{"id":13838,"date":"2019-02-28T09:08:11","date_gmt":"2019-02-28T09:08:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13838"},"modified":"2019-02-28T09:08:11","modified_gmt":"2019-02-28T09:08:11","slug":"poziv-na-prijavu-za-skup-migracije-kroz-povijest-narodi-intelektualci-i-kultura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13838","title":{"rendered":"Poziv na prijavu za skup \u201eMigracije kroz povijest \u2013 narodi, intelektualci i kultura\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Klub studenata povijesti Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta &#8220;Homo volans&#8221; poziva na prijavu za znanstveni skup koji \u0107e se odr\u017eati 26. travnja 2019. godine na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Migracija podrazumijeva bilo koji proces premje\u0161tanja ljudi s jednog mjesta boravka na drugo. Tradicionalno migracije shva\u0107amo kao trajno preseljenje skupine ljudi ili pojedinca na podru\u010dje na kojemu do tada nije boravio, no pojam migracija obuhva\u0107a daleko \u0161iri spektar mogu\u0107nosti od dnevnih i sezonskih migracija do migracija materijalne i nematerijalne ba\u0161tine.<\/p>\n<p>Migracije su utkane u \u017eivote ljudi od samih po\u010detaka ljudske vrste. Smatra se da je \u010dovjek u paleolitiku neprestano bio prisiljen na seobu budu\u0107i da je morao pratiti stada stoke koja je lovio. Pretpostavke se kre\u0107u prema tezi da je neolitska ekonomija i stvaranje prvih privremenih, a zatim i stalnih naselja bilo motivirano upravo idejom \u010dovjeka da \u0107e pripitomljavanjem \u017eivotinja i uzgajanjem biljaka smanjiti potrebu za stalnom seobom. Formacijom prvih stvarnih naselja omogu\u0107en je razvoj prvih naprednih kultura, a zatim civilizacija i dr\u017eava. Procesom migracija protkan je cijeli stari vijek, a vrlo \u010desto je razlog propasti vrlo mo\u0107nih civilizacija le\u017eao upravo u boljem poznavanju odre\u0111enih vojnih tehnika i na\u010dina ratovanja ili neke razvijenije tehnologije ili kulturnog dosega. Zasigurno najpoznatiji i najspominjaniji primjer je tzv. Velika seoba naroda koja je ne samo sru\u0161ila najmo\u0107nije, najutjecajnije i najve\u0107e carstvo koje je ikad postojalo sa sjedi\u0161tem u Europi, nego je ozna\u010dila i svr\u0161etak starog i po\u010detak srednjeg vijeka kao i smje\u0161taj naroda i dr\u017eavnih tvorevina koji su se, uz iznimke, o\u010duvali u Europi do dana\u0161njih dana. Biblija i povijest \u017eidovskoga naroda po\u010dinju upravo seobom kao \u0161to legenda i historiografija smatraju i za hrvatsku povijest. Neki su narodi poput Normana i Tatara \u010dinili plja\u010dka\u0161ke seobe, dok su se neki narodi zadr\u017eavali na prostorima koje su prethodno ugro\u017eavali poput Ugara i Osmanlija. I novi je vijek pokrenut migracijom kako bi se otkrio zapadni put prema Indiji, a rezultirao je seobama do tada nevi\u0111enih razmjera prema Novom svijetu. Migracije su obilje\u017eile cjelokupnu povijest ljudskog dru\u0161tva, a razmjere migracija i njihove va\u017enosti najlak\u0161e \u0107emo razumjeti pogledamo li samo poznatu povijest svojih obitelji. I dok se paleolitski \u010dovjek seli samo kako bi se prehranio u modernom dru\u0161tvu seobe su uzrokovane spektrom razloga koji se prote\u017eu od politi\u010dkih, ratnih, vjerskih i rasnih do ekonomskih razloga i \u017eelje za novim iskustvima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ideja ovog znanstvenog skupa je pro\u0161iriti znanja i spoznaje i fenomenu migracija uzev\u0161i u obzir cijelo prapovijesno i povijesno razdoblje. Cilj je \u0161to \u0161ire prou\u010diti migracijske procese, \u0161to bolje ih kontekstualizirati i obuhvatiti \u0161to ve\u0107i spektar razli\u010ditih tipova migracijskog procesa.<\/p>\n<p>Prijava za skup treba sadr\u017eavati naziv teme i kratki sa\u017eetak rada, do 400 rije\u010di, ime i prezime, godinu i smjer studija te naziv mati\u010dnog fakulteta i\/ili sveu\u010dili\u0161ta. Rad mo\u017ee imati maksimalno dvoje autora\/autorica. Prijave se \u0161alju na e-mail adresu homovolans@unicath.hr, do 29. o\u017eujka 2019., u obliku privitka.<\/p>\n<p>Autori \u0107e najkasnije do 5. travnja 2019. biti obavije\u0161teni je li njihov rad prihva\u0107en ili ne. Obavijest \u0107e biti poslana putem e-maila.<\/p>\n<p>Znanstveni skup odr\u017eat \u0107e se 26.04.2019. godine u prostorijama Hrvatskoga katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/390516225110688\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/390516225110688\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13839,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-13838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/Skup.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":13838,"position":0},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":13838,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":13838,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":13838,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":13838,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":13838,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13838"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13840,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13838\/revisions\/13840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}