<\/p>\n
Kyle Harper, The Fate of Rome: Climate, Disease, and the End of an Empire<\/em>, Princeton University Press, Princeton 2017, 440 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U jeku trenutnog intenzivnog diskursa i tjeskobe koje izaziva tema antropogenih klimatskih promjena i implikacija koje ta odvijanja imaju za budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva, do\u0161lo je do poja\u010danog interesa za istra\u017eivanje takve tematike u historijskoj znanosti. Trend koji je primjetan, posebice u zapadnoj historiografiji, jest poku\u0161aj uparivanja povezanosti izme\u0111u zna\u010dajnih prapovijesnih i povijesnih zbivanja sa doga\u0111anjima u prirodnom svijetu, kao \u0161to su klimatske turbulencije ili ra\u0161irenost epidemija i pandemija odre\u0111enih infektivnih bolesti. Drugi iznimno obra\u0111ivani fenomen, gotovo pa sveprisutan u europskoj i zapadnoj kulturnoj svijesti, jest pitanje koji razlozi su bili presudni da dovedu do propasti i pada prve europske nadregionalne dr\u017eavne tvorevine koja je slu\u017eila kao uzor nebrojenim kasnijim dr\u017eavnim sustavima. Jasno, rije\u010d je o Rimskom Carstvu.<\/p>\n U ambiciozni pothvat sinteze gorespomenutih dviju komponenti upustio se ameri\u010dki povjesni\u010dar i profesor klasi\u010dnih studija na Sveu\u010dili\u0161tu u Oklahomi Kyle Harper u svom najnovijem naslovu The Fate of Rome: Climate, Disease, and the End of an Empire<\/em>. Profesor Harper, koji je doktorirao na Sveu\u010dili\u0161tu Harvard, svoj je istra\u017eiva\u010dki rad izvorno posvetio istra\u017eivanju dru\u0161tvene i ekonomske povijesti kasnog Rimskog Carstva \u010diji rezultati su predstavljeni u naslovu Slavery in the Late Roman World, AD 275-425<\/em> u izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Cambridge University Press. Njegova druga knjiga, tako\u0111er posve\u0107ena razdoblju kasne antike, bavila se problematikom utjecaja ranoga kr\u0161\u0107anstva na svakodnevicu i spolnost, From Shame to Sin: The Christian Transformation of Sexual Morality<\/em>, koju je objavio Harvard University Press.<\/p>\n Najnoviji naslov profesora Harpera mo\u017ee se na izvjestan na\u010din promatrati kao svojevrsni kompendij dosada\u0161njih spoznaja o klimi i utjecaju patogena u rimskom i kasnoanti\u010dkom periodu, no rije\u010d je ponajprije o djelu koje, kronolo\u0161ki usmjerenim narativom, predla\u017ee teoriju da glavni razlog pada Rimskog Carstva ne po\u010diva na socio-politi\u010dkom ili kulturnom nivou, ve\u0107 ponajprije u okoli\u0161nim faktorima. Na\u010din na koji Harper gradi svoju teoriju jest taj da integrira iskaze anti\u010dkih autora i arheolo\u0161ke izvore sa historiografskim zaklju\u010dcima i otkri\u0107ima prirodnih znanosti. Potonja stavka se odnosi na izno\u0161enje rezultata istra\u017eivanja geolo\u0161kih i genomskih \u201eizvora\u201c sa svrhom rasvjetljivanja niza prirodnih procesa koji su se odvijali u razdoblju kojim se bavi ova knjiga.<\/p>\n Narativ knjige zapo\u010dinje prologom naslovljenim Nature’s triumph<\/em> koji koristi povijesni doga\u0111aj posjeta cara Honorija gradu Rimu 400. godine kao prispodobu o slabljenju i polaganoj propasti rimske dr\u017eave u proteklim stolje\u0107ima. Harper na temelju opisa doti\u010dne povijesne anegdote isti\u010de pitanje kako je do takvoga dekadentnoga stanja moglo do\u0107i. Autor se pritom osvr\u0107e na kapitalni doprinos Edwarda Gibbona doti\u010dnom pitanju te naposljetku nazna\u010duje kako je cilj njegove knjige ukazati na to da su ljudska povijest i razni prirodni procesi (poput klimatskih promjena i evolucije patogena) povezani.