{"id":14559,"date":"2019-04-26T11:12:19","date_gmt":"2019-04-26T11:12:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14559"},"modified":"2019-04-26T11:17:55","modified_gmt":"2019-04-26T11:17:55","slug":"pocinje-nova-sezona-dokumentarnog-serijala-betonski-spavaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14559","title":{"rendered":"Po\u010dinje nova sezona dokumentarnog serijala ‘Betonski spava\u010di’"},"content":{"rendered":"

U nedjelju, 28. travnja na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije od 20.40 sati kre\u0107e druga sezona dokumentarnog serijala ‘Betonski spava\u010di’ koja gradi pri\u010du oko moderne arhitekture u Hrvatskoj i prostoru biv\u0161e Jugoslavije. Seriju je re\u017eirao Sa\u0161a Ban, scenarij uz njega supotpisuju Maroje Mrdulja\u0161 i Nevenka Sabli\u0107, a seriju je za HRT proizveo Hulahop. Razvoj serije potpomognut je sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dok je prva sezona prikazivala napu\u0161tene hotele na Jadranskoj obali, nova sezona Betonskih spava\u010da <\/em>podnaslovljena ‘Nedovr\u0161ene modernizacije\u2019 prikazuje primjere vrhunske modernisti\u010dke arhitekture 60-ih i 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a koja je svojim sadr\u017eajima, ali i prostornim koncepcijama, slu\u017eila emancipaciji gra\u0111ana, a, iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i dru\u0161tveno-ekonomske nemo\u0107i da revitalizira velike gra\u0111evine i javno dobro tog vremena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prva epizoda naslovljena \u2018Zagreba\u010dki velesajam, nesu\u0111eno sredi\u0161te grada\u2019 bavi se Velesajmom koji je bio va\u017ean dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnolo\u0161kih dostignu\u0107a te modernih oblika i na\u010dina \u017eivota koji \u0107e tek djelomi\u010dno za\u017eivjeti u svakodnevici gra\u0111ana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na ju\u017enoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog sredi\u0161ta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagreba\u010dki velesajam, za\u0161ti\u0107en kao kulturno dobro – s 561.000 \u010detvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpili\u0161tem – danas je u stanju polu\u017eivota: niti je napu\u0161tena industrijska zona niti je primjereno iskori\u0161ten.<\/p>\n

 <\/p>\n

Druga epizoda, \u2018Ure\u0111aji emancipacije\u2019 bavi se arhitekturom koja postaje va\u017ean instrument poslijeratne obnove te se \u0161irom Jugoslavije grade multifunkcionalni centri – domovi kulture \u010dija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politi\u010dki \u017eivot. Urbanisti\u010dke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta pribli\u017eiti tada suvremenim kretanjima. Posje\u0107ujemo nekada\u0161nje Radni\u010dko sveu\u010dili\u0161te Mo\u0161a Pijade u Zagrebu, domove kulture u Nik\u0161i\u0107u i Kola\u0161inu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH i biv\u0161i Dom JNA u Komi\u017ei na Visu. Je li njihov opstanak mogu\u0107 ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?<\/p>\n

 <\/p>\n

U tre\u0107oj epizodi autori odlaze u Split, fascinantni primjer kontinuiteta urbane kulture od anti\u010dkih vremena do modernizma. Epizoda \u2018Split, izme\u0111u plana i kaosa\u2019 bavi se nedovr\u0161enim urbanisti\u010dkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernisti\u010dkih naselja na svijetu izgra\u0111enog 1970-ih godina prema modernisti\u010dkim principima slobodnostoje\u0107ih gradova pod slovenskim timom Mu\u0161i\u010d-Be\u017ean-Starc. No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrade Splita 3, ni\u010de i divlja stambena gradnja koja ga okru\u017euje. Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna ure\u0111enost sudara se s totalnim kaosom, grad i njegova suprotnost. Suprotne se tendencije isprepli\u0107u, ali odre\u0111ena vremena donose dominaciju jedne od njih. Forma grada preslika je dru\u0161tva, a u ovoj epizodi se to i\u0161\u010ditava na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kola\u017ea.<\/p>\n

 <\/p>\n

Posljednja epizoda serijala donosi pri\u010du iz Skoplja. \u2018Grad koji je bio premoderan\u2019 pri\u010da je o nedovr\u0161enoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam. Nakon progla\u0161enja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. godine dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom. Iste se godine organizira me\u0111unarodni natje\u010daj za centar grada na kojem pobje\u0111uje Kenzo Tange, rodo\u010delnik japanskog metabolisti\u010dkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde koji s Isozakijem prvi put primjenjuje metabolisti\u010dke koncepte izvan Japana. Skoplje postaje globalni pokazni grad budu\u0107nosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomi\u010dno realizirana. Ogoljena brutalisti\u010dka arhitektura ne\u017ebukanog betona, istovremeno arhai\u010dna i futuristi\u010dka ne radi kompromise, ve\u0107 gradi novi svijet – no radi li se o megalomanskom projektu nemogu\u0107em za \u017eivot? U epizodi se doti\u010du i aktualne makedonske politi\u010dke nomenklature u pothvatu preokretanja povijesti kroz gra\u0111enje – autenti\u010dni modernizam zamjenjuje la\u017eni barok koji reprezentira la\u017eno konstruirani nacionalni identitet.<\/p>\n

 <\/p>\n

Scenaristi Betonskih spava\u010da<\/em> su Sa\u0161a Ban, koji je ujedno i redatelj, Maroje Mrdulja\u0161 i Nevenka Sabli\u0107. Producentice su Miljenka \u010cogelja i Dana Budisavljevi\u0107. Snimatelj je Hrvoje Franji\u0107, a monta\u017eeri su Vanja Siru\u010dek i Nina Velni\u0107, dok je glazbu za serijal skladao Nenad Kova\u010di\u0107. Urednica serijala je Gordana Mr\u0111en, a za HRT ga je proizveo Hulahop d.o.o.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.havc.hr\/infocentar\/novosti\/pocinje-nova-sezona-dokumentarnog-serijala-betonski-spavaci<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14560,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-14559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/Betonski-spavaci.jpg?fit=700%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":14559,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53998,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53998","url_meta":{"origin":14559,"position":1},"title":"Polemike o seriji “Tvr\u0111ava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mini-serija Tvr\u0111ava, nastala u produkciji RTS-a, iza\u0161la je krajem 2025. godine, a prati ljubavnu pri\u010du i \u017eivote Hrvatice i Srbina iz Knina i okolice u razdoblju rata u Hrvatskoj. Serija ima 11 epizoda, a re\u017eirao ju je Sa\u0161a Hajdukovi\u0107 prema scenariju Mirka Stojkovi\u0107a i Gorana Star\u010devi\u0107a.\u00a0 Serija je do\u017eivjela podijeljene\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/tvrdjava-serija.jpg?fit=1200%2C534&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53828,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53828","url_meta":{"origin":14559,"position":2},"title":"Dokumentarni serijal “Titova Jugoslavija” Hrvoja Klasi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prikazivanje \u0161estodijelnog dokumentarnog serijala \"Titova Jugoslavija\" autora Hrvoja Klasi\u0107a zapo\u010delo je 23. svibnja 2026, a epizode \u0107e se na portalu vidatv.hr i YouTube kanalu Vide TV emitirati svake subote u 20 sati. Istodobno, serijal se petkom u 20 sati emitira u Crnoj Gori na Televiziji Vijesti, a srijedom u 20\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokumentarni-serijal.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":14559,"position":3},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a “Otapanje vladara”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":14559,"position":4},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":14559,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14559"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14564,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14559\/revisions\/14564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}