Pozivamo vas na Dodjelu nagrada povjesni\u010darima u petak, 17. svibnja 2019. od 12 do 13.30 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
Nagrade povjesni\u010darima 2019.<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo <\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n prof. dr. sc. MIRJANA MATIJEVI\u0106 SOKOL<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Mirjana<\/strong> Matijevi<\/strong>\u0107 Sokol<\/strong> ro\u0111ena je 1. lipnja 1952. u Splitu. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161ila je u Solinu, klasi\u010dnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, studij arheologije i latinskog jezika i knji\u017eevnosti 1976. godine. Dvadeset je godina radila kao stru\u010dnjakinja za srednjovjekovnu gra\u0111u u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. Od 1997. do prije dva tjedna radila je na Filozofskom fakultetu, a od po\u010detka svibnja redovna je profesorica Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n Mirjana Matijevi\u0107 Sokol istaknula se svojim prinosom istra\u017eivanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Njezina istra\u017eivanja obuhva\u0107aju razli\u010dita podru\u010dja hrvatske povijesti: od pomo\u0107nih povijesnih znanosti i njezinih glavnih disciplina, preko istra\u017eivanja biografije Tome Arhi\u0111akona i njegove Salonitanske<\/em> povijesti<\/em>, koja je jedno od temeljnih vrela za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, pa do razli\u010ditih priloga i istra\u017eivanja usmjerenih prema \u0161irim temama hrvatskoga srednjovjekovlja. Salonitanska<\/em> povijest<\/em>, jedno od najva\u017enijih pisanih vrela hrvatskoga srednjovjekovlja, predmet je dugoro\u010dnih istra\u017eivanja Mirjane Matijevi\u0107 Sokol. Dugogodi\u0161nji rad na tom vrelu kroz brojne znanstvene radove, monografiju o Tomi Arhi\u0111akonu i kriti\u010dko izdanje samoga vrela, koje je izi\u0161lo u hrvatskom i engleskom prijevodu, promaknuo je Mirjanu Matijevi\u0107 Sokol u jednu od vode\u0107ih hrvatskih medievistkinja. Proniknuv\u0161i duboko u svijet istaknutoga intelektualca 13. stolje\u0107a kakav je bio Toma Arhi\u0111akon te u \u0161iru okolinu njegova \u017eivljenja i djelovanja, otvorila je nove putove istra\u017eivanja i shva\u0107anja hrvatskoga i srednjoeuropskoga srednjovjekovlja.<\/p>\n Kao profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Mirjana Matijevi\u0107 Sokol kroz svoju je redovnu nastavu predavala latinski jezik i pomo\u0107ne povijesne znanosti te je nara\u0161taje studenata i budu\u0107ih povjesni\u010dara upu\u0107ivala u povjesni\u010darski zanat. Studentima je omogu\u0107avala susretanje s raznovrsnim srednjovjekovnim vrelima, u\u010de\u0107i ih kritici izvora i osnovnim na\u010delima struke. Njezini studenti nisu stjecali samo vje\u0161tine za holisti\u010dko \u010ditanje srednjovjekovnih vrela, nego su ste\u010dena znanja i vje\u0161tine kroz predavanja i seminare pomo\u0107nih povijesnih znanosti \u010desto bila presudna za u\u010dinkovit pristup i vrelima svih drugih razdoblja. U vi\u0161e je navrata profesorica Matijevi\u0107 Sokol organizirala kra\u0107e ili dulje terenske nastave, ukazuju\u0107i na taj na\u010din studentima na va\u017enost terenskih istra\u017eivanja i demonstriraju\u0107i primjenu nau\u010denih pristupa, tehnika i metoda. Brojni su diplomski i magistarski radovi te doktorske disertacije kojima je bila mentor.