<\/p>\n Fokus prvog poglavlja Environment and <\/em>E<\/em>mpire<\/em> je na postavljanju i elaboriranju tvrdnje da je Rimsko Carstvo svojim \u0161irenjem stvorilo umjetno povezani mediteranski ekosustav. Nadalje, nazna\u010dava se da glavni razlog uspjeha Carstva po\u010diva na periodu povoljnih klimatskih promjena koje autor naziva \u201eoptimumom rimske klime\u201c. Njega se datira u razdoblje od 200. godine pr. Kr. sve do 150. godine. Kao drugi klimatski period odre\u0111uje se razdoblje tranzicije (150-450. godine) te se naposljetku definira period kasnoanti\u010dkog malog ledenog doba (450-700. godine). Paralelno s time, autor ukratko poja\u0161njava i utjecaje triju pandemija koje su pogodile Rimsko Carstvo i ukratko nazna\u010dava njihove dalekose\u017enije posljedice. Za prvu me\u0111u njima, antoninsku kugu, Harper isti\u010de da je ona nakratko prekinula rimsku ekonomsku i demografsku ekspanziju. Njen pandemijski nasljednik, Ciprijanova kuga, povezan je sa su\u0161ama i politi\u010dkim neredima koji su doveli do \u201ekrize 3. stolje\u0107a\u201c, odnosno dezintegracije rimskog sustava. Po restauraciji imperijalnoga projekta u 4. stolje\u0107u dolazi do konkretnog pada Carstva na Zapadu zbog barbarskih provala. \u0160to se ti\u010de isto\u010dne polutke Carstva, ona je \u017eivjela relativno nesmetano sve do jedne od najgorih okoli\u0161nih katastrofa u ljudskoj povijesti \u2013 kombiniranog utjecaja Justinijanove kuge i malog ledenog doba. Te dvije prirodne katastrofe dovele su do iznimnog demografskog pada, pojave islama i naposljetku arapskih osvajanja.<\/p>\n U sljede\u0107em poglavlju, naslovljenom prema Gibbonovoj ocjeni razdoblja ranoga i razvijenoga Carstva The Happiest Age<\/em>, Harper se bavi demografskim i klimatskim stanjem rimske dr\u017eave sve do polovice 2. stolje\u0107a, kao i kvalitetom \u017eivota stanovnika Carstva. Kao \u0161to je ve\u0107 nazna\u010deno, razja\u0161njava se korelacija blagotvornog utjecaja holocenske klime gdje se poseban fokus pridaje izra\u010dunu prosje\u010dne temperature i koli\u010dine padalina u tom periodu. Te stavke se povezuju s ekspanzijom rimske dr\u017eave i kapacitetom otpornosti Carstva na izdr\u017eavanje unutarnjih i vanjskih prijetnji. Autor poglavlje zaklju\u010duje nazna\u010davanjem mogu\u0107eg kraja rimskog blagostanja pojavom prve od tri pandemije \u2013 antoninskom kugom.<\/p>\n Tre\u0107e poglavlje Appollo’s Revenge<\/em> prvo se doti\u010de razja\u0161njavanja stavki okoli\u0161a koji su Rimljani stvorili za povoljan protok patogena diljem gradova, ali i izme\u0111u provincija. Pritom se ocrtavaju naju\u010destalije bolesti u rimskom svijetu, kao i higijenske stavke \u017eivota u prosje\u010dnom rimskom gradu. Zatim se isti\u010de zna\u010daj trgova\u010dkih veza koje je Carstvo njegovalo s udaljenim krajevima, a tom prilikom se stavlja poseban naglasak na zna\u010daj trgova\u010dke veze s Indijom putem Crvenoga mora i Indijskog oceana. Harper pretpostavlja da je upravo tim putem u rimsku sferu 165. godine do\u0161ao novi patogen, uzro\u010dnik antoninske kuge. Autor u dijagnosti\u010dkom tonu predla\u017ee teoriju da je uzro\u010dnik po\u0161asti bio virus boginja ili mogu\u0107i genetski prethodnik doti\u010dnoga virusa. Dijagnozu Harper vr\u0161i na taj na\u010din da uspore\u0111uje spise jednog od svjedoka pandemije, najpoznatijeg anti\u010dkog lije\u010dnika Klaudija Galena, s modernom klini\u010dkom slikom virusa Variola<\/em>. Naposljetku se isti\u010du dru\u0161tveni, politi\u010dki i vjerski procesi koji su u rimskom dru\u0161tvu pokrenuti zbog pandemije.