{"id":14608,"date":"2019-04-30T07:30:59","date_gmt":"2019-04-30T07:30:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14608"},"modified":"2019-04-30T07:33:54","modified_gmt":"2019-04-30T07:33:54","slug":"edin-radusic-bosnian-horrors-antiturski-narativi-o-bosni-u-britanskom-javnom-diskursu-i-njihove-politicke-posljedice-1875-1878","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14608","title":{"rendered":"Edin Radu\u0161i\u0107, \u201cBOSNIAN HORRORS\u201d. Antiturski narativi o Bosni u britanskom javnom diskursu i njihove politi\u010dke posljedice 1875-1878"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Edward Said je svojom knjigom o orijentalizmu dao veliki doprinos ja\u010dem kriti\u010dkom odnosu prema samoesencijalizmu Zapada i njegovom vi\u0161evrsnom imperijalizmu spram ostatka zemaljske kugle, posebno Orijenta. U Saidovoj vi\u0161eslojnoj definiciji orijentalizma posebnu va\u017enost za \u201cnarode Orijenta\u201d imaju zna\u010denje orijentalizma kao na\u010dina mi\u0161ljenja, u kojem je veliki broj autora razli\u010ditog profila prihvatio temeljnu razliku izme\u0111u Istoka i Zapada u razvijanju svojih (politi\u010dkih) pogleda na Orijent, te orijentalizma kao dominacije, restrukturiranja i posjedovanja vlasti nad Orijentom. Iako sam svjestan nedostataka nekih elemenata Saidove teze i upoznat s brojnim neslaganjima i kritikama, ona se u mojoj konkretnoj temi pokazala u velikoj mjeri odr\u017eivom. Meni nije ni cilj da dokazujem odr\u017eivost Saidove teze u cjelini, pogotovo ne njen sporni dio o nu\u017enoj vezi izme\u0111u orijentalizma i imperijalizma kod zapadnih nau\u010dnika. Moja istra\u017eivanja ove teme su pokazala da su se Saidove teze ispostavile ta\u010dnim u pitanjima povezanosti izme\u0111u dominantnog javnog (politi\u010dkog) mi\u0161ljenja o Istoku (ovdje o Turcima i muslimanima) i politi\u010dke posljedice takvog mi\u0161ljenja: promjene u politici britanskih konzervativaca kao jednom od klju\u010dnih preduslova za austrougarsku (humanitarnu) okupaciju Bosne i Hercegovine i njenu \u201ccivilizatorsku\u201d misiju.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>SADR\u017dAJ<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>I UVOD (O temi, zadatku i strukturi)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>II ZA UGRO\u017dAVANJE EVROPSKOG MIRA KRIVI SU TURCI! ILI SRBI, CRNOGORCI I RUSI: Narativi o ustanku (do \u201cBulgarian Horrors\u201d)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol>\n<li>BOSNA I HERCEGOVINA KAO PROSTOR ZA APLIKACIJU ORIJENTALIZMA, OSMANIZMA, BALKANIZMA, IMPERIJALIZMA I NACIONALIZMA<\/li>\n<li>VLADINA POLITIKA I KONZULARNI DISKURS O USTANKU<\/li>\n<\/ol>\n<p>2.1 Ustanak u Bosni i Hercegovini<\/p>\n<p>2.2 Naslje\u0111e britanske politike na po\u010detku ustanka<\/p>\n<p>2.3 Konzularni diskurs o ustanku u Bosni i Hercegovini (do po\u010detka antiturske \u201catrocities agitacije\u201d)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>3 ALTERNATIVA\/E KONZULARNOM DISKURSU O USTANKU: DISKURS\/I \u0160TAMPE VIKTORIJANSKOG DOBA<\/p>\n<p>3.1 Mo\u0107 viktorijanske \u0161tampe<\/p>\n<p>3.2 Antiosmanski diskurs \u0161tampe<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>4 UGNJETAVANJE, ZLO\u010cIN, MASAKR: PORTRETIRANJE OSMANSKE VLASTI, MUSLIMANA I HRI\u0160\u0106ANA U BOSNI I HERCEGOVINI<\/p>\n<p>4.1 Ugnjetavanje kao na\u010din vladanja i uzrok ustanka<\/p>\n<p>4.2 Ugnjetavanje kao argument za (humanitarnu) intervenciju i zapadno (austrijsko) okupaciono pravo<\/p>\n<p>4.3 Narativ o zlo\u010dinima, pokolju i nasilju: otvaranje puta stranoj humanitarnoj intervenciji u Bosni i Hercegovini<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>III DISKURS O SVETURSKOJ KRIVICI: BOSANSKO PITANJE U KONTEKSTU ANTITURSKE AGITACIJE UZROKOVANE TURSKIM ZLO\u010cINIMA U BUGARSKOJ<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol>\n<li>TURSKI ZLO\u010cINI U BUGARSKOJ I BRITANSKA POLITI\u010cKA JAVNOST<\/li>\n<li>ANTITURSKI ATROCITIES DISKURS I AGITACIJA<\/li>\n<\/ol>\n<p>2.1 Antiturski mitinga\u0161ki diskurs<\/p>\n<p>2.2 Bosna i Hercegovina na antiturskim