<\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za najbolju knjigu iz povijesti 2018. <\/strong><\/p>\n <\/p>\n dr. sc. IVANA HORBEC za knjigu Prema modernoj dr\u017eavi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stolje\u0107a<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ivana Horbec <\/strong>ro\u0111ena je u Zagrebu 1977. godine. Studij povijesti zavr\u0161ila je na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, a magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu. Od 1999. radi na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, trenutno u zvanju vi\u0161e znanstvene suradnice. Stru\u010dno se usavr\u0161avala u Njema\u010dkoj, Austriji i Ma\u0111arskoj. Sudjelovala je na nekoliko doma\u0107ih i inozemnih znanstvenih projekata, a jedan doma\u0107i i dva regionalna je i vodila. Istaknula se u prire\u0111ivanju knjiga znanstvene gra\u0111e, a objavila je i dvije znanstvene knjige: Zdravlje naroda \u2013 bogatstvo dr\u017eave. Prosvije\u0107eni apsolutizam i po\u010deci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj<\/em> i Prema modernoj dr\u017eavi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stolje\u0107a<\/em>. Za prvu je knjigu 2016. dobila Dr\u017eavnu nagradu za znanost, a za drugu je dobitnica Nagrade \u201eMirjana Gross\u201c za najbolju knjigu iz povijesti objavljenu 2018. godine.<\/p>\n Svojim je dugogodi\u0161njim predanim radom na istra\u017eivanju ranonovovjekovne dru\u0161tvene, upravne i institucionalne povijesti Kraljevine Hrvatske i Slavonije Ivana Horbec u\u0161la u red najistaknutijih povjesni\u010dara mla\u0111e srednje generacije. Kreativno kombiniraju\u0107i rezultate najrelevantnijih inozemnih istra\u017eivanja slo\u017eenih fenomena (proto)modernizacije i oblikovanja moderne dr\u017eave s minucioznom egodoti\u010dkom analizom izvorne gra\u0111e nastale radom kraljevskih institucija, kao i sredi\u0161njih dr\u017eavnih tijela, te reformskih spisa najva\u017enijih politi\u010dkih aktera u be\u010dkom sredi\u0161tu i na lokalnoj razini u drugoj polovici 18. stolje\u0107a, Ivana Horbec oblikovala je uzornu sintetsku studiju koja se po svojim istra\u017eiva\u010dkim rezultatima i interpretativno-analiti\u010dkim dosezima s pravom mo\u017ee ubrojiti me\u0111u najva\u017enije radove s podru\u010dja hrvatske povijesti ranoga novog vijeka u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Autorica isti\u010de da je uprava u Banskoj Hrvatskoj po prvi put dobila karakteristike modernih europskih birokracija nakon osnivanja Hrvatskoga kraljevinskog vije\u0107a 1776. godine Dok su habsbur\u0161ki vladari, poglavito Josip II, podr\u017eavali reformske inicijative lokalnih stale\u0161kih instanci, hrvatsko-slavonski stale\u017ei su, uz rijetke iznimke, pokazivali posvema\u0161nji nedostatak inicijative i sklonost zadr\u017eavanju status quo<\/em>, \u0161to je u kona\u010dnici dovelo do njihove politi\u010dke marginalizacije.<\/p>\n Ova knjiga u svakom slu\u010daju mo\u017ee poslu\u017eiti kao metodolo\u0161ki uzor, ne samo povjesni\u010darima nego i znanstvenicima iz drugih polja humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanosti.<\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju povijesti <\/strong><\/p>\n <\/p>\n dr. sc. JOSIP MIHALJEVI\u0106<\/strong><\/p>\n <\/p>\n dr. sc. VLATKA DUGA\u010cKI i dr. sc. KRE\u0160IMIR REGAN<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Nagrada za popularizaciju povijesti ove se godine dodjeljuje dr. sc. Josipu Mihaljevi\u0107u<\/strong>, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju Povijesne kontroverze<\/em>, kao i dr. sc. Vlatki Duga\u010dki<\/strong> i dr. sc. Kre\u0161imiru Reganu<\/strong>, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog instituta Miroslav Krle\u017ea, za Hrvatski povijesni atlas<\/em>.