{"id":14261,"date":"2019-04-01T11:52:33","date_gmt":"2019-04-01T11:52:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14261"},"modified":"2019-04-01T11:52:33","modified_gmt":"2019-04-01T11:52:33","slug":"eldi-grubisic-puliselic-germanski-turcin-murad-efendi-knjizevnost-politika-i-ili-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14261","title":{"rendered":"Eldi Grubi\u0161i\u0107 Puli\u0161eli\u0107, \u201c’Germanski Tur\u010din’ Murad Efendi: knji\u017eevnost, politika i\/ili identitet”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Leykam international objavio je knjigu Eldi Grubi\u0161i\u0107 Puli\u0161eli\u0107 \u201c’Germanski Tur\u010din’ Murad Efendi: knji\u017eevnost, politika i\/ili identitet”, o devetnaestostoljetnom sinu hrvatsko-njema\u010dkog veleposjednika i Be\u010danke, osmanskom diplomatu i afirmiranom austrijsko-njema\u010dkom piscu turskog imena.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Murad Efendi, ro\u0111en kao Franz von Werner (Be\u010d, 1836. \u2013 Den Haag, 1881.) zacijelo spada me\u0111u zanimljivije li\u010dnosti koje je iznjedrilo 19. stolje\u0107e. Bio je tipi\u010dan izdanak multinacionalne Habsbur\u0161ke Monarhije pa njegovo rodoslovlje upu\u0107uje na njema\u010dke, hrvatske i austrijske korijene, dok je na svome neobi\u010dnom \u017eivotnom putu prekora\u010dio granice kultura i utjelovio posrednika me\u0111u njima. Pi\u0161\u010dev \u017eivot djeluje gotovo fikcionalno: sin hrvatsko-njema\u010dkog veleposjednika i Be\u010danke, transformira se u Murada Efendija, u osmanskog diplomata i afirmiranoga austrijsko-njema\u010dkog pisca turskog imena te svjedo\u010di o fenomenima poput interkulturalnosti i hibridnog identiteta. Iz pozicije svoga bikulturalnog mikrokozmosa odabrao je \u017eivot u kojemu \u0107e utjeloviti tzv. hibridnu li\u010dnost te je svoj kulturni identitet produbio u dvostrukosti Istoka i Zapada, islama i kr\u0161\u0107anstva, subjektiviteta i objektiviteta kolonijalnih ambicija i fantazija. Muradovo knji\u017eevno stvarala\u0161tvo nastalo je isklju\u010divo na njema\u010dkom jeziku te u potpunosti pripada knji\u017eevnoj tradiciji njema\u010dkoga jezi\u010dnog izraza. Napisao je pet povijesnih tragedija u kojima obra\u0111uje segmente iz \u017eivota zna\u010dajnih povijesnih li\u010dnosti dok njegove komedije nastaju u svjetlu tada\u0161njih dramskih strujanja kao zabavni kazali\u0161ni komadi. Kao pjesnik stvara esteticisti\u010dku liriku karakteristi\u010dnu za pjesnike Minhenskoga pjesni\u010dkog kruga te svoje nadahnu\u0107e nalazi u orijentalnim motivima, ali i u kulturnoj tradiciji zapadnokr\u0161\u0107anske provenijencije. Muradov hibridni identitet najvi\u0161e do izra\u017eaja dolazi u dvjema knjigama putopisa u kojima se bavi Osmanskim Carstvom. Dok prva knjiga predstavlja klasi\u010dni knji\u017eevni putopis, druga je zapravo kulturolo\u0161ka studija o osmanskom dru\u0161tvu. U objema knjigama do izra\u017eaja dolazi duboko razumijevanje i po\u0161tovanje prema orijentalnoj kulturi kao specifi\u010dni \u201etre\u0107i prostor\u201c koji Murad Efendi, neko\u0107 Franz von Werner, zauzima u suprotnosti prema tradicionalnim putopiscima koji su iz europske vizure promatrali Orijent kao strani prostor.<\/p>\n

Murad Efendi za \u017eivota se mogao smatrati uspje\u0161nim i priznatim knji\u017eevnikom; lako je pronalazio put prema svojoj \u010ditateljskoj i kazali\u0161noj publici, a mo\u017ee se zaklju\u010diti da je jednako omiljen bio me\u0111u knji\u017eevnim kriti\u010darima. Usprkos tomu pozitivnom ozra\u010dju nije uspio zauzeti mjesto u kolektivnoj kulturnoj memoriji te kao pisac nije uspio prekora\u010diti granice osrednjosti. U kulturolo\u0161kom smislu njegovo se knji\u017eevno djelo, ali i njegova pozicija u javnom prostoru, pokazuju kao iznimno zanimljiva gra\u0111a te otkrivaju dru\u0161tvene mehanizme druge polovice 19. stolje\u0107a: kazali\u0161ni ukus publike, ali i stategiju vladaju\u0107ih struktura u izgradnji ideolo\u0161koga konstrukta kroz knji\u017eevnost i druge medije. Murad je svoj dramski opus stvorio pribli\u017eavaju\u0107i se dominantnim obilje\u017ejima njema\u010dke dramaturgije, dok je u svojoj poeziji kreirao transcendentalni orijentalizam u Goetheovoj tradiciji. U putopisima je konstruirao specifi\u010dni, mogli bismo re\u0107i insajderski orijentalizam kao narator promatra\u010d, ali i suu\u010desnik kulturolo\u0161ko-povijesnih procesa. Franz von Werner \u2013 Murad Efendi upravo je u \u201etre\u0107em prostoru\u201c stvorio autonomni prostor svog identiteta te prona\u0161ao izraz svoje umjetni\u010dko-knji\u017eevne kreativnosti u koegzistenciji naizgled suprotstavljenih kulturnih vrijednosti. Njegov neobi\u010dan \u017eivot posrednika me\u0111u kulturama, narodima i politikama, nadahnjuje i danas u interkulturalnim fenomenima premre\u017eenoj civilizaciji 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=179<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14262,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-14261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/Murad-Efendi.jpg?fit=246%2C353&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":14261,"position":0},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53223,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53223","url_meta":{"origin":14261,"position":1},"title":"Radionica \u201cSje\u0107anje i identitet u izgnanstvu \u2013 Pogledi iz knji\u017eevnosti\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to se doga\u0111a sa sje\u0107anjem kada napustimo svoju domovinu? \u010cini li udaljenost sje\u0107anja jasnijima, nostalgi\u010dnijima ili kriti\u010dnijima? I kako knji\u017eevnost i pripovijedanje \u010duvaju sje\u0107anja te postavljaju pitanja identiteta? Ova interaktivna radionica poziva studente iz Hrvatske i drugih zemalja da kroz raspravu i knji\u017eevne tekstove autora iz biv\u0161e Jugoslavije u izgnanstvu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poster-Workshop.png?fit=937%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":14261,"position":2},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":14261,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":14261,"position":4},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":14261,"position":5},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14261"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14263,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14261\/revisions\/14263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}