“Dru\u0161tvo se\u0107anja” upu\u0107uje poziv za radove u tematskom zborniku namijenjenom \u0161irokom krugu stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih podru\u010dja dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti “YU 989-019. Post-jugoslovenski prostor od pada berlinskog zida do migrantske krize”. Rok za prijavu: 15. svibnja 2019. godine.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n CALL FOR PAPERS<\/strong><\/p>\n <\/p>\n We are gypsy people, damned by fate,<\/p>\n always someone around who comes to make a threat.”<\/p>\n -Branimir \u0160tuli\u0107, Poet of the Balkan epos.<\/p>\n <\/p>\n “Dogs are barking at the caravans,<\/p>\n and the caravans are passing by.”<\/p>\n -Mom\u010dilo Bajagi\u0107, Balkan history chronicler.<\/p>\n <\/p>\n Anniversaries of significant historical events are known to stir up interest for certain topics and therefore always present a good impetus for renewed scientific inquiry. Previous year, 2018, was a year of several such anniversaries: World War I ending centennial, a century from the creation of the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, 170 years from the pan-European wave of revolutions, 170 years from the first publication of the Communist Manifesto, 140 years from the Berlin congress, 75 years from the second AVNOJ conference, 70 years from the Cominform crisis, 50 years from the student protest of 1968, 10 years from the declaration of independence of Kosovo, etc. Without even completing the list, two of them stand out \u2013 the end of a global conflict and subsequent formation of the first Yugoslav state. This year, even though not so packed as the previous one, still carries a plethora of new interest for reinterpretation of several moments that have marked the end of the 20th century.<\/p>\n Fall of the Berlin Wall in 1989 had foreshadowed the end of socialist regimes in Eastern Europe and the beginning of the global paradigm shift. Old polarities seemed to disappear, and one could witness the emergence of new political movements and identities. Fall of the Berlin Wall was met with hope for a birth of a new world. The one that will leave the Cold War divisions and the threat of a nuclear destruction behind, and rebuild itself as a unified, peaceful, and democratic place. For some, it was the end of history and the last hour of ideological tensions of the 20th century. But soon those hopes were irrevocably shattered. First cracks maybe unexpectedly appeared in Yugoslavia.<\/p>\n Did the fall of the Berlin wall bring the destruction of Yugoslavia? Or was it, maybe, a certain speech at Gazimestan, made a few months before? Which directions did the successive states and their societies, take? What were the consequences of the things that happened to Yugoslavian people during the ’90s? How do we see them and how do we feel about them now? How do we remember them?<\/p>\n These questions and their potential answers were the have motivated us to publish insights of interested scholars in the book named “YU 989-019. Post-Yugoslav Space from the Fall of Berlin Wall until the Migrant Crisis”. In the year of the centennial of the Paris peace conference, 80 years from the Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek agreement, and 20 years from the NATO bombing and the end of the war of Kosovo, it is supposed to offer wider perspective of events, conflicts, processes and traumas that have marked last years of Yugoslavia and first three decades of its successor states. Thirty years from the fall of a wall which in terms destroyed the “iron curtain” and started the process of erasing borders between the European nations, we now have barbed wire on most of our borders. Barbed wire which is proving to be a great challenge for our politics, our identities, and our humanity. Therefore, we believe that the time has come to try to take a fresh look from all possible angles, and to try to observe importance of mentioned events in present world of “post-truth”, “fake news”, new growing tensions and divisions, terrorism, populism and new radical and progressive movements that are emerging in this part of Europe.