<\/p>\n The Old Age of the World<\/em> naziv je poglavlja koje se bavi tre\u0107im stolje\u0107em, to\u010dnije periodom krize koja je zahvatila cijelo Carstvo. U ranijim sintezama, fokus je bio na vojno-politi\u010dkim uzrocima imperijalnog rasapa, no Harper isti\u010de da je va\u017eno uzeti u obzir i prirodne procese. U tu svrhu se fokus daje procesima klimatskog porijekla, \u010diji indikator su su\u0161e do kojih dolazi zbog varijabilnosti sun\u010deva svjetla i topline, kao i onima mikrobijalnog porijekla, u ovome slu\u010daju Ciprijanove kuge. Upravo za doti\u010dnu pandemiju Harper iznosi interesantnu dijagnozu, koju postavlja na temelju iskaza sv. Ciprijana, onodobnog karta\u0161kog biskupa, gdje se simptome bolesti povezuje s uzro\u010dnikom gripe ili viralnim hemoragi\u010dkim groznicama, od kojih je danas najpoznatiji predstavnik virus ebole. Kao glavne posljedice doti\u010dne krize, Harper izdvaja dvije stavke koje predstavljaju neka od glavnih obilje\u017eja kasnoga Carstva. To su ekspanzija kr\u0161\u0107anstva kao vjerskog pokreta i pojava careva vojnog podrijetla, koji u odnosu na njihove prethodnike vlast nisu stjecali dinasti\u010dkim, ve\u0107 vojnim putem.<\/p>\n U fokusu petog poglavlja Fortune’s Rapid Wheel<\/em> poku\u0161aj je restauracije i uspostave stabilnog i, kako autor nazna\u010dava, \u201erobusnog\u201c imperijalnog projekta u 4. stolje\u0107u. Ovdje Harper uspjeh administrativnih i monetarnih reformi Konstantina Velikog i Dioklecijana povezuje s malom koli\u010dinom katastrofi\u010dnih doga\u0111aja kao \u0161to su epidemije i nepovoljne klimatske prilike. Potonji faktor se odnosi na povratak stabilne \u201eosun\u010danosti\u201c Carstva u tom periodu. U narativ se tako\u0111er uvodi zna\u010dajan \u010dimbenik na euroazijsku klimu, a to je sjevernoatlantska klimatska oscilacija. Naposljetku se prati za\u010detak propasti zapadnog dijela Carstva uvo\u0111enjem Huna kao zna\u010dajnog faktora u padu rimske dr\u017eave. Harper pritom Hune naziva \u201eklimatskim izbjeglicama\u201c. U tom dijelu teksta se tako\u0111er isti\u010de jo\u0161 jedan faktor koji je Hune i ostale narode euroazijskih stepa mogao nagnati na migracije, a to su mogu\u0107e epidemije \u0161irokih razmjera.<\/p>\n Nakon kratkotrajnog perioda stabilnosti kojim se bavilo prethodno poglavlje, ono naredno, nazvano The Wine-Press of Wrath<\/em>, bavi se uzro\u010dnikom bubonske kuge, bacilom Yersinia pestis<\/em>. To\u010dnije, rije\u010d je o kratkoj razradi utjecaja bubonske kuge ne samo na Rimsko Carstvo, nego i u nizu drugih povijesnih epizoda u kojima su zabilje\u017eena izbijanja kuge. Na temelju toga se \u017eeli istaknuti zna\u010daj koji je ta bolest imala na ljudsku povijest. U ovome poglavlju, kojemu je fokus na tzv. Justinijanovoj ili Prokopijevoj kugi, poja\u0161njava se na koji na\u010din je crni \u0161takor prenio novu zarazu u rimsku sferu. Prema autorovom mi\u0161ljenju, bolest se pro\u0161irila diljem Mediterana iz Egipta koji je bio prvi pogo\u0111en. Pritom se nazna\u010dava niz razli\u010ditih na\u010dina na koje se bolest mogla pro\u0161iriti rimskom sferom. Kao uzrok pojave patogena i izbijanja pandemije, Harper isti\u010de klimatske promjene koje se zbivaju po\u010detkom 6. stolje\u0107a. U ovom poglavlju je tako\u0111er primjetan trijumfalisti\u010dki ton pri opisu dosega suvremenih znanstvenih metoda zbog toga \u0161to su suvremene genomske analize iz kosturnih ostataka pokazale da je uzro\u010dnik Justinijanove kuge doista bila bakterija koja je uzro\u010dnik bubonske kuge. Naposljetku se poja\u0161njava utjecaj te vrste kuge na demografiju europskog prostora kroz naredna dva stolje\u0107a.