{"id":14608,"date":"2019-04-30T07:30:59","date_gmt":"2019-04-30T07:30:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14608"},"modified":"2019-04-30T07:33:54","modified_gmt":"2019-04-30T07:33:54","slug":"edin-radusic-bosnian-horrors-antiturski-narativi-o-bosni-u-britanskom-javnom-diskursu-i-njihove-politicke-posljedice-1875-1878","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14608","title":{"rendered":"Edin Radu\u0161i\u0107, \u201cBOSNIAN HORRORS\u201d. Antiturski narativi o Bosni u britanskom javnom diskursu i njihove politi\u010dke posljedice 1875-1878"},"content":{"rendered":"

“Edward Said je svojom knjigom o orijentalizmu dao veliki doprinos ja\u010dem kriti\u010dkom odnosu prema samoesencijalizmu Zapada i njegovom vi\u0161evrsnom imperijalizmu spram ostatka zemaljske kugle, posebno Orijenta. U Saidovoj vi\u0161eslojnoj definiciji orijentalizma posebnu va\u017enost za \u201cnarode Orijenta\u201d imaju zna\u010denje orijentalizma kao na\u010dina mi\u0161ljenja, u kojem je veliki broj autora razli\u010ditog profila prihvatio temeljnu razliku izme\u0111u Istoka i Zapada u razvijanju svojih (politi\u010dkih) pogleda na Orijent, te orijentalizma kao dominacije, restrukturiranja i posjedovanja vlasti nad Orijentom. Iako sam svjestan nedostataka nekih elemenata Saidove teze i upoznat s brojnim neslaganjima i kritikama, ona se u mojoj konkretnoj temi pokazala u velikoj mjeri odr\u017eivom. Meni nije ni cilj da dokazujem odr\u017eivost Saidove teze u cjelini, pogotovo ne njen sporni dio o nu\u017enoj vezi izme\u0111u orijentalizma i imperijalizma kod zapadnih nau\u010dnika. Moja istra\u017eivanja ove teme su pokazala da su se Saidove teze ispostavile ta\u010dnim u pitanjima povezanosti izme\u0111u dominantnog javnog (politi\u010dkog) mi\u0161ljenja o Istoku (ovdje o Turcima i muslimanima) i politi\u010dke posljedice takvog mi\u0161ljenja: promjene u politici britanskih konzervativaca kao jednom od klju\u010dnih preduslova za austrougarsku (humanitarnu) okupaciju Bosne i Hercegovine i njenu \u201ccivilizatorsku\u201d misiju.”<\/p>\n

 <\/p>\n

SADR\u017dAJ<\/p>\n

 <\/p>\n

I UVOD (O temi, zadatku i strukturi)<\/p>\n

 <\/p>\n

II ZA UGRO\u017dAVANJE EVROPSKOG MIRA KRIVI SU TURCI! ILI SRBI, CRNOGORCI I RUSI: Narativi o ustanku (do \u201cBulgarian Horrors\u201d)<\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. BOSNA I HERCEGOVINA KAO PROSTOR ZA APLIKACIJU ORIJENTALIZMA, OSMANIZMA, BALKANIZMA, IMPERIJALIZMA I NACIONALIZMA<\/li>\n
  2. VLADINA POLITIKA I KONZULARNI DISKURS O USTANKU<\/li>\n<\/ol>\n

    2.1 Ustanak u Bosni i Hercegovini<\/p>\n

    2.2 Naslje\u0111e britanske politike na po\u010detku ustanka<\/p>\n

    2.3 Konzularni diskurs o ustanku u Bosni i Hercegovini (do po\u010detka antiturske \u201catrocities agitacije\u201d)<\/p>\n

     <\/p>\n

    3 ALTERNATIVA\/E KONZULARNOM DISKURSU O USTANKU: DISKURS\/I \u0160TAMPE VIKTORIJANSKOG DOBA<\/p>\n

    3.1 Mo\u0107 viktorijanske \u0161tampe<\/p>\n

    3.2 Antiosmanski diskurs \u0161tampe<\/p>\n

     <\/p>\n

    4 UGNJETAVANJE, ZLO\u010cIN, MASAKR: PORTRETIRANJE OSMANSKE VLASTI, MUSLIMANA I HRI\u0160\u0106ANA U BOSNI I HERCEGOVINI<\/p>\n

    4.1 Ugnjetavanje kao na\u010din vladanja i uzrok ustanka<\/p>\n

    4.2 Ugnjetavanje kao argument za (humanitarnu) intervenciju i zapadno (austrijsko) okupaciono pravo<\/p>\n

    4.3 Narativ o zlo\u010dinima, pokolju i nasilju: otvaranje puta stranoj humanitarnoj intervenciji u Bosni i Hercegovini<\/p>\n