<\/p>\n This is precisely why \u201cThe Remembrance Society\u201d is calling for papers in an edited volume intended for a wide circle of academics from different areas of humanities and social science. The main intention of this edited book is to be a study on subjects listed below, and to include the widest possible array of methodological approaches from a variety of social sciences and humanities including history, sociology, philosophy, psychology, art history, heritage studies, linguistics, anthropology, ethnology, pedagogy, etc. Possible themes for consideration are:<\/p>\n This edited book is intended to be published as an e-book in order to be easily accessible to wider audience and in order to emphasize the positive influence of new technologies on the environment. It will be published by The Remembrance Society and catalogized with the National Library of Serbia. In order to ensure high standard of academic quality, we have secured the reviewing processes of a board of eminent scholars from the region.<\/p>\n We will be expecting previously unpublished papers in the languages of the so-called BCMS group of languages<\/strong>, (Bosnian<\/strong>, Croatian<\/strong>, Montenegrin<\/strong>, and Serbian) <\/strong>and in English language<\/strong>. We are calling all interested authors to send the abstract of their paper, including title, minimum of five key words, no longer than 500 words. <\/strong>Abstract must include topic clarification, basic assumptions or motivation, the approach, and the sources) and is to be sent no later than May 15th, 2019<\/strong>. The editorial board will make the decisions no later than May<\/strong> 30th<\/strong>, and the final versions of the papers are expected no later than October 30th, 2019<\/strong>. Technical specifications of the papers will be sent to authors as soon as they are notified about the acceptance of the paper. Abstracts, and any questions are to be mailed to drustvosecanja@gmail.com<\/a>.<\/p>\n <\/p>\n POZIV ZA RADOVE [HRV]<\/strong><\/p>\n “Mi smo ljudi Cigani, sudbinom prokleti,<\/p>\n uvijek neko oko nas do\u0111e pa nam prijeti.”<\/p>\n -Branimir \u0160tuli\u0107, epski narodni pesnik.<\/p>\n <\/p>\n “Psi laju na karavane, a karavani prolaze.”<\/p>\n -Mom\u010dilo Bajagi\u0107, hroni\u010dar pro\u0161losti Balkana.<\/p>\n <\/p>\n Godi\u0161njice zna\u010dajnih povijesnih doga\u0111aja su se pokazale kao dobar povod za izdavanje nau\u010dnih publikacija jer nu\u017eno sa sobom povla\u010de ponovno ro\u0111eno zanimanje za odre\u0111enu temu. Prethodna, 2018. godina, bila je godina velikih godi\u0161njica: sto godina od kraja Prvog svjetskog rata, vsto godina od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 170 godina od pan-europskog vala revolucija, 170 godina od izlaska “Manifesta Komunisti\u010dke partije” iz tiska, 140 godina od Berlinskog kongresa, 75 godina od drugog zasjedanja AVNOJ-a, 70 godina krize Informbiro-a, 50 godina od studentskih protesta, 10 godina od neovisnosti Kosova. Bez stavljanja to\u010dke na ovu listu, dva su se izdvojila po va\u017enosti \u2013 zavr\u0161etak jednog globalnog sukoba koji je nama zauzvrat ozna\u010dio po\u010detak jednog lokalnog projekta kasnije zvanog Jugoslavija. Godina pred nama, iako ne tako znamenita po godi\u0161njicama kao prethodna, ipak nosi u sebi klicu novog interesa za zna\u010dajne povijesne trenutke.<\/p>\n Pad Berlinskog zida 1989. godine ozna\u010dio je po\u010detak pada komunizma u Isto\u010dnoj Europi i po\u010detak promjena paradigmi \u010ditavog sveta. U stanju naglog nestanka ekstremne polarizacije, dolazi do vala redefiniranja identiteta. Politi\u010dke, ali i socio-ekonomske i kulturne posljedice za \u010ditav svijet su te\u0161ko sagledive. Taj momenat je do\u010dekan sa nadom u ro\u0111enje nekog novog. Onog koji \u0107e iza sebe staviti blokovsku podjelu i prijetnje uni\u0161tenja planeta nuklearnim oru\u017ejem, i onog baziranog na slici budu\u0107nosti ujedinjene u miru i demokraciji. Za neke, to je bio kraj povijesti i ideolo\u0161kih previranja 20. stolje\u0107a. No, sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i da to nije slu\u010daj.