{"id":14822,"date":"2019-05-11T16:41:58","date_gmt":"2019-05-11T16:41:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14822"},"modified":"2019-05-11T16:41:58","modified_gmt":"2019-05-11T16:41:58","slug":"domagoj-svigir-prikaz-knjige-ian-kershaw-kraj-slom-hitlerove-njemacke-1944-1945-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14822","title":{"rendered":"Domagoj \u0160vigir – prikaz knjige – Ian Kershaw, “Kraj \u2013 Slom Hitlerove Njema\u010dke 1944.-1945.”, 2018."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ian Kershaw, Kraj \u2013 Slom Hitlerove Njema\u010dke 1944.-1945.<\/em>, prevela s engleskog Iva Karabai\u0107, V.B.Z., Zagreb 2018, 542 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski \u010ditatelji dugo su bili uskra\u0107eni za jo\u0161 jedno djelo va\u017enoga britanskoga povjesni\u010dara Iana Kershawa. Naime, historiografska javnost jo\u0161 je 2011. upoznala knjigu koja je predmet ovoga prikaza. Tek nedavno, 2018. godine, ta je knjiga ugledala svjetlo dana i na hrvatskom jeziku \u2013 na preko 500 stranica, podijeljena u devet velikih poglavlja: \u0160ok za sustav<\/em>, Slom na Zapadu<\/em>, Nagovje\u0161taj strave<\/em>. Nada se uzdi\u017ee \u2013 i nestaje<\/em>, Katastrofa na istoku<\/em>, Teror se vra\u0107a ku\u0107i<\/em>, Uru\u0161avanje temelja<\/em>, Implozija<\/em>, Likvidacija<\/em>.<\/p>\n

Postoji li jo\u0161 ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee re\u0107i i napisati o kraju Tre\u0107ega Reicha, a da nije izgovoreno ili napisano? O ovoj je temi doslovno napisano tisu\u0107e knjiga i \u010dlanaka, a u posljednjih dvadesetak godina su se pojavili mnogi sjajni autori poput Antony Beevora, Maxa Hastingsa, Rogera Moorhousea, Marka Mazowera, Richarda J. Evansa i Richarda Bessela. Za\u0161to je onda Hitlerov biograf, Ian Kershaw, odlu\u010dio dodati jo\u0161 jedno djelo na ionako veliku koli\u010dinu djela o zavr\u0161nim godinama nacisti\u010dke Njema\u010dke? Odgovora je nekoliko, tvrdi Kesrhaw: prvo, fascinacija i \u017eelja za istra\u017eivanjem nacisti\u010dkoga re\u017eima jo\u0161 postoji kod autora, i drugo, u historiografskome smislu va\u017enije, jo\u0161 nitko nije adekvatno odgovorio na, po njegovu mi\u0161ljenju, najva\u017enije pitanje \u2013 za\u0161to su se Nijemci nastavili boriti do gorkoga i apokalipti\u010dnoga kraja, dugo nakon \u0161to je bilo kojoj racionalnoj osobi bilo jasno da je rat izgubljen i da bi njegovo produ\u017eenje zna\u010dilo samo jo\u0161 ve\u0107e i totalno uni\u0161tenje njema\u010dkih gradova i apsolutnu bijedu stanovni\u0161tva? Za\u0161to su se Hitlerove samoubila\u010dke zapovijedi jo\u0161 uvijek slu\u0161ale bez pogovora i ikakvoga prigovora? Kershaw tvrdi da se pravi i adekvatni odgovori mogu na\u0107i u istra\u017eivanju struktura vladavine i stanja uma u Njema\u010dkoj u trenutku G\u00f6tterd\u00e4mmerunga<\/em> \u2013 Sumraka bogova<\/em>.<\/p>\n

Kraj \u2013 Slom Hitlerove Njema\u010dke<\/em> pripovijeda pri\u010du o samome kraju Drugog svjetskog rata \u2013 od posljedica neuspjelog poku\u0161aja atentata na Adolfa Hitlera u srpnju 1944., preko protuofenzive u Ardenima, raspada Isto\u010dne fronte i opsade Berlina sve do kraja svibnja 1945. kada su, tri tjedna nakon F\u00fchrerovog samoubojstva, njegovi nasljednici bili uhi\u0107eni, nacisti\u010dka vlada raspu\u0161tena, a potpisom kapitulacije zavr\u0161io najstra\u0161niji rat koji je \u010dovje\u010danstvo pre\u017eivjelo. To je pri\u010da koju mo\u017eemo svesti na samo nekoliko rije\u010di, pri\u010da o prkosu i uni\u0161tenju. Kao \u0161to Kershaw prikazuje u opipljivim i pitoresknim detaljima, ogromna i nezamisliva koli\u010dina ljudske patnje u zavr\u0161nom poglavlju Drugog svjetskog rata prkosi ma\u0161ti. Tijekom prva \u010detiri mjeseca 1945. saveznici su na njema\u010dke gradove bacili 471.000 tona bombi, dvostruko vi\u0161e nego u 1943. Deseci tisu\u0107a ljudi umrli su, milijuni su ostali besku\u0107nici. Na istoku su milijuni o\u010dajni\u010dki poku\u0161avali pobje\u0107i od strahota silovanja i ubojstva koje su donosili sovjetski vojnici, koji su namjeravali osvetiti barbarsku okupaciju njema\u010dke vojske svoje domovine. Teror nacista vidio se na svakom koraku i prema njema\u010dkome narodu. Opisom jednog takvog mu\u010dnog doga\u0111aja Kershaw zapo\u010dinje svoju knjigu: dolaskom ameri\u010dkih postrojbi 18. travnja 1945. pred gradi\u0107 Ansbach u Sredi\u0161njoj Frankoniji kada devetnaestogodi\u0161nji student teologije Robert Limpert zapo\u010dinje svoju akciju kako bi sprije\u010dio da njegov grad bude uni\u0161ten u besmislenoj bitci protiv Saveznika. Na \u017ealost, Limpert je prokazan od strane dvojice pripadnika Hitlerjugenda (Hitlerove mlade\u017ei), ubrzo je uhi\u0107en, osu\u0111en na prijekome sudu koji je trajao samo dva sata te obje\u0161en. \u010cetiri sata kasnije Amerikanci ulaze u grad te skidaju tijelo Richarda Limperta.<\/p>\n

U prvome poglavlju Kershaw opisuje trulost nacisti\u010dkoga re\u017eima iznutra: stalne borbe za prevlast unutar nacisti\u010dke stranke koje su nastavile obilje\u017eavati i razdoblje 1944.-1945. kada je kraj bio toliko blizu. Vlast u dr\u017eavi gotovo potpunosti u svoje ruke preuzimaju \u010detiri Hitlerova paladina \u2013 Heinrich Himmler (\u0161ef policije i ministar unutarnjih poslova), Martin Bormann (\u010delnik strana\u010dke kancelarije i Hitlerov osobni tajnik), Joseph Goebbels (ministar propagande i povjerenik za \u201etotalni rat\u201c) te Albert Speer (ministar za naoru\u017eanje i ratnu proizvodnju). Njihova mo\u0107 jo\u0161 vi\u0161e raste nakon atentata na Hitlera u srpnju 1944., a opada mo\u0107 nekih drugih istaknutih nacista poput Hermana G\u00f6ringa koji pada u nemilost zbog stalnoga bombardiranja njema\u010dkih gradova, tj. nemogu\u0107nosti ratnoga zrakoplovstva kojemu je bio na \u010delu da to zaustavi. Upravo ova \u010detvorica bili su klju\u010dni, kako navodi Kershaw, za dodatnu radikalizaciju njema\u010dke vojske, javnosti i poja\u010danja terora. Opis te poja\u010dane radikalizacije i nacifikacije nastavlja se i u drugome poglavlju \u2013 vi\u0161e nije postojala niti jedna sfera javnoga, vojnoga ili bilo kakvog drugoga \u017eivota koja nije bila po\u0161te\u0111ena intervencije Nacisti\u010dke stranke i njezinih podru\u017enica. Pogotovo je to bilo nagla\u0161eno u odnosu prema vojsci te stalnim smjenama zapovjednoga kadra gdje je poslu\u0161nost i odanost stranci postala prvi i najva\u017eniji kriterij imenovanja vojnih zapovjednika.<\/p>\n

Idu\u0107ih nekoliko poglavlja, Nagovje\u0161taj strave<\/em>, Nada se uzdi\u017ee \u2013 i nestaje<\/em>, Katastrofa na istoku<\/em>, Teror se vra\u0107a ku\u0107i<\/em>, upu\u0107uju \u010ditatelje u stanja na boji\u0161tima krajem 1944. i po\u010detkom 1945. godine. Na isto\u010dnome boji\u0161tu su samo vojne \u017ertve bile u\u017easne iz perspektive nacisti\u010dke Njema\u010dke: gotovo polovica njema\u010dkih vojnika koji su poginuli u ratu ubijeno je u posljednjih 10 mjeseci. I naravno, oni koji su navi\u0161e patili bili su \u017ertve nacisti\u010dkog re\u017eima: prisilni radnici iz