{"id":14900,"date":"2019-05-17T21:11:32","date_gmt":"2019-05-17T21:11:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14900"},"modified":"2019-08-19T13:32:03","modified_gmt":"2019-08-19T13:32:03","slug":"simon-mawer-roman-prasko-proljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14900","title":{"rendered":"Simon Mawer, roman \u201ePra\u0161ko prolje\u0107e\u201c"},"content":{"rendered":"

Naklada Ljevak objavila je 2019. godine hrvatsko izdanje romana Simona Mawera \u201ePra\u0161ko prolje\u0107e\u201c (prevoditelj Mi\u0161o Grundler).<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eBurna zbivanja 1968. godine \u010dine fascinantnu pozadinu ove inteligentne drame koja prati \u017eivot i sudbinu \u010detvero ljudi \u0161to su se na\u0161li usred ruske invazije na \u010cehoslova\u010dku. Pri\u010da koja \u0107e vas proganjati jo\u0161 dugo nakon \u010ditanja.\u201c\u00a0 \u00a0<\/em><\/p>\n

Sunday Mirror<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ljeto je 1968.<\/strong>, godine ljubavi i mr\u017enje, Pra\u0161kog prolje\u0107a i hladnoratovske zime. Dvoje studenata iz Engleske \u2013 Ellie i James \u2013 sprema se na obilazak Europe autostopom, bez odre\u0111enog cilja osim otkrivanja Europe i samih sebe. Negdje u ju\u017enoj Njema\u010dkoj iznenada i bez posebnog razloga odlu\u010de posjetiti \u010cehoslova\u010dku, iz koje se svijetu smije\u0161i \u201esocijalizam s ljudskim licem\u201c Alexandera Dub\u010deka. U me\u0111uvremenu Sam Wareham, prvi tajnik u britanskoj ambasadi u Pragu, promatra razvoj doga\u0111aja s mje\u0161avinom diplomatskog cinizma i mladena\u010dke strasti. U dru\u0161tvu \u010de\u0161ke studentice Lenke Kone\u010dkove pronalazi put u svijet \u010dehoslova\u010dke mlade\u017ei, njihovih nada i ideala. \u010cini se da se po prvi put otvara mogu\u0107nost za ostvarenje tih ideala iza \u201e\u017eeljezne zavjese\u201c.<\/p>\n

Ipak, u pozadini se neumoljivo okre\u0107u kota\u010di politike. Sovjetski vo\u0111a Leonid Bre\u017enjev postavlja zahtjeve Alexanderu Dub\u010deku, a trupe Crvene armije gomilaju se na \u010de\u0161kim granicama. Kako \u0107e prijete\u0107a katastrofa utjecati na fragilne \u017eivote onih koji su se zatekli usred invazije?<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePra\u0161ko prolje\u0107e uranja u vrtoglavo uzbudljive dane u \u010cehoslova\u010dkoj 1968. \u2013 u\u017eivanje u
\nnovim slobodama, nadanja koja su brutalno uni\u0161tena i politiku \u2013 iza kulisa i na \u010de\u0161kim
\nulicama. Sve \u0161to biste mogli po\u017eeljeti od uzbudljivog romana.\u201c
\nAustralian Book Review<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePra\u0161ko prolje\u0107e prekrasno je atmosferi\u010dan portret jednog grada u romanu koji je
\nljubavni koliko i politi\u010dki, povijesni i \u0161pijunski. Briljantno.\u201c
\nThe Times<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMaestralno i dramati\u010dno, u rangu vrhunske proze kakvom se Mawer proslavio.\u201c
\nThe Sunday Times<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eUzbudljiva pri\u010da smje\u0161tena u pomno istra\u017eeno (i jako dobro odabrano) doba
\npovijesti. \u010citatelj je cijelo vrijeme svjestan da je politi\u010dki i dru\u0161tveni optimizam koji Mawer tako uspje\u0161no do\u010darava zapravo tragi\u010dno neutemeljen. No to \u0161to je \u010ditatelj upu\u0107eniji u pravo stanje stvari od junaka romana podi\u017ee napetost i \u010dini njihov neutemeljeni optimizam to tragi\u010dnijim.\u201c<\/em>
\nPW<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Simon Mawer<\/strong>, engleski romanopisac, autor je deset romana i dviju knjiga eseja. Prvi roman Chimera<\/em> nagra\u0111en je Nagradom McKitterick, roman Mendel’s Dwarf<\/em> bio je u \u0161irem izboru za presti\u017enu Nagradu Booker, a na\u0161ao se i na popisu New York Timesovih najboljih knjiga u 1998. godini te u finalu Nagrade LA Times Book Prize. Roman The Glass Room<\/em> bio je u u\u017eem izboru za Nagradu Booker<\/strong>, a roman The Girl Who Fell From the Sky<\/em> osvojio je Nagradu Walter Scott za povijesne romane.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-22762-prasko-proljece<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Zlatko Kramari\u0107<\/p>\n

http:\/\/www.glas-slavonije.hr\/407905\/11\/Lose-ucenike-povijest-nicemu-ne-nauci<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14901,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-14900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/prasko-proljece.jpg?fit=680%2C1063&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54825,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54825","url_meta":{"origin":14900,"position":0},"title":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c autora Dinka \u010cuture, koja je odr\u017eana od 15. lipnja do 15. rujna 2021. u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu, donosi presjek doga\u0111anja koji su zahvatili Hrvatsku kasnih \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. Nazvan hrvatskim prolje\u0107em, pokret je nasilno ugu\u0161en, ali i postao\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":14900,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":14900,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":14900,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":14900,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":14900,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14900"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16009,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14900\/revisions\/16009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}