mitinzima<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>DISKURSI VODE\u0106IH POLITI\u010cKIH PARTIJA, POLITI\u010cARA I DUHOVNIKA<\/li>\n<\/ol>\n<p>3.1 Gladstoneov antiturski diskurs<\/p>\n<p>3.2 Antiturski diskurs drugih liberala i teologa<\/p>\n<p>3.3 Disraelijev konzervativni diskurs<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li>Provladin (antiturski) diskurs drugih konzervativaca<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"5\">\n<li>ANTITURSKI DISKURS \u0160TAMPE<\/li>\n<\/ol>\n<p>5.1 The Times<\/p>\n<p>5.2 Daily News<\/p>\n<p>5.3 The Pall Mall Gazette<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>IV \u201cBEAN BAG VERSUS IMPALEMENT\u201d: NARATIV O NABIJANJU NA KOLAC HRI\u0160\u0106ANA U BOSNI \u2013 \u201cBOSNIAN HORORS\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol>\n<li>NABIJANJE NA KOLAC, NARATIV O NAJBARBARSKIJEM OD SVIH BARBARSKIH ZLO\u010cINA<\/li>\n<\/ol>\n<p>1.1 Narativ o nabijanju na kolac<\/p>\n<p>1.2 Kontranarativ: \u201cNikad nisam \u010duo \u2026\u201d<\/p>\n<p>1.3 Diskursi urednika novina o nabijanju na kolac<\/p>\n<p>1.4 Epilog bez presude: Zavr\u0161na istraga britanskog konzulata i austrijski izvje\u0161taj s granice<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>2 GLADSTONE I MISS IRBY<\/p>\n<p>2.1 Gladstone i Miss Irby zajedno<\/p>\n<p>2.2 Narativ Williama Gladstonea i Miss Irby: Turska barbarstva u Bosni i Hercegovinu novi su dokaz o barbarskoj prirodi Turaka<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>V POLITI\u010cKA POSLJEDICA ANTITURSKOG NARATIVA O TURCIMA I BOSNI<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol>\n<li>CARIGRADSKA KONFERENCIJA<\/li>\n<\/ol>\n<p>1.1 Britanska politika u toku Carigradske konferencije<\/p>\n<p>1.2 Zahtjevi i narativ antiturske agitacije postaju politika Vladinih zvani\u010dnika<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>BERLINSKI KONGRES<\/li>\n<\/ol>\n<p>2.1 Britanska politika i narativ na Berlinskom kongresu<\/p>\n<p>2.2 Austrougarska okupacija kao humanitarna intervencija?<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>VI ZAKLJU\u010cAK<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>VII CONCLUSION<\/p>\n<p>VIII IZVORI I LITERATURA<\/p>\n<p>VIII INDEX<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/umhis.simplesite.com\/431349901\">http:\/\/umhis.simplesite.com\/431349901<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/udruzenje.za.modernu.historiju\/\">https:\/\/www.facebook.com\/udruzenje.za.modernu.historiju\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14609,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-14608","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/radusic.jpg?fit=901%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":14608,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":14608,"position":1},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54386","url_meta":{"origin":14608,"position":2},"title":"Dra\u017een Kru\u0161elj, &#8220;Robert Prosine\u010dki \u2013 Veliki \u017duti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107Godina izdanja: 2026.Autor: Dra\u017een Kru\u0161eljUrednici: Dean Duda i Josip Ivanovi\u0107Ovitak: \u0110or\u0111e Slavkovi\u0107Lektura: Sarah DusparaCijena: 25,00 EURBroj stranica: 304Format: 13 x 20 cmISBN: 978-953-7953-97-3 meki uvez s klapnama Prva autorizirana biografija Roberta Prosine\u010dkog!Nova knjiga Dra\u017eena Kru\u0161elja o Velikom \u017dutom! Robert Prosine\u010dki ro\u0111en je 12. sije\u010dnja 1969. godine u Villingen-Schwenningenu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Veliki_Zuti_web.jpg?fit=474%2C734&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":14608,"position":3},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":14608,"position":4},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":14608,"position":5},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14608"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14608\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14610,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14608\/revisions\/14610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}