<\/p>\n <\/p>\n Josip Mihaljevi\u0107 <\/strong>ro\u0111en je u Livnu 1983. godine. Studij povijesti zavr\u0161io je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje je i doktorirao 2015. obraniv\u0161i disertaciju Odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972. <\/em>Znanstveno se bavi hrvatskom povije\u0161\u0107u druge polovice 20. stolje\u0107a. Od 2000. godine radi u Hrvatskom institutu za povijest, gdje je suradnik na nekoliko projekata. Dobitnik je Dr\u017eavne nagrade za znanstvene novake i Nagrade \u201eDr. Tomislav Markus\u201c, koju istaknutim mladim znanstvenicima dodjeljuje njegov mati\u010dni institut. Od 2015. predaje na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu.<\/p>\n Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c dr. Mihaljevi\u0107u dodjeljuje se prije svega zbog njegova rada na pripremi i izvo\u0111enju radijske emisije Povijesne kontroverze<\/em> \u2013 u vi\u0161e od \u0161ezdeset dosada\u0161njih emisija ugostio je vi\u0161e od pedeset povjesni\u010dara i drugih znanstvenika, s kojima je razgovarao o zna\u010dajnim pitanjima hrvatske i jugoslavenske povijesti. U tim se emisijama poti\u010de akademska rasprava, njeguje profesionalni etos i kultura dijaloga. Teme emisija \u010desto su i one teme o kojima \u0161ira javnost manje zna, ali i one o kojima postoje prijepori me\u0111u histori\u010darima. Ta je emisija slu\u0161ana u zemlji i inozemstvu te nesumnjivo predstavlja zna\u010dajan doprinos popularizaciji povijesne znanosti.<\/p>\n <\/p>\n Dr. sc. Vlatka Duga\u010dki<\/strong> i dr. sc. Kre\u0161imir Regan <\/strong>priredili su i napisali vrijedno povijesno-kartografsko djelo u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea pod naslovom Hrvatski povijesni atlas<\/em>. Na vi\u0161e od 750 stranica razumljivim i pitkim jezikom ispri\u010dali su uzbudljivu povijest ovih prostora od vremena kada se Hrvati kao etni\u010dka zajednica jo\u0161 ne spominju, preko razdoblja dolaska i u\u010dvr\u0161\u0107enja pripadnika etni\u010dke hrvatske zajednice do postanka hrvatske nacije u modernom smislu i do suvremene hrvatske dr\u017eave. Karte u knjizi su veli\u010dine 382\u00d7270 mm, a ve\u0107ina ih je otisnuta dvolisno (lijeva-desna stranica) \u0161to je omogu\u0107ilo da se daju mnogobrojne informacije, kao i da se na njih stavi velik broj podataka o naseljima i dr. Budu\u0107i da je politi\u010dka povijest u hrvatskoj historiografiji najbolje istra\u017eeno podru\u010dje, \u010ditateljima najzanimljivije, a u povijesnom smislu i najva\u017enije, najopse\u017enije je poglavlje ove knjige posve\u0107eno upravo politi\u010dkoj povijesti \u2013 na 88 karata autori su u pet poglavlja kronolo\u0161ki predstavili politi\u010dke promjene i zbivanja na hrvatskom povijesnom prostoru, od prapovijesti, preko anti\u010dke, srednjovjekovne i novovjekovne povijesti, do suvremenoga doba.<\/p>\n Pisani tekst u knjizi dakle prate karte i ilustracije, a me\u0111u njima postoji \u010dvrst sklad i suodnos. U knjizi su i brojne manje poznate ili dosad nepoznate ilustracije, \u0161to joj pove\u0107ava vrijednost, ali i atraktivnost za listanje i \u010ditanje. Autori su ovom knjigom hrvatsku povijest u\u010dinili pristupa\u010dnijom \u0161iroj javnosti.