{"id":13847,"date":"2019-03-01T09:14:09","date_gmt":"2019-03-01T09:14:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13847"},"modified":"2019-03-01T09:14:48","modified_gmt":"2019-03-01T09:14:48","slug":"nove-knjige-u-izdanju-hrvatskog-instituta-za-povijest-u-zagrebu-t-andric-i-horbec-h-capo-a-kolak-bosnjak-t-markus-s-matkovic-m-matijevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13847","title":{"rendered":"Nove knjige u izdanju Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu (T. Andri\u0107 \/ I. Horbec \/ H. \u010capo \/ A. Kolak Bo\u0161njak, T. Markus, S. Matkovi\u0107 \/ M. Matijevi\u0107)"},"content":{"rendered":"<p>Objavljene su knjige T. Andri\u0107 &#8220;\u017divot u srednjovjekovnom Splitu&#8221;, I. Horbec &#8220;Prema modernoj dr\u017eavi&#8221;, H. \u010cape &#8220;Hrvatska u diplomatskim izvje\u0161\u0107ima Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava 1918.\u20131929.&#8221;, &#8220;Hrvatski Sabor 1861.&#8221; (ur. A. Kolak Bo\u0161njak, T. Markus, S. Matkovi\u0107), &#8220;Trapisti u Banjoj luci&#8221; (ur. Margareta Matijevi\u0107).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tonija Andri\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u017divot u srednjovjekovnom Splitu<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Svakodnevica obrtnika u 14. i 15. stolje\u0107u<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autorica prou\u010dava svakodnevni \u017eivot obrtni\u010dke populacije u Splitu 14. i 15. stolje\u0107a kroz prizmu ekonomskih gibanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ivana Horbec<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prema modernoj dr\u017eavi<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjigom su predstavljene ideje i prakse koje su u povijesnom kontinuitetu doprinijele dana\u0161njem poimanju dr\u017eave i njezine uloge u suvremenom dru\u0161tvu, i to na primjeru Banske Hrvatske, ali u neizbje\u017enom kontekstu razvoja dr\u017eava ranonovovjekovne Europe i Habsbur\u0161ke Monarhije u cjelini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hrvoje \u010capo<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Hrvatska u diplomatskim izvje\u0161\u0107ima Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava 1918. \u2013 1929.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dokumenti koji se donose u ovom zborniku dio su korespondencije ameri\u010dke diplomatske slu\u017ebe u Kraljevstvu\/Kraljevini SHS-a i Dr\u017eavnog tajni\u0161tva (State Departmenta) SAD-a od kraja 1918. do po\u010detka 1929. godine. Objavljeno je 116 dokumenata iz Ameri\u010dkog Dr\u017eavnog arhiva i Slu\u017ebe za pismohrane (National Archives and Records Administration) koji uklju\u010duju izvje\u0161\u0107a ameri\u010dkih poslanika u Beogradu i konzula u Zagrebu. Izvje\u0161\u0107a pokrivaju \u0161iroki raspon pitanja vezanih za politi\u010dke i strana\u010dke odnose, nacionalno pitanje, hrvatsko-srpske odnose, dvorski \u017eivot, razmi\u0161ljanja jugoslavenskih politi\u010dkih i javnih li\u010dnosti itd.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Hrvatski Sabor 1861., zaklju\u010dci i drugi va\u017eniji spisi<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>urednici: Arijana Kolak Bo\u0161njak, Tomislav Markus, Stjepan Matkovi\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjiga predstavlja zbornik dokumenata o Hrvatskom saboru 1861. koji se smatra jednim od najva\u017enijih parlamentarnih okupljanja jer je formulirao temeljne dr\u017eavno-pravne ideologije i ozna\u010dio osnovne smjernice za provo\u0111enje dru\u0161tvenih, ekonomskih i kulturnih reformi hrvatskog dru\u0161tva u sklopu Habsbur\u0161ke Monarhije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zbornik radova<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Trapisti u Banjoj luci &#8211;<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Europa u Bosni i Hercegovini<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Margareta Matijevi\u0107 (ur.)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2018.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zbornik radova izlo\u017eenih na istoimenom me\u0111unarodnom znanstvenom skupu, odr\u017eanom u Banjoj Luci od 18. do 20. lipnja 2009. u organizaciji Banjolu\u010dke biskupije, Samostana \u201eMarija Zvijezda\u201c i suorganizatora Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, a u povodu 140. obljetnice dolaska trapista u Banja Luku i 100. obljetnice smrti utemeljitelja \u201eMarije Zvijezde\u201c, o. Franza Pfannera. Ovaj jedinstven samostan, fenomen, koji je u banjolu\u010dki kraj doveo industrijsku revoluciju, predstavljen je u nizu politi\u010dkih, socijalnih, gospodarskih, kulturnih i crkvenih tema od rada suknare i tiskare, do ratnog djelovanja Ortopedskog zavoda i po\u010detaka sveu\u010dili\u0161nog obrazovanja u Banjoj Luci.<\/p>\n<p>Autori priloga u Zborniku su: Branko Ostajmer, Jure Kri\u0161to, \u0110or\u0111e Miki\u0107, Rupert Klieber, Velimir Bla\u017eevi\u0107, Margareta Matijevi\u0107, Ante Brali\u0107, Jozo Milanovi\u0107, Ancila Vukoja, Miljenko Ani\u010di\u0107, Vijoleta Herman Kauri\u0107, Zlata \u017divakovi\u0107 Ker\u017ee, Tomo Vuk\u0161i\u0107, Bojan Stojni\u0107, Mira Kolar, Bratislav Teinovi\u0107 i Vladimir Geiger.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Izvor i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.isp.hr\/nove-knjige-u-izdanju-hrvatskog-instituta-za-povijest-2\/\">http:\/\/www.isp.hr\/nove-knjige-u-izdanju-hrvatskog-instituta-za-povijest-2\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.isp.hr\/biblioteka-hrvatska-povjesnica\/page\/10\/\">http:\/\/www.isp.hr\/biblioteka-hrvatska-povjesnica\/page\/10\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.isp.hr\/biblioteka-hrvatska-povjesnica\/page\/11\/\">http:\/\/www.isp.hr\/biblioteka-hrvatska-povjesnica\/page\/11\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/HIP.Zagreb\/\">https:\/\/www.facebook.com\/HIP.Zagreb\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-13847","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/HIP.jpg?fit=960%2C623&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":13847,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":13847,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":13847,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":13847,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":13847,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":13847,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13847","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13847"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13847\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13848,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13847\/revisions\/13848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13847"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13847"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13847"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}