{"id":14671,"date":"2019-05-04T09:37:14","date_gmt":"2019-05-04T09:37:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14671"},"modified":"2019-05-04T09:37:14","modified_gmt":"2019-05-04T09:37:14","slug":"12-subversive-festival-zagreb-5-18-05-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14671","title":{"rendered":"12. Subversive Festival (Zagreb, 5-18.05.2019)"},"content":{"rendered":"

Hrvatskim premijerama filmova Vardi od Agn\u00e8s<\/em><\/strong><\/a>, autobiografskog dokumentarca i posljednjeg ostvarenja nedavno preminule francuske kinematografske veteranke Agn\u00e8s Varde <\/strong>te igranog debija renomiranog fotografa Richarda Billinghama<\/strong>, Ray&Liz<\/em><\/strong><\/a>, u zagreba\u010dkom kinu Europa, u nedjelju, 5. svibnja<\/strong>, po\u010dinje 12. izdanje SUBVERSIVE FESTIVALA<\/strong> koji \u0107e se u sljede\u0107a dva tjedna, do 18. svibnja<\/strong>, odr\u017eavati u kinima Europa<\/strong> i Tu\u0161kanac<\/strong>, Kulturno informativnom centru<\/strong>, Muzeju suvremene umjetnosti<\/strong> te Pogonu Jedinstvo<\/strong>.<\/p>\n

Vi\u0161e od stotinu gostiju \u2012 svjetskih intelektualaca, umjetnika, filma\u0161a i aktivista sudjelovat \u0107e na predavanjima, predstavljanjima i okruglim stolovima u sklopu Subversive, AlterEkonomskog<\/strong> i Balkanskog forum<\/strong>a sa zajedni\u010dkom ovogodi\u0161njom festivalskom temom pod nazivom EUROPA NA RUBU<\/strong> \u2015 prema novom emancipatornom imaginariju.<\/strong> U Zagreb tako dolaze jedni od trenuta\u010dno najintrigantnijih francuskih filozofa i knji\u017eevnika, Didier Eribon<\/strong>, Geoffroy de Lagasnerie<\/strong> i \u00c9douard Louis<\/strong>, koji \u0107e zajedno sudjelovati na okruglom stolu o zna\u010denju o\u017eivljavanja simbola Francuske revolucije na ulicama velikih gradova diljem Francuske te o naravi tih dru\u0161tvenih pokreta, kao i o aktualnom stanju zemlje pod Macronom. U\u00a0 razgovoru pod nazivom Je li vrijeme za klasni coming out? \/ Rasprava o knjizi Povratak u Reims<\/em><\/strong><\/a>, s njezinim autorom Didierom Eribonom razgovarat \u0107emo o klasnom sukobu i homoseksualnom identitetu koji pro\u017eima ovu proslavljenu knjigu, uz razmatranje autorova poziva na klasni coming out<\/em>, odnosno izno\u0161enje iskustva srama i nelagode \u017eivota u radni\u010dkoj klasi i iznala\u017eenja na\u010dina da se ono pretvori u politi\u010dku energiju i djelovanje. Filozof i sociolog mla\u0111e generacije, Geoffroy de Lagasnerie predstavit \u0107e knjigu Misliti u lo\u0161em svijetu<\/em><\/strong><\/a>, u kojoj istra\u017euje \u0161to u dru\u0161tvu obilje\u017eenom nasiljem i izrabljivanjem uop\u0107e zna\u010de umjetnost i kultura.<\/p>\n

U suradnji s Centrom za \u017eenske studije<\/strong> predavanja \u0107e odr\u017eati istaknute feministi\u010dke autorice. Predava\u010dica na londonskom Goldsmithsu, Sara R. Farris<\/strong><\/a>, u svojoj knjizi In the Name of Women\u2019s Rights. The Rise of Femonationalism<\/em><\/strong> na primjerima Nizozemske, Francuske i Italije, uz kori\u0161tenje vlastitog termina \u2018femonacionalizam\u2019, obja\u0161njava rast broja \u017eena u konzervativnim i nacionalisti\u010dko-desni\u010darskim pokretima unutar kojih se bore protiv prava na poba\u010daj i \u201erodne ideologije.\u201c Termin \u2018femonacionalizam\u2019 Farris koristi i kako bi opisala prakse iskori\u0161tavanja feministi\u010dkih ideja i jezika rodne jednakosti za \u0161irenje anti-islamisti\u010dkog sentimenta i to preko prikazivanja muslimanskih mu\u0161karaca kao ugnjetava\u010da od kojih je nu\u017eno spasiti muslimanske ali i bijele \u017eene. Jedna od autorica nedavno objavljenog i uskoro na hrvatski prevedenog Feministi\u010dkog manifesta za 99%<\/em><\/strong>, Tithi Bhattacharya<\/strong>, odr\u017eat \u0107e predavanje pod nazivom Mariti dovoljno da se pobunimo: Feminizam za 99 posto i feminizam nove klasne borbe<\/em><\/strong> <\/a>na kojem \u0107e razmotriti globalni fenomen rasta pokreta i \u0161trajkova predvo\u0111enih \u017eenama, od Argentine i \u0160panjolske do SAD-a i Al\u017eira, a \u010diji izvor prepoznaje u isto tako globalno ra\u0161irenim problemima manjka resursa u javnim servisima i izostanka socijalnih usluga.<\/p>\n

