{"id":14660,"date":"2019-05-03T08:23:05","date_gmt":"2019-05-03T08:23:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14660"},"modified":"2019-05-03T08:23:44","modified_gmt":"2019-05-03T08:23:44","slug":"kako-nas-vide-drugi-miljenko-jergovic-kershaw-nasu-najnoviju-povijest-tumaci-na-nacin-koji-je-blizak-nacinu-i-interpretaciji-ive-goldsteina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14660","title":{"rendered":"Kako nas vide drugi \u2013 Miljenko Jergovi\u0107: \u201cKershaw na\u0161u najnoviju povijest tuma\u010di na na\u010din koji je blizak na\u010dinu i interpretaciji Ive Goldsteina\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cDo u najsitnija crevca vjeran faktografiji, Kershaw na\u0161u najnoviju povijest tuma\u010di na na\u010din koji je blizak na\u010dinu i interpretaciji Ive Goldsteina, samo \u0161to Kershaw nema ni Goldsteinove milosti prema temi, ni njegova hrvatskog patriotizma.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Ian Kershaw: kratka, zloslutna i dramati\u010dna povijest sada\u0161njosti<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

20. 04. 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Na\u010din na koji Kershaw tretira na\u0161e male uloge u velikoj europskoj povijesti nikako se ne\u0107e svidjeti onoj moralno-intelektualnoj matici i eliti koja upravlja dana\u0161njom Hrvatskom. Osim \u0161to nema nikakvih simpatija za Hitlera, Paveli\u0107a i usta\u0161e, Kershaw, premda antikomunist, vrlo jasno razlikuje Jugoslaviju od sovjetskog komunisti\u010dkog bloka. Premda mu ne pjeva ode, Tito je u njegovoj interpretaciji pozitivac. Jednako je nezgodna stvar s njegovom interpretacijom ratova u devedesetima, te s ulogom Franje Tu\u0111mana u najnovijoj europskoj povijesti. Do u najsitnija crevca vjeran faktografiji, Kershaw na\u0161u najnoviju povijest tuma\u010di na na\u010din koji je blizak na\u010dinu i interpretaciji Ive Goldsteina, samo \u0161to Kershaw nema ni Goldsteinove milosti prema temi, ni njegova hrvatskog patriotizma. Tako pi\u0161e: \u201cUsta\u0161e su, \u010desto na bestijalan na\u010din, ubile stotine tisu\u0107a Srba (ve\u0107inom), \u017didova i Roma. Broj ubijenih ogor\u010deno su osporavali i srpski (koji su ga preuveli\u010davali) i hrvatski nacionalisti (koji su ga umanjivali). Franjo Tu\u0111man, koji \u0107e uskoro postati predsjednik Hrvatske, bio je me\u0111u onima koji su umanjivali razmjere usta\u0161kih ubijanja (bizarno je da je za progon Srba u NDH okrivio \u017didove, a tvrdio je tako\u0111er da je i broj ubijenih \u017didova u Holokaustu preuveli\u010dan).\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/ian-kershaw-kratka-zloslutna-i-dramaticna-povijest-sadasnjosti\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/ian-kershaw-kratka-zloslutna-i-dramaticna-povijest-sadasnjosti\/8763545\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13245,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-14660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/01\/do_nade_i_natrag.jpg?fit=789%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":14660,"position":0},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":14660,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":14660,"position":2},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":14660,"position":3},"title":"Olga Supek, “A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":14660,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":14660,"position":5},"title":"Hadrijan Franjo Borak – Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14660"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14662,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14660\/revisions\/14662"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}