{"id":14954,"date":"2019-05-21T16:35:07","date_gmt":"2019-05-21T16:35:07","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14954"},"modified":"2019-05-21T16:35:07","modified_gmt":"2019-05-21T16:35:07","slug":"promocija-knjige-filipa-tesara-etnicki-konflikti-na-balkanu-i-ne-samo-tu-u-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14954","title":{"rendered":"Promocija knjige Filipa Tesa\u0159a “Etni\u010dki konflikti. Na Balkanu i ne samo tu” u Sarajevu"},"content":{"rendered":"

Nakon Beograda i Zagreba, promocija knjige \u010de\u0161kog etnologa Filipa Tesa\u0159a “Etni\u010dki konflikti. Na Balkanu i ne samo tu” bit \u0107e odr\u017eana u \u010detvrtak, 23. svibnja 2019. u Sarajevu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdanje Biblioteke XX vek: Promocija knjige “Etni\u010dki konflikti” Filipa Tesa\u0159e u Sarajevu<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U galerijskom prostoru Franjeva\u010dkog samostana sv. Ante u Sarajevu 23. maja u 17 sati bi\u0107e odr\u017eana promocija knjige \u010de\u0161kog etnologa Filipa Tesa\u0159e “Etni\u010dki konflikti – Na Balkanu i ne samo tu” u izdanju Biblioteke XX vek. Na promociji \u0107e pored autora govoriti prevodilac knjige Adin Ljuca i Franti\u0161ek \u0160\u00edstek.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Zbog \u010dega i na koji na\u010din dolazi do etni\u010dkih konflikata? Ovo pitanje stoji u centru pa\u017enje knjige Filipa Tesa\u0159e, koji analizira razli\u010dite modele etni\u010dkih konflikata, potkrepljuju\u0107i svoja terijska izlaganja primejrima etni\u010dkih konflikata iz cijelog svijeta, te primjera iz krvavog raspada Jugoslavije 90-ih, prete\u017emo na osnovu vlastitih terenskih istra\u017eivanja. Za nas je klju\u010dno da autor uzima upravo Bosnu i Hercegovinu kao dokaz da etni\u010dke konflikte ne izaziva mr\u017enja i da nivo tolerancije ne igra ve\u0107u ulogu u eskaliranju konflikta. Naime, na prelomu 1989. i 1990. godine neposredno prije raspada dr\u017eave, u Jugoslaviji je provedeno op\u0161irno ispitivanje javnog mnijenja, koje je rezultiralo reprezentativnim zbirom pokazatelja koji se odnose na nacionalnu toleranciju. Najve\u0107a mjera tolerancije bila je zabilje\u017eena u BiH. Kako onda objasniti \u010dinjenicu da su se zlo\u010diniprotiv ljudskosti u najbrutalnijem obliku ispoljili upravo u BiH? Radi se o tome da je paralelno sa animozitetima postojala duga historija tolerancije i otvorenosti. Da se rastrgnu tako jake veze, kao one koje su postojale me\u0111u stanovnicima BiH u njenoj prirodnoj multietni\u010dkojs redini, bili su neophodni najradikalniji zlo\u010dini: etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, koncentracioni ogori, silovanja. Ono \u0161to ej bilo priodno sraslo druga\u010dije se nije moglo rastrgati. A oni koji su rasturili Bosnu su to vrlo dobro znali. Stereotip o tamnom vilajetu i Bosni kao zemlji mr\u017enje su izmislili i koristili upravo takvi”, zapisao je o ovoj knjizi Adin Ljuca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Filip Tesar (Tesa\u0159) ro\u0111en je 1969. godine u Pragu. Studirao je etnologiju na Karlovom univerzitetu u Pragu. Od 1990. godine posve\u0107uje se istra\u017eivanju postkomunisti\u010dke tranzicije, evroatlantskih integracija i uticaja Kine. Radio je kao novinar, prevodilac, humanitarni radnik, diplomata i kao politolog na Institutu me\u0111unarodnih odnosa u Pragu. Predavao je antropologiju Balkana na nekoliko \u010de\u0161kih univerziteta. Obavio je niz terenskih istra\u017eivanja, naro\u010dito u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, ali i u Hrvatskoj, centralnoj Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji. Autor je nekoliko strate\u0161kih analiza za Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo unutra\u0161njih poslova i Predsedni\u010dku kancelariju Republike \u010ce\u0161ke. Za potrebe \u010de\u0161ke diplomatije napisao je priru\u010dnik o ekonomskoj, javnoj i kulturnoj diplomatiji na Balkanu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/izdanje-biblioteke-xx-vek-promocija-knjige-etnicki-konflikti-filipa-tesare-u-sarajevu-456889<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14904,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-14954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/tesar.jpg?fit=600%2C868&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":14954,"position":0},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":14954,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":14954,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":14954,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":14954,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":14954,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14954"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14955,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14954\/revisions\/14955"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}