"origin":15011,"position":2},"title":"Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2024.","format":false,"excerpt":"Iako povjesni\u010dar Carlo Ginzburg nije nimalo nepoznat hrvatskoj historiografiji, vrijedi u ovoj tematskoj prigodi uputiti na njegovu knjigu \u2013 u engleskom prijevodu - \u00a0\u201eThe Judge and the Historian: Marginal Notes on a Late-Twentieth-Century Miscarriage of Justice\u201c. U njoj Ginzburg preko problematike su\u0111enja vje\u0161ticama u 16. i 17. stolje\u0107u oponira njemu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Ginzburg.jpg?fit=464%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":15011,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":15011,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":15011,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15011"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15011\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15016,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15011\/revisions\/15016"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15012"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}