<\/p>\n Sedmo poglavlje Judgment Day<\/em> bavi se kasnoanti\u010dkim malim ledenim dobom. Kao reakciju na onovremena klimatska doga\u0111anja, autor isti\u010de dva suprotstavljena kasnoanti\u010dka svjetonazora: onaj neoplatonisti\u010dki koji po\u010diva na poimanjima o kozmi\u010dkom redu i onaj apokalipti\u010dki. U ovoj cjelini se tako\u0111er elaborira zna\u010daj Kasiodora kao va\u017enog svjedoka kasnoanti\u010dkih klimatskih promjena. Njegov iskaz je posebice va\u017ean za 539. godinu, koja se naziva i \u201egodinom bez svjetla\u201c. Uzroke doti\u010dnog doga\u0111aja Harper vidi u dvjema vulkanskim erupcijama i u vulkanskim oblacima koji su prekrili onodobnu Europu. Kao i u prethodnom poglavlju, i ovdje je stvorena slika Carstva u 6. stolje\u0107u kao suhe, hladne i ku\u017ene dr\u017eavne tvorevine koja je na rubu potpune propasti. Daljnji tijek poglavlja bavi se razradom na koji na\u010din je ta atmosfera potakla religijsku misao i apokalipti\u010dki do\u017eivljaj svijeta u judaizmu, kr\u0161\u0107anstvu te posebice islamu. U potonjem slu\u010daju, pojava islama i arapska osvajanja koja su rezultirala iz tih religijskih strujanja tako\u0111er se kontekstualiziraju u prirodne procese toga vremena. S tim doga\u0111ajima Harper nazna\u010dava da po\u010detak arapskih osvajanja predstavlja slu\u017ebeni kraj Rimskoga Carstva.<\/p>\n U epilogu naslovljenom Humanity’s Triumph?<\/em> isti\u010de se zna\u010daj radova Thomasa Roberta Malthusa i na\u010din na koji je njegov opus pomogao u reinterpretaciji rimske povijesti. Tako\u0111er se povla\u010de paralele izme\u0111u slu\u010daja obra\u0111enog u ovoj knjizi zajedno s trenutnom situacijom te se ponovno isti\u010de da ljudsko postojanje nije odvojivo od prirodnih procesa. Slijede dva dodatka. Prvi je tabli\u010dni prikaz duljine femura iz historijskih italskih populacija koji slu\u017ei kao indikator ljudskog zdravlja u obra\u0111enom periodu, dok drugi sabire sva izbijanja Justinijanove kuge koja su zabilje\u017eena u pisanim izvorima. Naposljetku se nalaze bilje\u0161ke i popis kori\u0161tene literature.<\/p>\n O\u010digledno je da je interes za tematikom ove knjige, kao i motivacija za njen nastanak, povijesni trenutak u kojemu se nalazimo, \u0161to je \u010dinjenica koju autor ne zaboravlja napomenuti ve\u0107 na po\u010detku knjige. Upravo je tema knjige odraz trenutnog globalnog straha od antropogenih klimatskih promjena, kao i pojave novih zaraznih akutnih bolesti. Potonja stavka se mo\u017ee i\u0161\u010ditati i u Harperovoj dijagnozi senzacionalnog karaktera kada uzro\u010dnika Ciprijanove kuge nalazi u virusu srodnom eboli. Pritom je potrebno spomenuti da su teme istra\u017eivanja sli\u010dne ovoj u trendu ameri\u010dke historiografije. To\u010dnije, to se uglavnom odnosi na nazna\u010davanje korelacija izme\u0111u klimatskih promjena i turbulentnih povijesnih perioda. Odli\u010dan primjer sli\u010dnog pristupa predstavlja knjiga Erica Clinea 1177 B.C.: The Year Civilization Collapsed<\/em> u kojoj se kolaps bron\u010danodobnih civilizacija na isto\u010dnom Mediteranu i pojava tzv. \u201enaroda s mora\u201c poku\u0161avaju povezati s klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama.<\/p>\n Pojava knjige i motivacija za njezino pisanje tako\u0111er nije odvojiva od trenutnih socio-politi\u010dkih doga\u0111anja u anglosaksonskome svijetu. Ukoliko mogu\u0107e identificiranje Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava kao trenutno vode\u0107e zemlje u svijetu s Rimskim Carstvom i strahovanje od ponavljanja istog scenarija njihove propasti s onim koji je zadesio Rimljane dr\u017eimo ipak kao zanemarivi faktor u ovoj analizi, ostaje za nazna\u010diti barem jo\u0161 dva trenutna strujanja karakteristi\u010dna za anglosaksonski svijet koja su mogla poslu\u017eiti kao katalizator za pojavom knjige ovakve tematike. Prva jest sve u\u010destalije i ra\u0161irenije negiranje antropogenih klimatskih promjena u javnom