{"id":14984,"date":"2019-05-23T19:28:48","date_gmt":"2019-05-23T19:28:48","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14984"},"modified":"2019-05-23T19:28:48","modified_gmt":"2019-05-23T19:28:48","slug":"promocija-knjige-michaela-ursinusa-prir-fojnica-osmanski-dokumenti-iz-arhiva-franjevackog-samostana-u-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14984","title":{"rendered":"Promocija knjige Michaela Ursinusa (prir.) &#8220;Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjeva\u010dkog samostana&#8221; u Sarajevu"},"content":{"rendered":"<p>Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHIS) Filozofskog fakulteta u Sarajevu organizuje promociju zbirki osmanske arhivske gra\u0111e koja se \u010duva u Franjeva\u010dkom samostanu Duha svetoga u Fojnici pod naslovom <em>Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjeva\u010dkog samostana<\/em>, koju je priredio Michael Ursinus, profesor emeritus, jedan od vode\u0107ih svjetskih osmanista, dugogodi\u0161nji profesor osmanske i bliskoisto\u010dne historije na univerzitetima u Birminghamu, Freiburgu i Heidelbergu.<\/p>\n<p>Vi\u0161etomno izdanje sadr\u017ei osmanske dokumente iz 16. stolje\u0107a koji su, kako je ocijenila stu\u010dna kritika, dio \u201ekapitalne samostanske zbirke <em>Acta Turcarum<\/em> (Turski dokumenti)\u201c nastalih kao rezultat djelovanja \u201erazli\u010ditih aktera osmanskog politi\u010dko-administrativnog sistema. \u010citatelji me\u0111u njima mogu susresti sultanske spise, zapovijesti i povelje (<em>ferm<\/em><em>\u00e2<\/em><em>n, ber<\/em><em>\u00e2<\/em><em>t\/ni<\/em><em>\u015f\u00e2<\/em><em>n<\/em>), pisma\/naredbe i potvrde (<em>mektup, temess<\/em><em>\u00fc<\/em><em>k<\/em>) visokih provincijskih vojno-upravnih du\u017enosnika, kavi su bili bosanski namjesnici, zatim, sudsko-administrativna akta kadija i naiba (<em>h<\/em><em>\u00fc<\/em><em>ccet, temess<\/em><em>\u00fc<\/em><em>k, m<\/em><em>\u00fc<\/em><em>r<\/em><em>\u00e2<\/em><em>sele<\/em>, izvodi iz sudskih protokola\/<em>sicil<\/em>) te listine \u010diji su izdava\u010di slu\u017ebenici lokalne vlasti, kao \u0161to su fojni\u010dke vojvode i emini. Najve\u0107im dijelom, radi se o originalnoj gra\u0111i, koja do sada nije objavljivana, \u0161to ove izvore \u010dini posebno vrijednim. Tako\u0111er, publikacija sadr\u017ei i nekoliko prijepisa carskih zapovijesti koji su imali vrijednost isprave budu\u0107i da su bili ovjereni od strane nadle\u017enih sudsko-administrativnih organa[&#8230;] Zajedni\u010dka karakteristika svih navedenih dokumenata je da se, na neki na\u010din, mogu povezati sa franjeva\u010dkom zajednicom, ali i da, paralelno s tim, sadr\u017ee podatke koji su itekako va\u017eni za bolje razumijevanje povijesti Bosne u osmanskom politi\u010dkom i dru\u0161tvenom kontekstu. Njihovim izdavanjem akteri osmanskih vojno-politi\u010dkih i administrativnih struktura \u017eeljeli su posti\u0107i razli\u010dite ciljeve, po\u010dev\u0161i od ure\u0111ivanja nekog va\u017enog pravnog pitanja vezanog za franjevce i katolike do rje\u0161avanje odre\u0111enog spora ili nesuglasice [&#8230;] Profesor Ursinus je posao koji mu je povjeren izveo u skladu s uobi\u010dajenim praksama u osmanisti\u010dkoj struci. Naime, od nekoliko sistema koji se u svijetu znanosti koriste pri transkripciji osmanskih tekstova, on se opredijelio da tekstove fojni\u010dkih dokumenata, pisanih arapskim pismom prilago\u0111enog posebnim glasovima osmanskog jezika, transkribira pomo\u0107u moderne turske latinice [&#8230;] Treba re\u0107i da je objavljivanje osmanskih dokumenata Franjeva\u010dkog samostana Duha Svetoga u Fojnici znanstvenoj zajednici pru\u017eilo vrijedne izvore na osnovu kojih \u0107e biti mogu\u0107e reinterpretirati utjecajne reprezentacije i narative o