svih krajeva pokorene Europe, ratni zarobljenici na isto\u010dnoj boji\u0161nici te pre\u017eivjeli ostatci europskih \u017didova, od kojih su mnogi poginuli na besmislenim mar\u0161evima smrti s ciljem pra\u017enjenja koncentracijskih logora prije nego su ih mogli osloboditi neprijateljske snage. U Auschwitzu, na primjer, je ostalo samo 7.000 bolesnih i gladnih zatvorenika kada su sovjetske trupe stigle u sije\u010dnju 1945. Kershaw u detaljima opisuje kako su unato\u010d vojnim katastrofama na svakome koraku rijetki njema\u010dki vojnici dezertirali te se ve\u0107ina nastavila boriti. Suo\u010deni s nemilosrdnim bombardiranjem i totalnim ratom, ve\u0107ina civila je bila iznimno depresivna, ali malo ih se pobunilo. Kako racionalno odgovoriti na tu \u010dinjenicu? Autor tvrdi da je jedan od odgovora u teroru: usprkos velikim poreme\u0107ajima u gospodarstvu ma\u0161inerija dr\u017eavnog aparata je neprestano radila pa su tako i dalje tiskane novine, ispla\u0107ivane su pla\u0107e, po\u0161ta je bivala isporu\u010dena, \u201edefetisti\u201c su brzo bili prokazivani, prona\u0111eni i pogubljeni. Tu vjerojatno pronalazimo i najva\u017eniju poruku ovoga historiografskoga djela: lekcija koliku cijenu moraju platiti svi zbog onih koji slijepo i vjerno slijede, u ovome slu\u010daju Adolfa Hitlera, nasuprot lekciji da je ponekad \u010dasno i odustati. Samo letimi\u010dni pogled na pro\u0161lost daje primjere ratova koji su zavr\u0161ili predajom prije o\u010daja i uni\u0161tenja. Primjerice, u Ameri\u010dkom gra\u0111anskom ratu, Jug nije prisilio Sjever da pobijedi tako \u0161to \u0107e se boriti za svaku ulicu. Ne trebamo \u010dak i\u0107i ni toliko daleko u pro\u0161lost, samo dvadesetak godina ranije Njema\u010dka i njezini saveznici kapitulirali su u \u201eVelikom ratu\u201c bez potrebe da \u017eene i djece izlaze iz svojih domova i umiru na ulicama gradova.<\/p>\n

Ofenziva u Ardenima je pak, kako je opisano u poglavlju Nada se uzdi\u017ee \u2013 i nestaje, <\/em>dala bar u svojim po\u010detcima dodatni stimulans ne samo u vojni\u010dkome smislu ve\u0107 je iskori\u0161tena za propagandu kod ku\u0107e kako bi se stanovni\u0161tvo jo\u0161 vi\u0161e \u017ertvovalo za \u201eobranu domovine\u201c. Sami vojnici bili su podijeljeni \u2013 ve\u0107i dio je jedva \u010dekao da ponovno \u201epro\u0161eta Parizom\u201c, a manji je ipak shva\u0107ao kako je ova ofenziva najvjerojatnije samo odga\u0111anje neizbje\u017enoga. Ipak, svi su se nastavljali boriti, a primjeri dezerterstva ili odbijanja zapovijedi su bili rijetki \u2013 a tada su bili \u017eestoko ka\u017enjavani. Kroz sva po\u010detna poglavlja se isprepli\u0107e i dodatna, jedinstvena pri\u010da o Hitlerovu kultu li\u010dnosti \u2013 u sljede\u0107em (Drugom) svjetskom ratu, kako navodi Kershaw, Njema\u010dka \u0107e biti druga\u010dija, uglavnom jer je Hitler bio druk\u010diji. Njegov kult li\u010dnosti i me\u0111usobno povezane skupine sljedbenika zna\u010dile su da ga je prakti\u010dki nemogu\u0107e ukloniti s vlasti. To ne zna\u010di da nije bilo neprijatelja, ali, kao \u0161to Kershaw pokazuje, neuspje\u0161ni atentat u srpnju 1944. zapravo je Hitlerovu vladavinu u\u010dinio ja\u010dom uklanjanjem prijetnji i zastra\u0161ivanjem kritike. Unato\u010d ve\u0107 tada lo\u0161em fizi\u010dkom stanju (posljedica atentata, uzimanja droga) i katastrofalnim vojnim odlukama, Hitlera jo\u0161 uvijek \u201esimboliziraju… nevjerojatna volja da se dr\u017ei svaki centimetar teritorija, i da se nikada i nipo\u0161to ne kapitulira\u201c, tvrdi autor. \u201eI on je jo\u0161 uvijek mogao o\u010darati one u svojoj prisutnosti sa snagom svoje volje, i sa svojim neumoljivim optimizmom.\u201c Hitler je, sa svoje strane, bio odlu\u010dan da njema\u010dki narod pati zbog svojih \u201epogre\u0161aka\u201c, poglavito pri kraju rata; pa je tako njegov autoritet nad sudstvom i \u017eelja za ka\u017enjavanjem pomo\u0107u prijekih sudova ostala netaknuta gotovo do samoga kraja. U isto vrijeme, dr\u017eavna ma\u0161inerija terora se u\u010dinkovito rje\u0161avala svih disidenata. U vojnoj sferi, SS Reichsf\u00fchrer Heinrich Himmler i fanati\u010dni zapovjednici poput feldmar\u0161ala Sch\u00f6rnera nemilosrdno su pogubljivali dezertere. Goebbels je isto radio kod ku\u0107e, u Njema\u010dkoj, dok je Albert Speer, ministar naoru\u017eanja, izvodio \u010duda s improvizacijom (i nanosio u\u017easnu patnju robovima u koncentracijskim logorima) kako bi tvornice radile i dalje. Nacisti\u010dka stranka, koju predvodi Martin Bormann, preuzela je gotovo sve funkcije njema\u010dke dr\u017eave, a Volkssturm, njema\u010dke posebne \u201enarodne\u201c jedinice, iako vojno beskorisne, bile su instrument kontrole njema\u010dkoga naroda. Po\u010detak 1945., nakon nove serije razornog savezni\u010dkog bombardiranja te kukavi\u010dkog i sebi\u010dnog pona\u0161anja vodstva stranke, naveo je mnoge Nijemce da izgube vjeru u Hitlera. Ipak, otpora nije bilo.<\/p>\n

Poglavlje Katastrofa na istoku <\/em>upravo publicisti\u010dki fascinantno opisuje krvavi rat u Isto\u010dnoj Pruskoj u kojem su njema\u010dki vojnici, zapovjednici, pri\u010duva i narod uz nacisti\u010dku indoktrinaciju poku\u0161ali uistinu obraniti svaki pedalj zemlje, ali zbog jednostavnih matemati\u010dkih odnosa to nisu bili u stanju u\u010diniti \u2013 Crvena armija je na raspolaganju imala 11 puta vi\u0161e pje\u0161a\u0161tva, 7 puta vi\u0161e tenkova, 20 puta vi\u0161e topova, 20 puta vi\u0161e zra\u010dnih snaga. S druge strane, sve ve\u0107i o\u010daj dijela re\u017eimskih vo\u0111a i njihovih predstavnika na ni\u017eim razinama, uz o\u010dite naznake pada morala kod ku\u0107e i na boji\u0161tu, utjecao je na pribjegavanje mjerama krajnje represije. One vi\u0161e nisu bile usmjerene samo protiv bespomo\u0107nih, progonjenih manjinskih skupina, nego i protiv cijele njema\u010dke populacije. Teror koji je toliko dugo bio prisutan na istoku, polako se vra\u0107ao ku\u0107i.<\/p>\n

Tako Kershaw u sljede\u0107em poglavlju, Teror se vra\u0107a ku\u0107i<\/em>, dovr\u0161ava svoj argument te upu\u0107uje na prva dva odgovora na pitanje koje je postavio sebi i svojim \u010ditateljima na po\u010detku knjige (Za\u0161to se Njema\u010dka svom snagom bori i dalje): teror i karizmati\u010dno vodstvo. Tre\u0107i odgovor, tvrdi Kershaw, nalazimo ne u Njema\u010dkoj ve\u0107 u njenim protivnicima – antifa\u0161isti\u010dkoj koaliciji predvo\u0111enoj SAD-om, V. Britanijom i SSSR-om. Churchillovo i Rooseveltovo inzistiranje da ne mo\u017ee biti separatnoga mira na zapadu s nacisti\u010dkom Njema\u010dkom, u kombinaciji s Wehrmachtovim postupcima u Rusiji i pona\u0161anju Crvene armije na njema\u010dkom tlu, impliciralo je da je svaki njema\u010dki vo\u0111a \u2013 bio on zapovjednik manjih jedinica, gaulajter<\/em> (upravitelj) pokrajine ili visoki strana\u010dki du\u017enosnik \u2013 du\u017ean nastaviti borbu, poku\u0161ati ne dozvoliti da vojnici i civili padnu u ruke Sovjeta.<\/p>\n

Posljednja poglavlja ove knjige obra\u0111uju zadnjih nekoliko mjeseci rata te njihovi nazivi impliciraju o \u010demu je rije\u010d \u2013 o potpunom uru\u0161avanju ne samo re\u017eima ve\u0107 i bilo kakvoga oblika imalo normalnoga \u017eivot u Njema\u010dkoj u posljednjim tjednima rata. I tu le\u017ei i najve\u0107a kritika Kershawu u ovim posljednjim poglavljima \u2013 sve napisano je ustvari ve\u0107 tradicionalna pri\u010da, ali ispri\u010dana na malo druga\u010diji na\u010din. Nitko ne mo\u017ee, niti bi trebao, osporiti Kershawu talent za pisanje i publicistiku, ali s druge strane \u2013 u analiti\u010dkome smislu \u2013 Kershaw ne donosi prakti\u010dno ni\u0161ta novo. \u010cak i sam ne istra\u017euje pitanja koja se name\u0107u iz materijala koji iznosi \u2013 koristi izvorne dnevnike raznih generala Wermachta, koji prikazuju unutarnju borbu generala koji nastoje pomiriti zakletvu o poslu\u0161nosti Hitleru s o\u010diglednom \u010dinjenicom da je rat bio izgubljen, pa ipak ne pi\u0161e ni\u0161ta o politi\u010dkoj i vojnoj tradiciji iz koje su njihovi stavovi potekli. \u0160to se ti\u010de mentaliteta i poslu\u0161nosti Nijemaca te odanosti Hitleru, niti ovdje Kershaw ne donosi ni\u0161ta novoga jo\u0161 od njema\u010dkoga emigranta sociologa Theodora Adorna koji je davno definirao Hitlera i njegovu \u201eautoritarnu osobnost\u201c. Kershaw, \u0161to je mo\u017eda i najve\u0107i problem ove knjige, ne raspravlja o tome jesu li, u zemlji koja je bila ujedinjena samo 75 godina, razli\u010dite povijesne pro\u0161losti (\u201ehistorical pasts\u201c) mogle proizvesti i razli\u010dite ishode 1945. godine? Sama premisa knjige \u2013 da nitko nije adekvatno odgovorio na pitanje za\u0161to se Njema\u010dka bori \u2013 ne stoji. Naprotiv, povjesni\u010dari su raspravljali o ovom pitanju ad nausem<\/em>; Kershaw je i sam dao nevjerojatno velik doprinos u svojoj biografiji Hitlera. Ono \u0161to je potrebno ve\u0107 dugo nije jo\u0161 jedno uprizorenje G\u00f6tterd\u00e4mmerunga<\/em>, ve\u0107 potpuno nove interpretacije. Primjerice, u svojoj Njema\u010dkoj 1945.<\/em>, povjesni\u010dar Richard Bessel je ponudio novu interpretaciju i pokazao put. Dok je opisivao nevjerojatno uni\u0161tenje u posljednjoj godini rata, Bessel je koristio te doga\u0111aje kako bi potvrdio \u0161iri argument: da je oluja koja je pomela Njema\u010dku 1945. promijenila tijek svjetske povijesti, uni\u0161tila u Njema\u010dkoj nacionalizam na dulje vrijeme, filozofske i rasne idealizme i, mo\u017eda najva\u017enije od svega, geopoliti\u010dku ambiciju Njema\u010dke koja je pokrenula svjetske ratove. Iako Kershaw u ovoj knjizi jest istra\u017eio strukture vladavine i stanje uma u Njema\u010dkoj toga vremena, dojam je da za razliku od svojih ranijih djela ovdje ipak nije pokazao takvu originalnost i inovativnost \u2013 strukture vladavine i stanje uma svakako nisu novi argumenti za neku drugu interpretaciju G\u00f6tterd\u00e4mmerunga<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Domagoj \u0160vigir<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-14822","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":14822,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":14822,"position":1},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":14822,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":14822,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":14822,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":14822,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14822"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14823,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14822\/revisions\/14823"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}