<\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za diplomski rad <\/strong><\/p>\n <\/p>\n LUCIJA BAK\u0160I\u0106, mag. hist.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n MARKO VODOPIJA, mag. hist. <\/strong><\/p>\n <\/p>\n Lucija Bak\u0161i\u0107<\/strong> zavr\u0161ila je diplomski studij moderne i suvremene povijesti, paralelno studiraju\u0107i jo\u0161 jedan jednopredmetni diplomski studij \u2013 komparativne knji\u017eevnosti \u2013 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je stipendije Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu za izvrsnost i Nagrade Filozofskog fakulteta za izvrsnost u studiju 2017. godine. Aktivno je uklju\u010dena u studij povijesti i hrvatsku historiografiju preko pisanja \u010dlanaka i prikaza za \u010dasopise Pro tempore<\/em> (u \u010dijem je uredni\u0161tvu) i Historijski zbornik<\/em>, izlaganja na Petom kongresu hrvatskih povjesni\u010dara i nizu studentskih konferencija te sudjelovanja u organizaciji okruglih stolova, tribina i drugih doga\u0111anja na Festivalu povijesti Kliofest i u sklopu studentske udruge povjesni\u010dara ISHA Zagreb. Trenutno dovr\u0161ava diplomski studij komparativne knji\u017eevnosti i radi kao studentica u Odsjeku za me\u0111unarodnu suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.<\/p>\n Diplomski rad Intelektualna revolucija u rije\u010dima i djelima Augusta Cesarca <\/em>izra\u0111en je pod mentorstvom dr. sc. Branimira Jankovi\u0107a na temelju arhivske gra\u0111e iz iznimno velikog osobnog fonda Augusta Cesarca i novinske gra\u0111e, kao i brojnih Cesar\u010devih djela i tekstova te opse\u017ene doma\u0107e i strane literature razli\u010ditih struka. Vrijednost ovoga rada napose je u tome \u0161to je u njemu \u2013 uz veliki trud \u2013 ambiciozno i originalno obra\u0111ena zahtjevna problematika knji\u017eevnog, intelektualnog i revolucionarnog djelovanja Augusta Cesarca. Lucija Bak\u0161i\u0107 je na najbolji na\u010din povezala svoje \u0161iroke kompetencije s oba studija \u2013 povijesti i komparativne knji\u017eevnosti \u2013 i to na temi koja upravo to i zahtijeva, \u0161to je prethodnim istra\u017eiva\u010dima, fokusiranim naj\u010de\u0161\u0107e samo na povijest knji\u017eevnosti ili na povijest, onemogu\u0107avalo postizanje cjelovitije slike.<\/p>\n <\/p>\n Marko Vodopija <\/strong>diplomirao je na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu obraniv\u0161i diplomski rad Skica gradskog dru\u0161tva: zadarski obrtnici u polovici 14. stolje\u0107a<\/em> izra\u0111en pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a. Rad odlikuje precizna uporaba metodologije, primjerenost strukture i terminologije, jezi\u010dno-stilskih rje\u0161enja te pravilna i pravodobna obradba gradiva.<\/p>\n Marko Vodopija proveo je originalno, sustavno i temeljito istra\u017eivanje. Na osnovi objavljenih bilje\u017eni\u010dkih spisa zadarskih bilje\u017enika Franja Manfreda de Surdis i Andrije pok. Petra iz Cantua proveo je analizu, kvantifikaciju i komparaciju te utvrdio polo\u017eaj obrtnika u srednjovjekovnom zadarskom dru\u0161tvu u 14. stolje\u0107u. Pritom je kroz vi\u0161e cjelina pozornost usmjerio na dru\u0161tveni i pravni status obrtnika, njihovu ekonomsku mo\u0107, podrijetlo te brojnost u zadarskom dru\u0161tvu. Ekonomsku mo\u0107 obrtnika i njihovo ekonomsku diferencijaciju \u2013 unutar pojedinih struka i me\u0111u strukama \u2013 sagledavao je kroz njihove mogu\u0107nosti kreditiranja, kupoprodaja, zakupa, sklapanje miraznih ugovora i ugovora o \u0161egrtovanju.