franjeva\u010dkoj, bosanskoj i osmanskoj povijesti. Bez sumnje, ova publikacija bit \u0107e zanimljiva i \u0161irim me\u0111unarodnim intelektualnim krugovima, kako zbog svoje vi\u0161ejezi\u010dnosti, tako i zbog rastu\u0107eg interesa u vode\u0107im svjetskim akademskim sredinama za izu\u010davanje problematike kroskulturalnih interakcija i ta\u010daka koje su predstavljale kontaktne zone civilizacija. Bosna je bila dio jedne takve zone, mediteranske i zapadnobalkanske, mjesto gdje se dodiruju svijet islama i svijet kr\u0161\u0107anstva, a izvori koji se u ovoj publikaciji objavljuju svjedo\u010de upravo o zanimljivim aspektima kontakata izme\u0111u razli\u010ditih , ali ujedno i sli\u010dnih, vjerskih i kulturalnih zajednica\u201c.<\/p>\n<p>Promocija \u0107e biti odr\u017eana u utorak, 28. maja 2019. godine s po\u010detkom u 12:00 sati na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U programu u\u010destvuju prof. dr. Ivan \u0160ar\u010devi\u0107, doc. dr. Fahd Kasumovi\u0107 i prof. dr. Michael Ursinus, emeritus. Moderator programa bit \u0107e doc. dr. Amir Duranovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHIS)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.ff.unsa.ba\/index.php\/bs\/aktuelnosti-promocije\/6914-promocija-knjige-ursinus-michael-prir-fojnica-osmanski-dokumenti-iz-arhiva-franjevackog-samostana\">http:\/\/www.ff.unsa.ba\/index.php\/bs\/aktuelnosti-promocije\/6914-promocija-knjige-ursinus-michael-prir-fojnica-osmanski-dokumenti-iz-arhiva-franjevackog-samostana<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Centar.HIS\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Centar.HIS\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14985,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-14984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/fojnica.jpg?fit=1120%2C529&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":14984,"position":0},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":14984,"position":1},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54260,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54260","url_meta":{"origin":14984,"position":2},"title":"Hrvoje Kekez, &#8220;The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ovih dana iz tiska je iza\u0161la znanstvena monografija prof. dr. sc. Hrvoja Kekeza o Bitci na Krbavskom polju 1493. godine naslovljena The Battle of Krbava Field in 1493. Context, Course, Consequences, and Perception. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za povijest Istra\u017eiva\u010dkog centra za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta E\u00f6tv\u00f6s Lor\u00e1nd iz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Kekez-KRBAVA.jpg?fit=473%2C406&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":14984,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":14984,"position":4},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53604","url_meta":{"origin":14984,"position":5},"title":"O budu\u0107nosti arhiva Ha\u0161kog suda","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savjet sigurnosti UN-a 2010. godine osnovao je Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MRMKS) koji je preuzeo osnovne preostale funkcije Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) i Me\u0111unarodnog kaznenog suda za Ruandu (MKSR). Jedna od zada\u0107a Mehanizma jest \u010duvanje i vo\u0111enje arhiva te osiguravanje njegove dostupnosti javnosti. Baza podataka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hag-zgrada.jpg?fit=1200%2C812&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14984"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14986,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14984\/revisions\/14986"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}