U suradnji s Multimedijalnim institutom MaMa<\/strong> dolazi i ameri\u010dka filozofkinja Jodi Dean<\/strong><\/a>, autorica knjige Komunisti\u010dki horizont<\/em><\/strong>, koja \u0107e u Zagrebu govoriti o tome kako nas 21. stolje\u0107e prisiljava na suo\u010davanje s novim izborom: komunizam ili neofeudalizam. Predstavit \u0107e dvije spekulativne budu\u0107nosti i sugerirati kojim bi se putovima moglo do\u0107i do obje.<\/p>\n

Na Festival dolazi i politi\u010dki ekonomist Michael Heinrich <\/strong><\/a>\u010diji se uvidi \u00a0uzimaju kao standardna ulazna to\u010dka u suvremeno \u010ditanje Marxova Kapitala<\/em>, a odr\u017eat \u0107e predavanje o aktualnosti Marxove kritike politi\u010dke ekonomije u 21. stolje\u0107u. Povjesni\u010dar i pisac iz Izraela, Ishay Landa<\/strong><\/a>, odr\u017eat \u0107e predavanje na temu globalnog porasta ekstremno desnih pokreta te fa\u0161isti\u010dkoj proizvodnji mitova \u201eo neprijatelju\u201c. Teme politi\u010dkog organiziranja i dru\u0161tvenog mobiliziranja u doba migracijskih tokova obradit \u0107e Sandro Mezzadra<\/strong><\/a>, profesor postkolonijalnih studija i politi\u010dke teorije na Sveu\u010dili\u0161tu u Bologni dok \u0107e Riccardo Bellofiore<\/strong><\/a>, profesor politi\u010dke ekonomije na Sveu\u010dili\u0161tu u Bergamu, na predavanju posve\u0107enom Rosi Luxemburg <\/strong>razmotriti njezinu va\u017enost i aktualnost za razumijevanje dana\u0161nje neoliberalne faze kapitalizma, a dotaknut \u0107e se i odnosa osobnog i politi\u010dkog u njezinu \u017eivotu.<\/p>\n

Stalni gost Subversive Festivala, filozof\u00a0 i publicist Boris Buden <\/strong>u predavanju pod nazivom \u0160to nakon Hrvata? Od nacije bez jezika do jezika bez nacije<\/em><\/strong> <\/a>osvrnut \u0107e se na novu vru\u0107u temu katastrofi\u010dnih fantazija \u2013 odumiranje svjetskih jezik\u00e2, teme koja je u Hrvatskoj potpuno izostala iako srednjostruja\u0161ki narativi sugeriraju da smo nacija gotovo patolo\u0161ki opsjednuta svojim jezikom u svakodnevnom pani\u010darenju oko svojeg biolo\u0161kog odumiranja.<\/p>\n

Pavle Levi<\/strong>, profesor povijesti i teorije filma na ameri\u010dkom Stanfordu i autor utjecajne knjige Raspad Jugoslavije na filmu<\/em> predstavit \u0107e svoju novu knjigu Cimanje slike<\/em><\/strong> <\/a>u kojoj teorijskim i interpretativnim \u201ecimanjem\u201c stripova, filmova i fotografija razotkriva onaj jedva primjetni \u0161av koji spaja svijet spava\u010da sa svijetom budne osobe, odnosno svijet filma sa svijetom \u201estvarnosti\u201c.<\/p>\n

U suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, Galerijom 90-60-90 i kustosicom Leilom Topi\u0107<\/strong> u sklopu stalnog programa Kinematografije otpora<\/strong> svoj projekt, vi\u0161ekanalnu instalaciju pod nazivom Beyond the Choir<\/em><\/strong><\/a>, predstavit \u0107e umjetnica Sabina Mikeli\u0107<\/strong> koju istra\u017eivanje odvodi na rodni Rab i u zanimljivu, ali \u010desto nepredvidivu suradnju s mu\u0161kom klapom Krijanca.<\/p>\n

Vi\u0161e od pedeset naslova u igranoj, dokumentarnoj i kratkometra\u017enoj konkurenciji natje\u010de se za glavnu nagradu 12. Subversive Film Festivala<\/strong>, Wild Dreamer<\/em><\/strong><\/a>, koju \u0107e ove godine dodijeliti tro\u010dlani \u017eiri u sastavu producentice Nikoline Hrga<\/strong>, redatelja i profesora na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Zvonimira Juri\u0107a<\/strong>, te renomiranog austrijskog filmskog kriti\u010dara Otta Reitera<\/strong>. Bogati popratni filmski program posve\u0107en je nedavno preminulim filmskim ikonoklastima, Agn\u00e8<\/em>s Vardi<\/strong> i Jonasu Mekasu<\/strong>.\u00a0U\u00a0 programu naziva Kluge & Khavn: \u017eanrovski otpadnici<\/strong> predstavit \u0107e se novi filmovi autora koje spaja isto autorsko ludilo i otpadni\u0161tvo: Bamboo Dogs <\/em><\/strong><\/a>anarhoidnog redatelja Khavna<\/strong>, vode\u0107e figure filipinskog filmskog undergrounda te <\/em>Sretna lamentacija<\/em><\/strong><\/a>,<\/em><\/strong> najnoviji film Alexandera Klugea<\/strong>, jednog od rijetkih istinskih revolucionara njema\u010dkog filma.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/subversivefestival.com\/sf19\/u-nedjelju-pocinje-12-subversive-festival\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/subversivefestival.com\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14672,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-14671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/subversive.png?fit=820%2C312&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":14671,"position":0},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Kliofest 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":14671,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":14671,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":14671,"position":3},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":14671,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":14671,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14671"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14673,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14671\/revisions\/14673"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14672"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}