{"id":14242,"date":"2019-03-29T10:26:02","date_gmt":"2019-03-29T10:26:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=14242"},"modified":"2019-03-29T10:26:02","modified_gmt":"2019-03-29T10:26:02","slug":"poziv-na-5-doktorsku-radionicu-ckpis-a-i-ffpu-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=14242","title":{"rendered":"Poziv na 5. Doktorsku radionicu CKPIS-a i FFPU-a"},"content":{"rendered":"<p>CKPIS i FFPU objavljuju poziv za sudjelovanje na 5. Doktorskoj radionici koja \u0107e se na temu \u201cIndustrijska dru\u0161tva kasnoga socijalizma: europske usporedbe\u201d odr\u017eati u Puli, 28\u201331. kolovoza 2019. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Doktorska radionica 2019.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest i<br \/>\nCentar za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>DOKTORSKA RADIONICA<\/strong><strong><br \/>\n<\/strong><strong>Industrijska dru\u0161tva kasnoga socijalizma: europske usporedbe<\/strong><br \/>\nPula, 28\u201331. kolovoza 2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Petu godinu za redom organiziramo trodnevnu ljetnu doktorsku radionicu. Godine 2015. tema je bila <em>Povijest svakodnevice u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em>, 2016. <em>Jugoslavenski socijalizam: sli\u010dnosti i posebnosti<\/em>, 2017. <em>Novi \u010dovjek za socijalisti\u010dko dru\u0161tvo<\/em>, a 2018. <em>Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci<\/em>. Radionicu smo do sada povezivali s razli\u010ditim projektima: jedne godine s projektom <em>Stvaranje socijalisti\u010dkoga \u010dovjeka. Hrvatsko dru\u0161tvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma<\/em> (voditelj izv. prof. dr. sc. Igor Duda, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, potpora HRZZ), a vi\u0161e puta s multilateralnom suradnjom pokrenutom iz Berlina. Ove godine sura\u0111ujemo s projektom <em>Opasan zaokret nakon ideolo\u0161ke krutosti: preispitivanje jugoslavenske 1989.<\/em> (prof. dr. sc. Hannes Grandits, Humboldtovo sveu\u010dili\u0161te u Berlinu, potpora DAAD) te \u0107e na radionici sudjelovati stru\u010dnjaci umre\u017eeni u projekt koji dolaze sa sveu\u010dili\u0161ta i instituta u Beogradu, Berlinu, Kopru, Sarajevu, Skopju, Zagrebu i Puli. Proteklih godina radionica je bilje\u017eila izvrstan odaziv te su, pored onih iz spomenutih gradova, na njoj sudjelovali i doktorandi iz Be\u010da, Firence, Ghenta, Giessena, Glasgowa, Graza, Hamburga, Ia\u015fija, Montreala, M\u00fcnchena, Nottinghama, Pariza, Potsdama, Praga, Regensburga, Sofije i Warwicka.<\/p>\n<p>Nakon Drugoga svjetskog rata proces brze industrijalizacije uvelike je promijenio ekonomsku i dru\u0161tvenu strukturu socijalisti\u010dkih dru\u0161tava u Europi. Dotad dominantno poljoprivredna dru\u0161tva, poput onih u Jugoslaviji i zemljama Sovjetskoga bloka, unutar jedne generacije postaju industrijska, a dr\u017eavna politika planskom ekonomijom ili tr\u017ei\u0161nim socijalizmom nastoji odr\u017eati va\u017enost industrijske proizvodnje, time i polo\u017eaj emancipirane radni\u010dke klase kao klju\u010dnog segmenta dru\u0161tvene strukture. Vrijede li ove postavke i za godine kasnoga socijalizma te na koji se na\u010din provode u djelo i s kojim posljedicama u posljednjem desetlje\u0107u jednostrana\u010dke komunisti\u010dke vladavine, klju\u010dna su pitanja za snimak stanja u socijalisti\u010dkim dru\u0161tvima pred kraj njihova postojanja. Putem izlaganja doktoranada i pozvanih predava\u010da Doktorska radionica tra\u017eit \u0107e odgovore o stupnju razvijenosti socijalisti\u010dkih dru\u0161tava, ekonomskim kretanjima i reformskim nastojanjima, nezaposlenosti, zaposlenosti i produktivnosti rada, o\u010dekivanjima radnika te pripremljenosti za velike promjene koje \u0107e uslijediti prelaskom na tr\u017ei\u0161no poslovanje i privatizaciju gospodarstva. Nadalje, radionicu \u0107e zanimati \u0161to je zna\u010dilo biti industrijskim radnikom osamdesetih godina, koliko industrija utje\u010de na identitet pojedinaca i \u017eivotnih sredina, te koja je uloga sindikata i drugih organizacija u sve \u010de\u0161\u0107im sivim zonama izme\u0111u gra\u0111ana i dr\u017eave. Sigurnost radnog mjesta, \u017eivotni standard i kvaliteta \u017eivota, slobodno vrijeme, sudjelovanje u potro\u0161a\u010dkoj kulturi te aktivnosti u podru\u010dju kulturnoga \u017eivota radnika tako\u0111er su dobrodo\u0161le radioni\u010dke teme. O\u010dekuje se da \u0107e izlaganja i rasprave pridonijeti novim spoznajama te komparativnim uvidima u europska dru\u0161tva kasnoga socijalizma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>POZIV ZA SUDJELOVANJE<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>PRIJAVNI OBRAZAC (Rok: 15. svibnja 2019.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Organizacijski odbor<\/strong><\/p>\n<p>izv. prof. dr. sc. Igor Duda<\/p>\n<p>izv. prof. dr. sc. Radina Vu\u010deti\u0107<\/p>\n<p>dr. sc. Anita Buhin<\/p>\n<p>Tina Filipovi\u0107, doktorandica<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zahvaljujemo na potpori<\/strong><\/p>\n<p>Filozofski fakultet u Puli<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zahvaljujemo na suradnji<\/strong><\/p>\n<p>Studentski centar Pula<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Call in English<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/obavijesti?@=2erhk#news_107528\">https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/obavijesti?@=2erhk#news_107528<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/doktorska_radionica\/2019\">https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/doktorska_radionica\/2019<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/en\/doctoral_workshop\/2019\">https:\/\/ckpis.unipu.hr\/ckpis\/en\/doctoral_workshop\/2019<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/ckpis.unipu.hr\/\">https:\/\/www.facebook.com\/ckpis.unipu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":14243,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-14242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/workshop19.png?fit=720%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":14242,"position":0},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53994","url_meta":{"origin":14242,"position":1},"title":"Doga\u0111anja CKPIS-a: Predavanje Melvina Bernarda o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji sveu\u010dili\u0161nog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma \u2013 u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221\u00a0na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) \u2013 gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom Workers\u2019 Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia\u00a0odr\u017eao\u00a0je\u00a0Melvin Bernard, doktorand na\u00a0\u00c9cole\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":14242,"position":2},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52830,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52830","url_meta":{"origin":14242,"position":3},"title":"Znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 12 sati u Knji\u017enici Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Borongajska cesta 83d), odr\u017eava se me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eFa\u0161izam: teorija i povijest jedne ideje\u201c. Rije\u010d je o \u010detvrtom u nizu interdisciplinarnih znanstvenih skupova koji se svake godine posve\u0107uju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fasizam-teorija-i-povijest-jedne-ideje.jpg?fit=1069%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":14242,"position":4},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":14242,"position":5},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14242"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14244,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14242\/revisions\/14244"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}