{"id":14900,"date":"2019-05-17T21:11:32","date_gmt":"2019-05-17T21:11:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14900"},"modified":"2019-08-19T13:32:03","modified_gmt":"2019-08-19T13:32:03","slug":"simon-mawer-roman-prasko-proljece","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14900","title":{"rendered":"Simon Mawer, roman \u201ePra\u0161ko prolje\u0107e\u201c"},"content":{"rendered":"

Naklada Ljevak objavila je 2019. godine hrvatsko izdanje romana Simona Mawera \u201ePra\u0161ko prolje\u0107e\u201c (prevoditelj Mi\u0161o Grundler).<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eBurna zbivanja 1968. godine \u010dine fascinantnu pozadinu ove inteligentne drame koja prati \u017eivot i sudbinu \u010detvero ljudi \u0161to su se na\u0161li usred ruske invazije na \u010cehoslova\u010dku. Pri\u010da koja \u0107e vas proganjati jo\u0161 dugo nakon \u010ditanja.\u201c\u00a0 \u00a0<\/em><\/p>\n

Sunday Mirror<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ljeto je 1968.<\/strong>, godine ljubavi i mr\u017enje, Pra\u0161kog prolje\u0107a i hladnoratovske zime. Dvoje studenata iz Engleske \u2013 Ellie i James \u2013 sprema se na obilazak Europe autostopom, bez odre\u0111enog cilja osim otkrivanja Europe i samih sebe. Negdje u ju\u017enoj Njema\u010dkoj iznenada i bez posebnog razloga odlu\u010de posjetiti \u010cehoslova\u010dku, iz koje se svijetu smije\u0161i \u201esocijalizam s ljudskim licem\u201c Alexandera Dub\u010deka. U me\u0111uvremenu Sam Wareham, prvi tajnik u britanskoj ambasadi u Pragu, promatra razvoj doga\u0111aja s mje\u0161avinom diplomatskog cinizma i mladena\u010dke strasti. U dru\u0161tvu \u010de\u0161ke studentice Lenke Kone\u010dkove pronalazi put u svijet \u010dehoslova\u010dke mlade\u017ei, njihovih nada i ideala. \u010cini se da se po prvi put otvara mogu\u0107nost za ostvarenje tih ideala iza \u201e\u017eeljezne zavjese\u201c.<\/p>\n

Ipak, u pozadini se neumoljivo okre\u0107u kota\u010di politike. Sovjetski vo\u0111a Leonid Bre\u017enjev postavlja zahtjeve Alexanderu Dub\u010deku, a trupe Crvene armije gomilaju se na \u010de\u0161kim granicama. Kako \u0107e prijete\u0107a katastrofa utjecati na fragilne \u017eivote onih koji su se zatekli usred invazije?<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePra\u0161ko prolje\u0107e uranja u vrtoglavo uzbudljive dane u \u010cehoslova\u010dkoj 1968. \u2013 u\u017eivanje u
\nnovim slobodama, nadanja koja su brutalno uni\u0161tena i politiku \u2013 iza kulisa i na \u010de\u0161kim
\nulicama. Sve \u0161to biste mogli po\u017eeljeti od uzbudljivog romana.\u201c
\nAustralian Book Review<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePra\u0161ko prolje\u0107e prekrasno je atmosferi\u010dan portret jednog grada u romanu koji je
\nljubavni koliko i politi\u010dki, povijesni i \u0161pijunski. Briljantno.\u201c
\nThe Times<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMaestralno i dramati\u010dno, u rangu vrhunske proze kakvom se Mawer proslavio.\u201c
\nThe Sunday Times<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eUzbudljiva pri\u010da smje\u0161tena u pomno istra\u017eeno (i jako dobro odabrano) doba
\npovijesti. \u010citatelj je cijelo vrijeme svjestan da je politi\u010dki i dru\u0161tveni optimizam koji Mawer tako uspje\u0161no do\u010darava zapravo tragi\u010dno neutemeljen. No to \u0161to je \u010ditatelj upu\u0107eniji u pravo stanje stvari od junaka romana podi\u017ee napetost i \u010dini njihov neutemeljeni optimizam to tragi\u010dnijim.\u201c<\/em>
\nPW<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Simon Mawer<\/strong>, engleski romanopisac, autor je deset romana i dviju knjiga eseja. Prvi roman Chimera<\/em> nagra\u0111en je Nagradom McKitterick, roman Mendel’s Dwarf<\/em> bio je u \u0161irem izboru za presti\u017enu Nagradu Booker, a na\u0161ao se i na popisu New York Timesovih najboljih knjiga u 1998. godini te u finalu Nagrade LA Times Book Prize. Roman The Glass Room<\/em> bio je u u\u017eem izboru za Nagradu Booker<\/strong>, a roman The Girl Who Fell From the Sky<\/em> osvojio je Nagradu Walter Scott za povijesne romane.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-22762-prasko-proljece<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Zlatko Kramari\u0107<\/p>\n

http:\/\/www.glas-slavonije.hr\/407905\/11\/Lose-ucenike-povijest-nicemu-ne-nauci<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14901,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-14900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/prasko-proljece.jpg?fit=680%2C1063&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":14900,"position":0},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":14900,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":14900,"position":2},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":14900,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":14900,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":14900,"position":5},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14900"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16009,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14900\/revisions\/16009"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}