{"id":14261,"date":"2019-04-01T11:52:33","date_gmt":"2019-04-01T11:52:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14261"},"modified":"2019-04-01T11:52:33","modified_gmt":"2019-04-01T11:52:33","slug":"eldi-grubisic-puliselic-germanski-turcin-murad-efendi-knjizevnost-politika-i-ili-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14261","title":{"rendered":"Eldi Grubi\u0161i\u0107 Puli\u0161eli\u0107, \u201c’Germanski Tur\u010din’ Murad Efendi: knji\u017eevnost, politika i\/ili identitet”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Leykam international objavio je knjigu Eldi Grubi\u0161i\u0107 Puli\u0161eli\u0107 \u201c’Germanski Tur\u010din’ Murad Efendi: knji\u017eevnost, politika i\/ili identitet”, o devetnaestostoljetnom sinu hrvatsko-njema\u010dkog veleposjednika i Be\u010danke, osmanskom diplomatu i afirmiranom austrijsko-njema\u010dkom piscu turskog imena.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Murad Efendi, ro\u0111en kao Franz von Werner (Be\u010d, 1836. \u2013 Den Haag, 1881.) zacijelo spada me\u0111u zanimljivije li\u010dnosti koje je iznjedrilo 19. stolje\u0107e. Bio je tipi\u010dan izdanak multinacionalne Habsbur\u0161ke Monarhije pa njegovo rodoslovlje upu\u0107uje na njema\u010dke, hrvatske i austrijske korijene, dok je na svome neobi\u010dnom \u017eivotnom putu prekora\u010dio granice kultura i utjelovio posrednika me\u0111u njima. Pi\u0161\u010dev \u017eivot djeluje gotovo fikcionalno: sin hrvatsko-njema\u010dkog veleposjednika i Be\u010danke, transformira se u Murada Efendija, u osmanskog diplomata i afirmiranoga austrijsko-njema\u010dkog pisca turskog imena te svjedo\u010di o fenomenima poput interkulturalnosti i hibridnog identiteta. Iz pozicije svoga bikulturalnog mikrokozmosa odabrao je \u017eivot u kojemu \u0107e utjeloviti tzv. hibridnu li\u010dnost te je svoj kulturni identitet produbio u dvostrukosti Istoka i Zapada, islama i kr\u0161\u0107anstva, subjektiviteta i objektiviteta kolonijalnih ambicija i fantazija. Muradovo knji\u017eevno stvarala\u0161tvo nastalo je isklju\u010divo na njema\u010dkom jeziku te u potpunosti pripada knji\u017eevnoj tradiciji njema\u010dkoga jezi\u010dnog izraza. Napisao je pet povijesnih tragedija u kojima obra\u0111uje segmente iz \u017eivota zna\u010dajnih povijesnih li\u010dnosti dok njegove komedije nastaju u svjetlu tada\u0161njih dramskih strujanja kao zabavni kazali\u0161ni komadi. Kao pjesnik stvara esteticisti\u010dku liriku karakteristi\u010dnu za pjesnike Minhenskoga pjesni\u010dkog kruga te svoje nadahnu\u0107e nalazi u orijentalnim motivima, ali i u kulturnoj tradiciji zapadnokr\u0161\u0107anske provenijencije. Muradov hibridni identitet najvi\u0161e do izra\u017eaja dolazi u dvjema knjigama putopisa u kojima se bavi Osmanskim Carstvom. Dok prva knjiga predstavlja klasi\u010dni knji\u017eevni putopis, druga je zapravo kulturolo\u0161ka studija o osmanskom dru\u0161tvu. U objema knjigama do izra\u017eaja dolazi duboko razumijevanje i po\u0161tovanje prema orijentalnoj kulturi kao specifi\u010dni \u201etre\u0107i prostor\u201c koji Murad Efendi, neko\u0107 Franz von Werner, zauzima u suprotnosti prema tradicionalnim putopiscima koji su iz europske vizure promatrali Orijent kao strani prostor.<\/p>\n

Murad Efendi za \u017eivota se mogao smatrati uspje\u0161nim i priznatim knji\u017eevnikom; lako je pronalazio put prema svojoj \u010ditateljskoj i kazali\u0161noj publici, a mo\u017ee se zaklju\u010diti da je jednako omiljen bio me\u0111u knji\u017eevnim kriti\u010darima. Usprkos tomu pozitivnom ozra\u010dju nije uspio zauzeti mjesto u kolektivnoj kulturnoj memoriji te kao pisac nije uspio prekora\u010diti granice osrednjosti. U kulturolo\u0161kom smislu njegovo se knji\u017eevno djelo, ali i njegova pozicija u javnom prostoru, pokazuju kao iznimno zanimljiva gra\u0111a te otkrivaju dru\u0161tvene mehanizme druge polovice 19. stolje\u0107a: kazali\u0161ni ukus publike, ali i stategiju vladaju\u0107ih struktura u izgradnji ideolo\u0161koga konstrukta kroz knji\u017eevnost i druge medije. Murad je svoj dramski opus stvorio pribli\u017eavaju\u0107i se dominantnim obilje\u017ejima njema\u010dke dramaturgije, dok je u svojoj poeziji kreirao transcendentalni orijentalizam u Goetheovoj tradiciji. U putopisima je konstruirao specifi\u010dni, mogli bismo re\u0107i insajderski orijentalizam kao narator promatra\u010d, ali i suu\u010desnik kulturolo\u0161ko-povijesnih procesa. Franz von Werner \u2013 Murad Efendi upravo je u \u201etre\u0107em prostoru\u201c stvorio autonomni prostor svog identiteta te prona\u0161ao izraz svoje umjetni\u010dko-knji\u017eevne kreativnosti u koegzistenciji naizgled suprotstavljenih kulturnih vrijednosti. Njegov neobi\u010dan \u017eivot posrednika me\u0111u kulturama, narodima i politikama, nadahnjuje i danas u interkulturalnim fenomenima premre\u017eenoj civilizaciji 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.leykam-international.hr\/publikacija.php?id=179<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14262,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-14261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/04\/Murad-Efendi.jpg?fit=246%2C353&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":14261,"position":0},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":14261,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":14261,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":14261,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":14261,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":14261,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14261"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14263,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14261\/revisions\/14263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}