Osim izlo\u017ebi o Vojnoj krajini na Filozofskom fakultetu, stogodi\u0161njici prijenosa posmrtnih ostataka Zrinskog i Frankopana u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, arhivima i digitalizaciji u Knji\u017enici Bogdana Ogrizovi\u0107a i drugih \u2013 u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu bit \u0107e postavljeno jo\u0161 nekoliko izlo\u017ebi.<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n —<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n KLIOFEST<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n U holu Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice bit \u0107e postavljene izlo\u017ebe:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Gradovi u pokretu. Postosmansko naslje\u0111e: Ankara, Beograd, Istanbul i Sarajevo o\u010dima fotoreportera 1920-ih i 1930-ih \/ Autorica: Nata\u0161a Mi\u0161kovi\u0107<\/p>\n <\/p>\n Uspjesi Druge Republike \u2013 Gdynia \/ Autorica: Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107<\/p>\n <\/p>\n Roga\u0161ka Slatina kao pograni\u010dni grad Tre\u0107eg Reicha \/ Autor: Bojan Balkovec<\/p>\n <\/p>\n Tragom pro\u0161losti \u2013 Hrvatska 1968. \/ Hrvatski dr\u017eavni arhiv<\/p>\n <\/p>\n U auli Knji\u017enice Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu bit \u0107e postavljena izlo\u017eba<\/p>\n Vojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani od Osmanlija \/ Dru\u0161tvo Terra<\/p>\n banalis \/ Autorica koncepta: Nata\u0161a \u0160tefanec<\/p>\n <\/p>\n U auli Hrvatskoga dr\u017eavnog arhiva bit \u0107e postavljena izlo\u017eba u povodu stote godi\u0161njice<\/p>\n prijenosa posmrtnih ostataka Zrinskog i Frankopana u Hrvatsku.<\/p>\n <\/p>\n U auli Knji\u017enice Bogdana Ogrizovi\u0107a bit \u0107e postavljena izlo\u017eba Arhivi i digitalizacija \u2013<\/p>\n od mikrofilma do digitalnog arhiva.<\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Putuju\u0107a izlo\u017eba Gradovi u pokretu \u2013 postosmansko naslje\u0111e <\/em>NSK 14.-17. svibnja 2019.<\/strong><\/p>\n Dokumentarni<\/strong> film<\/strong> Duh<\/em><\/strong> vremena<\/em><\/strong> u<\/strong> re<\/strong>\u017e<\/strong>iji<\/strong> Lordana<\/strong> Zafranovi<\/strong>\u0107<\/strong>a<\/strong> kino<\/strong> Tu<\/strong>\u0161<\/strong>kanac<\/strong> 14. <\/strong>svibnja<\/strong> 2019.<\/strong><\/p>\n Poznati filmski redatelj Lordan Zafranovi\u0107 na ovogodi\u0161njem Kliofestu \u0107e publici u Zagrebu predstaviti novi dokumentarni film Duh<\/em> vremena<\/em> (Zeitgeist). Polusatni dokumentarac u \u0161vicarskoj produkciji nastao je na osnovu izlo\u017ebe Gradovi<\/em> u<\/em> pokretu<\/em> \u2013 <\/em>postosmansko<\/em> naslje<\/em>\u0111<\/em>e<\/em> koja \u0107e za vrijeme Kliofesta biti postavljena u holu Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice. Kroz arhivsku foto-gra\u0111u jugoslavenskih i turskih fotoreportera velikih dnevnih listova, izlo\u017eba i film prate svakodnevni \u017eivot u Istanbulu, Ankari, Beogradu i Sarajevu tijekom 20-ih i 30-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a, nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Osmanskog Carstva.<\/p>\n Autorica izlo\u017ebe te scenaristica i producentica filma je Nata\u0161a Mi\u0161kovi\u0107, profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu u Baselu, koja izlo\u017ebom i filmom predstavlja rezultate velikog istra\u017eiva\u010dkog projekta SIBA<\/em> \u2013 <\/em>Vizualni<\/em> pristup<\/em> istra<\/em>\u017e<\/em>ivanju<\/em> urbanog<\/em> prostora<\/em> u<\/em> Jugoslaviji<\/em> i<\/em> u<\/em> Turskoj<\/em> 1920-<\/em>ih<\/em> i<\/em> 1930-<\/em>ih<\/em> godina<\/em>. Putuju\u0107a izlo\u017eba Gradovi<\/em> u<\/em> pokretu<\/em> \u2013 <\/em>postosmansko<\/em> naslje<\/em>\u0111<\/em>e<\/em> predstavlja pa\u017eljivo odabrane dvije stotine digitalno obra\u0111enih fotografija koje bilje\u017ee promjene u \u010detiri grada. Kroz objektive fotoreportera dnevnih listova Politike<\/em> i Vremena<\/em> iz Beograda te D\u017eumhurijeta<\/em> i Ak\u0161ama<\/em> iz Istanbula izlo\u017eba istra\u017euje kako su obnovljena sredi\u0161ta tih gradova da bi predstavili vrijednosti novih vlada, kako je stvaran novi \u010dovjek \u2013 moderni gra\u0111anin uz pomo\u0107 masovnih sportskih manifestacija, novih trendova u odijevanju i pona\u0161anju, a s druge strane, kako se svakodnevica u \u010dar\u0161iji nastavila kao da se nikada ni\u0161ta nije zbilo.