{"id":13822,"date":"2019-02-27T22:52:28","date_gmt":"2019-02-27T22:52:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13822"},"modified":"2019-02-27T22:52:28","modified_gmt":"2019-02-27T22:52:28","slug":"ocitovanje-kluba-studenata-povijesti-isha-zagreb-glede-prijedloga-kurikularne-reforme-nastavnog-predmeta-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13822","title":{"rendered":"O\u010ditovanje Kluba studenata povijesti ISHA Zagreb glede prijedloga kurikularne reforme nastavnog predmeta povijest"},"content":{"rendered":"

Budu\u0107i da je trenutno aktualni prijedlog kurikula za nastavni predmet povijest izazvao poprili\u010dnu polemiku u javnosti, Klub studenata povijesti ISHA Zagreb odlu\u010dio je, vo\u0111en interesom za uspostavom \u0161to kvalitetnije nastave povijesti na svim obrazovnim razinama, oglasiti se vlastitim o\u010ditovanjem.<\/p>\n

Vi\u0161e je nejasno\u0107a prisutno kako u strukturi, tako i u sadr\u017eaju samog dokumenta. Kao prvo, postavlja se pitanje uzroka odustajanja od prije ponu\u0111ene strukture koncepata, budu\u0107i da je ona nudila bolje obja\u0161njenje njihove me\u0111usobne povezanosti. Naime, ovakav prijedlog strukture unosi nejasno\u0107u u pitanje kakva se struktura kurikuluma uop\u0107e o\u010dekuje te stoga ona odudara od drugih prijedloga kurikuluma. Navedeno ujedno pokazuje i nedosljednost u revizijama prijedloga kurikuluma.<\/p>\n

Nadalje, dijagrami 3. i 4. (prikazani u prijedlogu kurikuluma povijesti), koji se odnose na omjere struktura koji se rade u odabranim razredima osnovne \u0161kole i srednje \u0161kole, donose golemu zbrku. Nije jasno temeljem \u010dega su oni napravljeni niti za\u0161to se na taj na\u010din nastavnicima odre\u0111uje koliko \u010dega moraju raditi, budu\u0107i da je smisao novih kurikuluma bio upravo nastavnicima i u\u010denicima omogu\u0107iti ve\u0107u slobodu u kreiranju nastavnog sadr\u017eaja. Tako\u0111er, smatramo da je previ\u0161e prostora posve\u0107eno politi\u010dkoj povijesti, dok su teme iz kulture, znanosti i svakodnevice uglavnom zanemarene. Isto tako, budu\u0107i da je ve\u0107ina tema vi\u0161estruko povezana, potrebno je raditi na njihovom uklapanju u jednu cjelinu, kako bi njihova prezentacija bila razumljivija, a ne ih segmentirati. Nejasno je i za\u0161to te temeljem \u010dega u\u010denici najmanje rade sadr\u017eaje iz domene dru\u0161tva u 8. razredu, a najvi\u0161e u 6. razredu. Takvo bi krojenje domena trebalo napustiti i ostaviti nastavnicima dovoljno prostora da sami odlu\u010de koliko \u017eele raditi politi\u010dke povijesti, a koliko kulturne i dr. U svakom je slu\u010daju politi\u010dke domene previ\u0161e, naro\u010dito u gradivu 8. razreda.<\/p>\n

\u010citanjem ishoda i sadr\u017eaja mogu\u0107e je prona\u0107i veliku koli\u010dinu problemati\u010dnog sadr\u017eaja, od \u010dega izdvajamo:<\/p>\n

    \n
  1. Zapostavljenost op\u0107e povijesti svijeta. Nije li u doba globalizacije i me\u0111unarodnog povezivanja vi\u0161estruko korisno \u0161to bolje upoznati svijet i druge kulture, nego li zatvoriti se u okvire uskog podru\u010dja jednoga dijela kontinenta? U kona\u010dnici, upravo su u\u010denici ti koje navedeno vi\u0161e zanima, a kreativno i kriti\u010dko mi\u0161ljenje najbolje se razvija upravo pomo\u0107u usporedbi. Navedeni se nedostatci najbolje vide u polo\u017eaju \u201enovog svijeta\u201c u sada\u0161njem kurikulumu. \u010cak i pored jasne nacionalne va\u017enosti takvih dokumenata, nejasno je prema kojim je kriterijima sadr\u017eaj \u201eCivilizacije pretkolumbovske Amerike ili Kina ili Indija\u201c izboran, dok je sadr\u017eaj \u201eVinodolski zakonik\u201c obavezan.<\/li>\n
  2. Detaljno opisivanje mjesta i prostora na koje se odre\u0111eni fenomeni i procesi odnose na ovoj je obrazovnoj razini nepotrebno. Nema potrebe za navo\u0111enjem svih kategorija koje se, primjerice, spominju u ishodu \u201e \u2013 uspore\u0111uje \u017eivot ljudi u starije i mla\u0111e kameno doba na prostoru dana\u0161nje Hrvatske i u svijetu (prostor i vrijeme, usporedba i su\u010deljavanje)\u201c. S druge strane, nije jasno ho\u0107e li u\u010denici mo\u0107i kvalitetno shvatiti globalne doga\u0111aje kad je ishod, primjerice, postavljen ovako \u201e \u2013 opisuje tijek Drugoga svjetskog rata, savezni\u010dku koaliciju i velike bitke na podru\u010dju od Podunavlja do Sredozemlja s posebnim osvrtom na zbivanja u Hrvatskoj \u2013 NDH i partizanski antifa\u0161isti\u010dki pokret (uzroci i posljedice, prostor i vrijeme)\u201c. