Promocija knjige Maxa Bergholza \u201cNasilje kao generativna sila: identitet, nacionalizam i sje\u0107anje u jednoj balkanskoj zajednici\u201d odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 9. svibnja 2019. u Kamernom teatru 55 u Sarajevu. O knjizi \u0107e uz autora govoriti Senada Kreso, Husnija Kamberovi\u0107 i Senadin Musabegovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Promocija knjige Maxa Bergholza: Nasilje kao generativna sila<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Izdava\u010dka ku\u0107a Buybook organizuje gostovanje Maxa Bergholza, ameri\u010dko-kanadskog histori\u010dara i profesora, autora knjige “Nasilje kao generativna sila”. Bergholz dolazi u Sarajevo na promociju svoje knjige koja \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak, 9. maja u 19 sati, u Kamernom teatru 55. Uz autora o knjizi govorit \u0107e prevoditeljica Senada Kreso, te Husnija Kamberovi\u0107 i Senadin Musabegovi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n Max Bergholz profesor je historije nacionalizma, nasilja i Balkana na Odsjeku za historiju na Univerzitetu Concordia u Montrealu. Za knjigu “Nasilje kao generativna sila” dobio je, kako je saop\u0161teno iz Buybooka, nagradu Joseph Rothschild koju Institut Harriman Univerziteta Columbia dodjeljuje za izuzetnu knjigu o Rusiji, Ukrajini, podru\u010dju Kavkaza, Srednjoj Aziji\/Turskoj, Srednjoj Evropi i Balkanu, u kojoj je posebna pa\u017enja posve\u0107ena pitanjima etniciteta i\/ili nacionalizma. Ameri\u010dko historijsko dru\u0161tvo proglasilo ju je 2017. godine najboljim prvencem iz evropske historije od 1815. godine do kraja 20. stolje\u0107a, dodijeliv\u0161i Bergholzu nagradu Herbert Baxter Adams, jednu od najva\u017enijih nagrada na engleskom govornom podru\u010dju iz oblasti evropske historije.<\/p>\n <\/p>\n Tokom dva zastra\u0161uju\u0107a dana po\u010detkom septembra 1941. godine \u017eivote blizu dvije hiljade mu\u0161karaca, \u017eena i djece divlja\u010dki su oduzele njihove kom\u0161ije u Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na dana\u0161njoj granici izme\u0111u sjeverozapadne Bosne i Hrvatske. To bezumlje \u2013 u kojem su \u017ertve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame \u2013 bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su zapo\u010deli ranije tog ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam pri\u010du o naprasnom i zbunjuju\u0107em potonu\u0107u ove neko\u0107 mirne multietni\u010dke zajednice u ekstremno nasilje. Ova dubinski istra\u017eena mikrohistorija pru\u017ea nam provokativne uvide u pitanja od globalnog zna\u010daja: \u0160ta izaziva nasilje me\u0111u zajednicama? Kako takvo nasilje me\u0111u kom\u0161ijama utje\u010de na njihove identitete i odnose?<\/p>\n <\/p>\n Nasuprot \u0161iroko rasprostranjenom gledi\u0161tu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramati\u010dno nove percepcije etniciteta \u2013 sebe samoga, pretpostavljene \u201cbra\u0107e\u201c i onih koje se percipira kao \u201cdruge\u201c. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije mo\u0107i te nove prakse nacionalizma. Historiju ove zajednice obilje\u017eila je ta neo\u010dekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi po\u010dinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i \u017eivota mnogih. Pri\u010da o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pru\u017ea nam mo\u0107no sredstvo za ponovno promi\u0161ljanje temeljnih pretpostavki o me\u0111usobnim odnosima izme\u0111u etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i \u0161ire, diljem svijeta.<\/p>\n <\/p>\n Knjiga Nasilje kao generativna sila objavljena je u Buybookovom izdanju u jesen 2018. i uvr\u0161tena je u biblioteku Memorija, u okviru koje je do sada objavljeno nekoliko zna\u010dajnih naslova: Deveta vrata pakla Rezaka Hukanovi\u0107a, Krv realpolitike Florence Hartmann, Na Drini genocid Edine Be\u0107irevi\u0107, Krvnikov trag Juliana Borgera, Rat je mrtav, \u017eivio rat Eda Vulliamyja itd.<\/p>\n <\/p>\n \u201cNasilje kao generativna sila historiografska je sinteza, izvanredna historiografska proza, ispripovijedana kao narativni tekst, ali i sociolo\u0161ka i antropolo\u0161ka studija. [\u2026] Knjigu kakvu je napisao Max Bergholz nismo dosad \u010ditali. Ovaj se \u010ditatelj ne sje\u0107a kada je \u010ditao ne\u0161to \u0161to mu je nanijelo takvu muku i skoro fizi\u010dku bol. Knjiga bi, kada bi je slu\u010dajno \u010ditali i kada ni\u0161ta u njoj ne bi preskakali, izazvala silan gnjev me\u0111u hrvatskim, srpskim i bo\u0161nja\u010dkim nacionalistima, kao i me\u0111u zastupnicima moralne intaktnosti ustanka iz 1941, te one napu\u0161tene i prezrene povijesne istine iz socijalisti\u010dkih vremena. Zapravo je nevjerojatno koliko nam je neprihvatljiva ova velika, mo\u017eda i iskupljuju\u0107a knjiga\u201d, napisao je o Bergholzovoj knjizi Miljenko Jergovi\u0107.<\/p>\n <\/p>\n Dok Mark Thompson povodom ove knjige isti\u010de: \u201cNasilje na Balkanu je previ\u0161e opisano, a premalo obja\u0161njeno. Snagom fenomenalnog istra\u017eivanja, \u017eive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o me\u0111uetni\u010dkom ubijanju u jednom bosanskom gradi\u0107u tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istra\u017eivanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu mo\u0107 da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljuju\u0107a knjiga zaslu\u017euje da do\u0111e do naj\u0161ireg kruga \u010ditalaca.\u201c<\/p>\n <\/p>\n