<\/p>\n Putem navedenih metoda te uporabom pristupa \u201epovijest odozdo\u201c temu je obradio izvrsno. U oblikovanju njegovih zaklju\u010daka posebice valja istaknuti vje\u0161to povezivanje rezultata analize izvora s historiografskim tvrdnjama. To ga je vodilo i prema pobijanju pojedinih postoje\u0107ih zaklju\u010daka medievista te ukazivanju na njihovu manjkavost.<\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru <\/strong><\/p>\n <\/p>\n prof. dr. sc. DINKO \u0160OK\u010cEVI\u0106<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Prof. dr Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 (ma\u0111. Sokcsevits D\u00e9nes) povjesni\u010dar je i kroatist iz Ma\u0111arske. Rodio se u Baji u Ma\u0111arskoj 1960. godine. Osnovnu i srednju \u0161kolu je zavr\u0161io u Budimpe\u0161ti, studirao je ju\u017enoslavenske jezike i knji\u017eevnosti u Novom Sadu te povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ovdje je diplomirao 1987. godine. Od 1990. do 2014. radio je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta Janus Pannonius u Pe\u010duhu. Izme\u0111u 2008. i 2014. bio je pro\u010delnik Odsjeka za kroatistiku i ravnatelj Instituta za slavistiku na Sveu\u010dili\u0161tu u Pe\u010duhu. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Pe\u010duhu Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 je doktorirao povijesne znanosti na temu Slika Ma\u0111ara kod Hrvata u razdoblju od 1790. i 1918. godine<\/em>. Svoj je doktorski rad objavio pod naslovom Magyar m\u00falt horv\u00e1t szemmel<\/em> (Ma\u0111arska pro\u0161lost \u2013 hrvatski pogled) u Budimpe\u0161ti 2004. godine.<\/p>\n U me\u0111uvremenu je pro\u0161irio istra\u017eivanja i na stereotipe koje su Ma\u0111ari imali o Hrvatima u navedenom periodu te objavio u obliku knjige pod naslovom Hrvati u o\u010dima Ma\u0111ara, Ma\u0111ari u o\u010dima Hrvata. Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga?<\/em> (Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb 2006.). Nekoliko je godina predavao predmet Ma\u0111arska povijest na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n Od 1. sije\u010dnja 2014. godine do 31. prosinca 2017. Dinko \u0160ok\u010devi\u0107 bio je prvi ravnatelj novoosnovanoga Ma\u0111arskog instituta u Zagrebu i savjetnik za kulturu Veleposlanstva Republike Ma\u0111arske u Zagrebu. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Ma\u0111arskoj te vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Od 1. sije\u010dnja 2018. vi\u0161i je znanstveni suradnik Odjela za Jugoisto\u010dnu Europu Instituta za povijest Centra za humanisti\u010dke znanosti Ma\u0111arske akademije znanosti u Budimpe\u0161ti.<\/p>\n Rezultati dosada\u0161njega rada dr. \u0160ok\u010devi\u0107a va\u017eni su i zbog njegova zanimanja za povijest ba\u010dkih Hrvata i uop\u0107e za poznavanje suvremenog polo\u017eaja hrvatske manjine u Ma\u0111arskoj. U svojim je knjigama i drugim prilozima nastojao \u0161to vi\u0161e prostora posvetiti upravo tim skupinama koje su se stjecajem okolnosti pomalo na\u0161le na margini historiografije. Taj fenomen je jo\u0161 va\u017eniji za hrvatsku stranu zbog toga \u0161to su se ma\u0111arski Hrvati suo\u010dili s akulturacijskim problemima, \u0161to u svakom slu\u010daju zaslu\u017euje istra\u017eiva\u010dku pozornost.<\/p>\n