diskursu. Druga motivacija se doti\u010de rasta zna\u010daja pokreta ekstremne desnice u zapadnome svijetu koja se poziva na njihovu viziju Rimskog Carstva kao utjelovljenja \u201ezlatnog doba\u201c europske civilizacije koje su uni\u0161tile \u201ehorde\u201c imigranata. Pojava knjige koja se bavi ovom tematikom mo\u017ee se tada i\u0161\u010ditavati na na\u010din da joj je cilj pokazati da se glavni razlozi propasti velikih povijesnih dr\u017eavnih tvorevina ne nalaze nu\u017eno u dru\u0161tvenoj ili kulturnoj degradaciji, ve\u0107 da oni mogu po\u010divati i u procesima u kojima ljudi ne moraju nu\u017eno imati nikakvog udjela.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de pitanja ljudskog djelovanja prisutnog u narativu knjige, primjetno je da usprkos povremenim nagla\u0161avanjima antropogene promjene okoli\u0161a u ranijim poglavljima, (npr. da je prekomjerna sje\u010da \u0161uma na isto\u010dnom Mediteranu dovela do klimatskih promjena; str. 51-52), Harperova glavna teza po\u010diva na okoli\u0161nom determinizmu. To\u010dnije, dojam koji se stje\u010de jest da su onodobni Rimljani bili pasivni recipijenti klimatskih promjena i pandemijskih doga\u0111anja te da potencijalna djelovanja ljudskih aktera nisu bila dovoljno zna\u010dajan faktor u transformaciji pojedinih zna\u010dajki rimskog sustava. Naprotiv, poruka koja se mo\u017ee izvu\u0107i iz Harperovog narativa jest da je to isklju\u010divo zasluga doga\u0111anja prirodnog porijekla kao \u0161to su su\u0161e, vulkanske erupcije ili zaraze. Problem predstavlja i \u010dinjenica da se na klimatsko-geolo\u0161ke promjene, kao i na u\u010dinak pandemija na demografsku sliku Carstva gleda kao da su diljem cijelog Carstva imale jednak utjecaj. Harper pritom ne uzima u obzir mogu\u0107u regionalnu varijabilnost, iako pritom valja nazna\u010diti i mogu\u0107nost da je do takvog na\u010dina argumentiranja moglo do\u0107i i zbog manjka izvora.<\/p>\n Usprkos doti\u010dnim kritikama, valja naglasiti da neovisno od eventualnih mana ovo djelo predstavlja svojevrsni orijentir zato \u0161to je ocrtalo u kojem smjeru bi se budu\u0107a istra\u017eivanja anti\u010dkog svijeta mogla voditi i na koji na\u010din prirodne znanosti mogu obogatiti spoznaje historijske znanosti. Temeljni zna\u010daj ovoga djela jest u tome \u0161to je prenijelo na sustavan i jednostavan na\u010din jednu kompleksnu temu s novim izvorima (rezultatima prirodnih znanosti) koji su povjesni\u010daru ili prosje\u010dnom \u010ditatelju te\u0161ko razumljivi. Stoga je knjiga zbog uvo\u0111enja i interpretiranja tih \u201enovih\u201c izvora svakako preporu\u010dljiva za stru\u010dnu zajednicu historijske znanosti, dok bi \u0161iroj publici mogla biti interesantna ne samo zbog teme kojom se bavi, ve\u0107 i zbog pristupa\u010dnog i na trenutke dramati\u010dnog na\u010dina na koji autor pi\u0161e.<\/p>\n <\/p>\n Igor Krnjeta<\/em><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-13860","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":13860,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":13860,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":13860,"position":2},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":13860,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":13860,"position":4},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":13860,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13860","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13860"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13860\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13861,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13860\/revisions\/13861"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}