{"id":13847,"date":"2019-03-01T09:14:09","date_gmt":"2019-03-01T09:14:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13847"},"modified":"2019-03-01T09:14:48","modified_gmt":"2019-03-01T09:14:48","slug":"nove-knjige-u-izdanju-hrvatskog-instituta-za-povijest-u-zagrebu-t-andric-i-horbec-h-capo-a-kolak-bosnjak-t-markus-s-matkovic-m-matijevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13847","title":{"rendered":"Nove knjige u izdanju Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu (T. Andri\u0107 \/ I. Horbec \/ H. \u010capo \/ A. Kolak Bo\u0161njak, T. Markus, S. Matkovi\u0107 \/ M. Matijevi\u0107)"},"content":{"rendered":"

Objavljene su knjige T. Andri\u0107 “\u017divot u srednjovjekovnom Splitu”, I. Horbec “Prema modernoj dr\u017eavi”, H. \u010cape “Hrvatska u diplomatskim izvje\u0161\u0107ima Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava 1918.\u20131929.”, “Hrvatski Sabor 1861.” (ur. A. Kolak Bo\u0161njak, T. Markus, S. Matkovi\u0107), “Trapisti u Banjoj luci” (ur. Margareta Matijevi\u0107).<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Tonija Andri\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

\u017divot u srednjovjekovnom Splitu<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Svakodnevica obrtnika u 14. i 15. stolje\u0107u<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autorica prou\u010dava svakodnevni \u017eivot obrtni\u010dke populacije u Splitu 14. i 15. stolje\u0107a kroz prizmu ekonomskih gibanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ivana Horbec<\/p>\n

 <\/p>\n

Prema modernoj dr\u017eavi<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjigom su predstavljene ideje i prakse koje su u povijesnom kontinuitetu doprinijele dana\u0161njem poimanju dr\u017eave i njezine uloge u suvremenom dru\u0161tvu, i to na primjeru Banske Hrvatske, ali u neizbje\u017enom kontekstu razvoja dr\u017eava ranonovovjekovne Europe i Habsbur\u0161ke Monarhije u cjelini.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvoje \u010capo<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska u diplomatskim izvje\u0161\u0107ima Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava 1918. \u2013 1929.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dokumenti koji se donose u ovom zborniku dio su korespondencije ameri\u010dke diplomatske slu\u017ebe u Kraljevstvu\/Kraljevini SHS-a i Dr\u017eavnog tajni\u0161tva (State Departmenta) SAD-a od kraja 1918. do po\u010detka 1929. godine. Objavljeno je 116 dokumenata iz Ameri\u010dkog Dr\u017eavnog arhiva i Slu\u017ebe za pismohrane (National Archives and Records Administration) koji uklju\u010duju izvje\u0161\u0107a ameri\u010dkih poslanika u Beogradu i konzula u Zagrebu. Izvje\u0161\u0107a pokrivaju \u0161iroki raspon pitanja vezanih za politi\u010dke i strana\u010dke odnose, nacionalno pitanje, hrvatsko-srpske odnose, dvorski \u017eivot, razmi\u0161ljanja jugoslavenskih politi\u010dkih i javnih li\u010dnosti itd.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski Sabor 1861., zaklju\u010dci i drugi va\u017eniji spisi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

urednici: Arijana Kolak Bo\u0161njak, Tomislav Markus, Stjepan Matkovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga predstavlja zbornik dokumenata o Hrvatskom saboru 1861. koji se smatra jednim od najva\u017enijih parlamentarnih okupljanja jer je formulirao temeljne dr\u017eavno-pravne ideologije i ozna\u010dio osnovne smjernice za provo\u0111enje dru\u0161tvenih, ekonomskih i kulturnih reformi hrvatskog dru\u0161tva u sklopu Habsbur\u0161ke Monarhije.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbornik radova<\/p>\n

 <\/p>\n

Trapisti u Banjoj luci –<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Europa u Bosni i Hercegovini<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Margareta Matijevi\u0107 (ur.)<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2018.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zbornik radova izlo\u017eenih na istoimenom me\u0111unarodnom znanstvenom skupu, odr\u017eanom u Banjoj Luci od 18. do 20. lipnja 2009. u organizaciji Banjolu\u010dke biskupije, Samostana \u201eMarija Zvijezda\u201c i suorganizatora Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, a u povodu 140. obljetnice dolaska trapista u Banja Luku i 100. obljetnice smrti utemeljitelja \u201eMarije Zvijezde\u201c, o. Franza Pfannera. Ovaj jedinstven samostan, fenomen, koji je u banjolu\u010dki kraj doveo industrijsku revoluciju, predstavljen je u nizu politi\u010dkih, socijalnih, gospodarskih, kulturnih i crkvenih tema od rada suknare i tiskare, do ratnog djelovanja Ortopedskog zavoda i po\u010detaka sveu\u010dili\u0161nog obrazovanja u Banjoj Luci.<\/p>\n

Autori priloga u Zborniku su: Branko Ostajmer, Jure Kri\u0161to, \u0110or\u0111e Miki\u0107, Rupert Klieber, Velimir Bla\u017eevi\u0107, Margareta Matijevi\u0107, Ante Brali\u0107, Jozo Milanovi\u0107, Ancila Vukoja, Miljenko Ani\u010di\u0107, Vijoleta Herman Kauri\u0107, Zlata \u017divakovi\u0107 Ker\u017ee, Tomo Vuk\u0161i\u0107, Bojan Stojni\u0107, Mira Kolar, Bratislav Teinovi\u0107 i Vladimir Geiger.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.isp.hr\/nove-knjige-u-izdanju-hrvatskog-instituta-za-povijest-2\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.isp.hr\/biblioteka-hrvatska-povjesnica\/page\/10\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.isp.hr\/biblioteka-hrvatska-povjesnica\/page\/11\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.facebook.com\/HIP.Zagreb\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/HIP.jpg?fit=960%2C623&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":13847,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":13847,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":13847,"position":2},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":13847,"position":3},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":13847,"position":4},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) – snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52937","url_meta":{"origin":13847,"position":5},"title":"Zbornik “SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE. Zbornik radova znanstveno-stru\u010dnog skupa odr\u017eanog u \u0160umanovcima 1. lipnja 2023. Anica Bili\u0107 (ur.) Broj stranica: 204Godina izdanja: 2026. Sadr\u017eaj: https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/srednjovjekovni-alsan-i-svetiste-gospe-sumanovacke-zbornik-radova-znanstveno-strucnog-skupa-odrzanog-u-sumanovcima-1-lipnja-2023\/ Knjiga \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. u Zagrebu","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13847"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13848,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13847\/revisions\/13848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}