{"id":13912,"date":"2019-03-06T15:43:30","date_gmt":"2019-03-06T15:43:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13912"},"modified":"2019-03-06T15:43:30","modified_gmt":"2019-03-06T15:43:30","slug":"tribina-citanje-kazalista-na-temu-banalnost-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13912","title":{"rendered":"Tribina ‘\u010citanje kazali\u0161ta’ na temu ‘Banalnost zla’"},"content":{"rendered":"

Tribinom ‘\u010citanje kazali\u0161ta’ Zagreba\u010dko kazali\u0161te mladih najavljuje idu\u0107u premijeru \u2013 ovoga puta to je ‘Eichmann u Jeruzalemu’ (premijera 22.03.2019.) u re\u017eiji nagra\u0111ivanog slovenskog kazali\u0161nog redatelja Jerneja Lorencija. Tribina na temu ‘Banalnost zla’ odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7.o\u017eujka, u dvorani Polanec, s po\u010detkom u 18 sati.<\/p>\n

Autor i voditelj – Sr\u0111an Sandi\u0107.<\/p>\n

Na tribini \u0107e govoriti Vesna Kesi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d i Tatjana Juki\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e o temi tribine:<\/p>\n

 <\/p>\n

Prije vi\u0161e od pola stolje\u0107a u sudnici u Jeruzalemu po\u010deo je proces koji nas je podsjetio na to da ratni zlo\u010din i zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti ne zastarijevaju. Iza tog sudskog procesa je ostao i eti\u010dki ogled Hannah Arendt koji je definirao na\u0161 pogled na prirodu zla.<\/p>\n

O slavnoj knjizi, dopirnosu Arendtove, filolo\u0161kom interesu, Americi tog i ovog vremena, sada\u0161njem trenutku u Hrvatskoj i reperkusijama ovog djela, razgovarat \u0107emo na tribini \u010citanje kazali\u0161ta.<\/p>\n

Kratke biografije sugovornica:<\/p>\n

Vesna Kesi\u0107 – aktivistkinja, novinarka, publicistkinja, Arendtovu je zavoljela relativno kasno, na New School for social research gdje je i magistrirala. Ka\u017ee da nije u potpunosti sljedbenica filozofsko-politi\u010dkih i svjetonazorskih pozicija spomenute autorice, ali je zahvaljuju\u0107i njoj u\u010dila kako mi\u0161ljenjem i analizom do\u0107i do razumijevanja povijesnih i suvremenih fenomena.<\/p>\n

Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d \u2013 nedavno je iza\u0161la knjiga ‘Pisma od 1925. do 1975. i druga svjedo\u010danstva’, koja kroz me\u0111usobnu prepisku razotkriva pozadinu kontroverzne ljubavne veze filozofa Martina Heideggera i Hanne Arendt, u prijevodu Nade\u017ede \u010ca\u010dinovi\u010d, na\u0161e ugledne filozofkinje, feministice i jedne od prvakinja novoosnovane Nove ljevice. Nedavno umirovljena profesorica \u010ca\u010dinovi\u010d \u010detrdeset godina je na zagreba\u010dkom Filozofskom fakultetu predavala estetiku, filozofiju kulture i filozofiju roda. Autorica je desetak teorijskih knjiga, jedna je od osniva\u010dica i predava\u010dica Centra za \u017eenske studije u Zagrebu te je posljednjih osam godina bila i predsjednica Hrvatskog centra PEN-a.<\/p>\n

Tatjana Juki\u0107 – profesorica na Odsjeku za engleski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uz mnogobrojne studije koje kontinuirano objavljuje u renomiranim publikacijama, znanost je zadu\u017eila dvjema autorskim knjigama \u2013 Revolucija i melankolija. Granice pam\u0107enja hrvatske knji\u017eevnosti (2011.) i Zazor, nadzor, svi\u0111anje. Dodiri knji\u017eevnog i vizualnog u britanskom 19. stolje\u0107u (2002). Nastavna djelatnost Tatjane Juki\u0107 vezana je za studij anglistike te za poslijediplomski studij kroatistike i komparativne knji\u017eevnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/hr-hr.facebook.com\/events\/2211900012204232\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13913,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/banalnost-zla.jpg?fit=857%2C316&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":13912,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":13912,"position":1},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":13912,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":13912,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":13912,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":13912,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13912"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13914,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13912\/revisions\/13914"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13913"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}