<\/p>\n Ali kako se to odrazilo na zemlju \u010dije nekada\u0161nje okvire danas nazivamo imenom regije? Da li je pad zida u Berlinu sru\u0161io Jugoslaviju? Ili ju je mo\u017eda sru\u0161io jedan govor na Gazimestanu istegodine? I bez obzira na to, u kom pravcu su krenuli ovda\u0161nji narodi, njihova dru\u0161tva, politike, kulture i identiteti? Za\u0161to nam se dogodilo to \u0161to nam se dogodilo i koje su posljedice toga? Kako mi to danas sagledavamo i, ono rijetko postavljeno pitanje, kako se mi zbog toga danas osje\u0107amo? Kako se toga sje\u0107amo i kako se toga sje\u0107aju drugi?<\/p>\n Upravo ova pitanja i potencijalni odgovori na njih su motivacija iza pokretanja inicijative za publikaciju naziva “YU 989-019. (Post)jugoslavenski prostor od pada Berlinskog zida do migrantske krize”, koja \u0107e u godini obilje\u017eavanja jedne od mnogih godi\u0161njica, od 100 godina Pariske mirovne konferencije, preko 80 godina od sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek, do 20 godina od bombardiranja SR Jugoslavije, poku\u0161ati da nas odvede u prostor izme\u0111u tih doga\u0111aja i donese nam \u0161iru perspektivu uzroka, procesa, posledica, traume i progresa. Za narode Jugoslavije, ovaj povijesni trenutak predstavljao je ra\u0111anje pakla. Sveta novih etni\u010dkih, religijskih i klasnih podela gde su “povijest mr\u017enje” isplivale na povr\u0161inu, a nove granice, politi\u010dki i dru\u0161tveni obrasci crtani krvlju. Posle najkrvavijeg sukoba na tlu Europe posle Drugog svetskog rata, ove nove tvorevine, od nekih smatrane “u zape\u0107ku Evrope”, na\u0161le su se u vihoru tranzicije svih aspekata svijesti i postojanja. Trideset godina kasnije, do\u0161lo je vrijeme da poku\u0161amo trezveno, i iz svih perspektiva, sagledati vlastitu pro\u0161lost i njezin zna\u010daj na oblikovanje dana\u0161njeg sveta “post-istine”, “la\u017enih vijesti”, rastu\u0107ih tenzija, podjela i jazova, ekstremizma i populizma, ali i novog vala dru\u0161tvenog progresivizma. Trideset godina od pada zida koji je sru\u0161io gvozdenu zavjesu i zapo\u010deo proces ukidanja granica me\u0111u europskim narodima, na ve\u0107ini na\u0161ih granica danas je \u010deli\u010dna \u017eica. \u017dica koja se pokazuje kao veliki izazov za na\u0161e politike, ali i za na\u0161e identitete i na\u0161u humanost.<\/p>\n Iz tog razloga, “Dru\u0161tvo se\u0107anja” \u0161alje poziv za radove u tematskom zborniku namjenjenom \u0161irokom krugu akademaca iz razli\u010ditih oblasti dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka. Smatramo da novi talas interesa za odre\u0111enu historijsku temu za sobom povla\u010di i nove perspektive. Odavno je ve\u0107 jasno da historija ne mo\u017ee i\u0107i sama na tom putu. Ovaj zbornik je zami\u0161ljen kao skup studija o dolje navedenim temama i sa naj\u0161irim mogu\u0107im rasponom metodolo\u0161kih pristupa i pretpostavki istorije, sociologije, filozofije, psihlogije, povijesti umjetnosti, heritologije, lingvstike, antropologije, etnologije, pedagogije, itd. Tematske cjeline koje su dobrodo\u0161le su:<\/p>\n Zbornik je namjenjem izdavanju u elektronskoj formi, radi lak\u0161e dostupnosti naj\u0161irem auditorijumu, radi u\u0161teda pri njegovoj izradi i, mo\u017eda najva\u017enije, radi \u0161irenja svijesti o pozitivnim utjecajima modernih tehnologija na \u017eivotnu sredinu. Publikacija \u0107e biti izdata u Srbiji, pod okriljem udru\u017eenja gra\u0111ana “Dru\u0161tvo se\u0107anja” i zavedena u katalogizaciju Narodne biblioteke Srbije. Radi maksimalne kategorizacije zbornika kao nau\u010dne publikacije, osigurana je kvalitativna provjera i recenzija eminentnih stru\u010dnjaka iz regiona.