     <\/p>\n

    III DISKURS O SVETURSKOJ KRIVICI: BOSANSKO PITANJE U KONTEKSTU ANTITURSKE AGITACIJE UZROKOVANE TURSKIM ZLO\u010cINIMA U BUGARSKOJ<\/p>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. TURSKI ZLO\u010cINI U BUGARSKOJ I BRITANSKA POLITI\u010cKA JAVNOST<\/li>\n
    2. ANTITURSKI ATROCITIES DISKURS I AGITACIJA<\/li>\n<\/ol>\n

      2.1 Antiturski mitinga\u0161ki diskurs<\/p>\n

      2.2 Bosna i Hercegovina na antiturskim mitinzima<\/p>\n

       <\/p>\n

        \n
      1. DISKURSI VODE\u0106IH POLITI\u010cKIH PARTIJA, POLITI\u010cARA I DUHOVNIKA<\/li>\n<\/ol>\n

        3.1 Gladstoneov antiturski diskurs<\/p>\n

        3.2 Antiturski diskurs drugih liberala i teologa<\/p>\n

        3.3 Disraelijev konzervativni diskurs<\/p>\n

          \n
        1. Provladin (antiturski) diskurs drugih konzervativaca<\/li>\n<\/ol>\n

           <\/p>\n

            \n
          1. ANTITURSKI DISKURS \u0160TAMPE<\/li>\n<\/ol>\n

            5.1 The Times<\/p>\n

            5.2 Daily News<\/p>\n

            5.3 The Pall Mall Gazette<\/p>\n

             <\/p>\n

            IV \u201cBEAN BAG VERSUS IMPALEMENT\u201d: NARATIV O NABIJANJU NA KOLAC HRI\u0160\u0106ANA U BOSNI \u2013 \u201cBOSNIAN HORORS\u201d<\/p>\n

             <\/p>\n

              \n
            1. NABIJANJE NA KOLAC, NARATIV O NAJBARBARSKIJEM OD SVIH BARBARSKIH ZLO\u010cINA<\/li>\n<\/ol>\n

              1.1 Narativ o nabijanju na kolac<\/p>\n

              1.2 Kontranarativ: \u201cNikad nisam \u010duo \u2026\u201d<\/p>\n

              1.3 Diskursi urednika novina o nabijanju na kolac<\/p>\n

              1.4 Epilog bez presude: Zavr\u0161na istraga britanskog konzulata i austrijski izvje\u0161taj s granice<\/p>\n

               <\/p>\n

              2 GLADSTONE I MISS IRBY<\/p>\n

              2.1 Gladstone i Miss Irby zajedno<\/p>\n

              2.2 Narativ Williama Gladstonea i Miss Irby: Turska barbarstva u Bosni i Hercegovinu novi su dokaz o barbarskoj prirodi Turaka<\/p>\n

               <\/p>\n

              V POLITI\u010cKA POSLJEDICA ANTITURSKOG NARATIVA O TURCIMA I BOSNI<\/p>\n

               <\/p>\n

                \n
              1. CARIGRADSKA KONFERENCIJA<\/li>\n<\/ol>\n

                1.1 Britanska politika u toku Carigradske konferencije<\/p>\n

                1.2 Zahtjevi i narativ antiturske agitacije postaju politika Vladinih zvani\u010dnika<\/p>\n

                 <\/p>\n

                  \n
                1. BERLINSKI KONGRES<\/li>\n<\/ol>\n

                  2.1 Britanska politika i narativ na Berlinskom kongresu<\/p>\n

                  2.2 Austrougarska okupacija kao humanitarna intervencija?<\/p>\n

                   <\/p>\n

                  VI ZAKLJU\u010cAK<\/p>\n

                   <\/p>\n

                  VII CONCLUSION<\/p>\n

                  VIII IZVORI I LITERATURA<\/p>\n

                  VIII INDEX<\/p>\n

                   <\/p>\n

                  Izvori:<\/p>\n

                   <\/p>\n

                  http:\/\/umhis.simplesite.com\/431349901<\/a><\/p>\n

                   <\/p>\n

                  https:\/\/www.facebook.com\/udruzenje.za.modernu.historiju\/<\/a><\/p>\n

                   <\/p>\n

                   <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14609,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-14608","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/radusic.jpg?fit=901%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":14608,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":14608,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":14608,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":14608,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":14608,"position":4},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":14608,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14608"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14608\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14610,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14608\/revisions\/14610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}