<\/p>\n Izlo\u017eba je koncipirana kao svojevrsna zagonetka koja posjetitelja poti\u010de na istra\u017eivanje i od njega tra\u017ei da odgonetne iz kojeg grada poti\u010de svaka od prikazanih fotografija. Na taj na\u010din nagla\u0161ena je teza da svi ti gradovi imaju mnogo vi\u0161e zajedni\u010dkog od onoga \u0161to danas pretpostavljamo. Zabavni segment izlo\u017ebe je i mogu\u0107nost da se posjetioci fotografiraju ispred povijesnih pejza\u017ea koji su rezultat digitalne intervencije Mehmeda Ak\u0161amije te da probaju modne detalje karakteristi\u010dne za dvadesete i tridesete godine pro\u0161log stolje\u0107a. Postav prati vodi\u010d, dok se vi\u0161e informacija o pojedina\u010dnim fotografijama nalazi na internetskoj prezentaciji Vizualnog arhiva jugoisto\u010dne Europe <\/em>(VASE \u2013 Visual Archive Southeastern Europe: gams.uni-graz.at\/vase<\/a><\/u>), projekta koji Nata\u0161a Mi\u0161kovi\u0107 vodi u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem u Grazu.<\/p>\n Izlo\u017eba je dosad privukla veliku pozornost medija i publike gdje god je gostovala: u gradovima koji su predmet izlo\u017eenih fotografija \u2013 Beogradu, Sarajevu, Istanbulu, ali i u Ljubljani, Grazu i Baselu. Prema rije\u010dima Lordana Zafranovi\u0107a, on je posve slu\u010dajno prisustvovao otvaranju izlo\u017ebe Gradovi<\/em> u<\/em> pokretu<\/em> \u2013 <\/em>postosmansko<\/em> naslje<\/em>\u0111<\/em>e<\/em>, koja ga je fascinirala.<\/p>\n \u201cNata\u0161a je ulo\u017eila ogromnu energiju i ljubav istra\u017euju\u0107i fotografije iz pro\u0161losti i pokazala je veliku odgovornost prilikom priprema za ovu predivnu izlo\u017ebu. Pomislio sam kako bi bilo \u0161teta da sve to nakon nekoliko tjedana zavr\u0161i opet u rafovima i predlo\u017eio sam da se snimi film. Bilo mi je zadovoljstvo da radim s njom, i da usuglasim svoju filmsku viziju s njenom historiografskom precizno\u0161\u0107u\u201d, naveo je Zafranovi\u0107, koji \u0107e svoj film predstaviti 14. svibnja u 17 sati u Kinu Tu\u0161kanac.<\/p>\n Rije\u010d je o edukativnom, ali i kreativnom kratkometra\u017enom dokumentarcu. Na podlogu sastavljenu od fascinantnih, fotoreporterskih slika iz baze podataka SIBA, Zafranovi\u0107 i N. Mi\u0161kovi\u0107 dodaju glas pjeva\u010da Bo\u017ee Vre\u0107e kako bi do\u010darali radost i tugu, bogatstvo i siroma\u0161tvo, osmansku pro\u0161lost i modernizaciju jugoisto\u010dne Europe nakon Velikog rata.<\/p>\n Izlo\u017eba je nastala u suradnji s Muzejom Jugoslavije u Beogradu, digitalnu obradu fotografija obavio je prof. Mehmed Ak\u0161amija iz Sarajeva, a dizajneri postava su Igor i Irena Stepan\u010di\u0107 iz Beograda. Pored fotodokumentacije Politike<\/em> i Borbe<\/em>, svoje su arhive otvorili Yap\u0131 kredi Culture, Art and Publishing u Istanbulu, niz srpskih, bosanskih i turskih arhiva i muzeja kao i privatni kolekcionari fotografija prof. Mehmed Ak\u0161amija iz Sarajeva i Cengiz Kahraman iz Istanbula.<\/p>\n SIBA Productions, prof. dr. Nata\u0161a Mi\u0161kovi\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Baselu \u2013 \u0160vicarska<\/p>\n <\/p>\n Uspjesi Druge Republike \u2013 Gdynia<\/strong><\/p>\n NSK, 14.-17. svibnja, autorica: dr. Magdalena Najbar Agi\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n Izlo\u017eba prezentira modernisti\u010dku arhitekturu poljskog grada Gdyne, poznatog po zna\u010dajnim arhitektonskim ostvarenjima, te locira pri\u010du o izgradnji Gdynie u kontekst povijesti me\u0111uratne Poljske. Izgradnja nove luke u Gdyni i postanak grada jedan je od najzna\u010dajnijih i najpoznatijih infrastrukturnih projekata Druge Poljske Republike. Na odluku o njegovom pokretanju presudan je utjecaj imala \u010dinjenica da se najve\u0107a i za Poljsku prirodno najzna\u010dajnija luka u Gdanjsku odlukom Versajskog mira na\u0161la izvan poljskih granica. Projekt je predvi\u0111ao izgradnju lu\u010dkih postrojenja u Gdyni, te modernog grada: u tom je mjestu prije po\u010detka realizacije projekta izgradnje luke 1921. godine \u017eivjelo samo 1268 ljudi, a 1939. bio je to ve\u0107 veliki grad sa 127 000 stanovnika. Izlo\u017eba mo\u017ee biti zanimljiva kako ljubiteljima povijesti, tako i svima koje privla\u010di razvoj arhitekture.<\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n