<\/p>\n Prethodno neobjavljeni radovi za zbornik \u0107e se prihvatati na svim jezicima takozvane BCMS grupacije ju\u017enoslovenskih jezika, dakle bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom<\/strong>, a tako\u0111e i na engleskom<\/strong>. Svi zainteresirani autori pozivaju se da dostave sa\u017eetke radova sa naslovom, klju\u010dnim re\u010dima i tijelom teksta ne du\u017eim od 500 rije\u010di <\/strong>(treba sadr\u017eavati poja\u0161njene teme, osnovne pretpostavke ili motivaciju, metodolo\u0161ki pristup i izvore), ne kasnije od 15. svibnja 2019. godine<\/strong>. Uredni\u010dki odbor \u0107e u najkra\u0107em roku, ne kasnije od 30. svibnja 2019.<\/strong> doneti odluku o prihvatanju radova, \u010dije kona\u010dne verzije se o\u010dekuju ne kasnije od 30. listopada 2019<\/strong>. Tehni\u010dke specifikacije samih radova \u0107e autorima biti poslate uz odluku o prihvatanju rada. Apstrakte radova, kao i sva pitanja vezano za \u010ditav proces ili publikaciju uputiti na e-mail adresu udruge drustvosecanja@gmail.com<\/strong><\/a>.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n POZIV ZA RADOVE [SRB]<\/strong><\/p>\n <\/p>\n “Mi smo ljudi Cigani, sudbinom prokleti,<\/p>\n uvijek neko oko nas do\u0111e pa nam prijeti.”<\/p>\n -Branimir \u0160tuli\u0107, epski narodni pesnik.<\/p>\n <\/p>\n “Psi laju na karavane, a karavani prolaze.”<\/p>\n -Mom\u010dilo Bajagi\u0107, hroni\u010dar pro\u0161losti Balkana.<\/p>\n <\/p>\n Godi\u0161njice zna\u010dajnih istorijskih doga\u0111aja su se pokazale kao dobar povod za izdavanje nau\u010dnih publikacija jer nu\u017eno sa sobom povla\u010de ponovo ro\u0111eno interesovanje za odre\u0111enu temu. Prethodna, 2018. godina, bila je godina velikih godi\u0161njica: vek od kraja Prvog svetskog rata, vek od stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 170 godina od pan-evropskog talasa revolucija, 170 godina od izlaska “Manifesta Komunisti\u010dke partije” iz \u0161tampe, 140 godina od Berlinskog kongresa, 75 godina od drugog zasedanja AVNOJ-a, 70 godina krize Informbiro-a, 50 godina od studentskih protesta, 10 godina od nezavisnosti Kosova. I bez stavljanja ta\u010dke na ovu listu, dva su se izdvojila po va\u017enosti \u2013 zavr\u0161etak jednog globalnog sukoba koji je nama zauzvrat ozna\u010dio po\u010detak jednog lokalnog projekta kasnije zvanog Jugoslavija. Godina pred nama, iako ne tako znamenita po godi\u0161njicama kao prethodna, ipak nosi u sebi klicu novog interesovanja za zna\u010dajne istorijske momente.<\/p>\n Pad Berlinskog zida 1989. godine ozna\u010dio je po\u010detak pada komunizma u Isto\u010dnoj Evropi i po\u010detak promena paradigmi \u010ditavog sveta. U stanju naglog nestanka ekstremne polarizovanosti, dolazi do talasa ponovnog tra\u017eenja ili redefinisanja identiteta. Politi\u010dke, ali i socio-ekonomske i kulturne posledice za \u010ditav svet su te\u0161ko sagledive. Taj momenat je do\u010dekan sa nadom u ro\u0111enje nekog novog. Onog koji \u0107e iza sebe staviti blokovsku podelu i pretnje uni\u0161tenja planete nuklearnim naoru\u017eanjem, i onog baziranog na slici ujedinjene budu\u0107nosti u miru i demokratiji. Za neke, to je bio kraj istorije i ideolo\u0161kih trvenja 20. veka. No, jeste li zaista? Sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo da ka\u017eemo da to nije slu\u010daj.<\/p>\n Ali kako se to odrazilo na zemlju \u010dije nekada\u0161nje okvire danas nazivamo imenom regiona? Da li je pad zida u Berlinu sru\u0161io Jugoslaviju? Ili ju je mo\u017eda sru\u0161io jedan govor na Gazimestanu iste te godine? I bez obzira na to, u kom pravcu su krenuli ovda\u0161nji narodi, njihova dru\u0161tva, politike, kulture i identiteti? Za\u0161to nam se desilo to \u0161to nam se desilo i koje su posledice toga? Kako mi to danas sagledavamo i, ono retko postavljeno pitanje, kako se mi zbog toga danas ose\u0107amo? Kako se toga se\u0107amo i kako se toga se\u0107aju drugi?<\/p>\n Upravo ova pitanja i potencijalni odgovori na njih su motivacija iza pokretanja inicijative za publikaciju naziva “YU 989-019. Post-jugoslovenski prostor od pada berlinskog zida do migrantske krize”, koja \u0107e u godini obele\u017eavanja jedne od mnogih godi\u0161njica, od 100 godina Pariske mirovne konferencije, preko 80 godina od sporazuma Cvetkovi\u0107-Ma\u010dek, do 20 godina od bombardovanja SR Jugoslavije, poku\u0161ati da nas odvede u prostor izme\u0111u tih doga\u0111aja i donese nam \u0161iru perspektivu i uzroka, procesa, posledica, traume i progresa. Za narode Jugoslavije, ovaj istorijski momenat predstavljao je ra\u0111anje pakla. Sveta novih etni\u010dkih, religijskih i klasnih podela gde su “istorijske mr\u017enje” isplivale na povr\u0161inu, a nove granice, politi\u010dki i dru\u0161tveni obrasci crtani krvlju. Posle najkrvavijeg sukoba na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata, ove nove tvorevine, od nekih smatrane “u zape\u0107ku Evrope”, na\u0161le su se u vihoru tranzicije svih aspekata svesti i postojanja. Trideset godina kasnije, do\u0161lo je vreme da poku\u0161amo trezveno, i iz svih uglova, da sagledamo sopstvenu pro\u0161lost i njen zna\u010daj na oblikovanje dana\u0161njeg sveta “post-istine”, “la\u017enih vesti”, narastaju\u0107ih tenzija, podela, ekstremizma i populizma, ali i novog talasa dru\u0161tvenog progresivizma. Trideset godina od pada zida koji je sru\u0161io gvozdenu zavesu i zapo\u010deo proces ukidanja granica me\u0111u evropskim narodima, na ve\u0107ini na\u0161ih granica danas je \u010deli\u010dna \u017eica. \u017dica koja se pokazuje kao veliki izazov za na\u0161e politike, ali i za na\u0161e identitete i na\u0161u humanost.<\/p>\n Iz tog razloga, “Dru\u0161tvo se\u0107anja” organizuje poziv za radove u tematskom zborniku namenjem \u0161irokom krugu akademaca iz razli\u010ditih oblasti dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka. Smatramo da novi talas interesovanja za odre\u0111enu istorijsku temu mora za sobom da povu\u010de i nove perspektive. Odavno je ve\u0107 jasno da istorija ne mo\u017ee i\u0107i sama na tom putu. Ovaj zbornik je zami\u0161ljen kao skup studija o temama navedenim u okvirima ni\u017ee i sa naj\u0161irim mogu\u0107im dijapazonom metodolo\u0161kih pristupa i pretpostavki istorije, sociologije, filozofije, psihlogije, istorije umetnosti, heritologije, lingvstike, antropologije, etnologije, pedagogije, itd. Tematske celine koje su dobrodo\u0161le su:<\/p>\n Zbornik je namenjem za izdavanje u elektronskoj formi, radi lak\u0161e dostupnosti naj\u0161irem auditorijumu, radi u\u0161teda pri njegovoj izradi i, mo\u017eda najva\u017enije, radi \u0161irenja svesti o pozitivnim uticajima modernih tehnologija na \u017eivotnu sredinu. Publikacija \u0107e biti izdata u Srbiji, pod okriljem udru\u017eenja gra\u0111ana “Dru\u0161tvo se\u0107anja” i zavedena u katalogizaciju Narodne biblioteke Srbije. Radi maksimalne kategorizacije zbornika kao nau\u010dne publikacije, obezbe\u0111ena je kvalitativna provera i recenzija eminentnih stru\u010dnjaka iz regiona.<\/p>\n Prethodno neobjavljeni radovi za zbornik \u0107e se prihvatati na svim jezicima takozvane BCMS grupacije ju\u017enoslovenskih jezika, dakle bosanskom, hrvatskom, crnogorskom i srpskom<\/strong>, a tako\u0111e i na engleskom<\/strong>. Svi zainteresovani autori pozivaju se da dostave apstrakte radova sa naslovom, klju\u010dnim re\u010dima i telom teksta ne du\u017eim od 500 re\u010di <\/strong>(treba da sadr\u017ei poja\u0161njene teme, osnovne pretpostavke ili motivaciju, metodolo\u0161ki pristup i izvore), ne kasnije od 15. maja 2019. godine<\/strong>. Uredni\u010dki odbor \u0107e u najkra\u0107em roku, ne kasnije od 30. maja 2019.<\/strong> doneti odluku o prihvatanju radova, \u010dije kona\u010dne verzije se o\u010dekuju ne kasnije od 30. oktobra 2019<\/strong>. Tehni\u010dke specifikacije samih radova \u0107e autorima biti poslate uz odluku o prihvatanju rada. Apstrakte radova, kao i sva pitanja vezano za \u010ditav proces ili publikaciju uputiti na mejl udru\u017eenja drustvosecanja@gmail.com<\/strong><\/a>.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Editorial Board \/ Ure\u0111iva\u010dki odbor:<\/p>\n Filip Mitri\u010devi\u0107, Chicago \/ \u010cikago<\/p>\n Vinko Dra\u010da, Zagreb<\/p>\n Andrija Popovi\u0107, Zrenjanin<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n\n
\n
\n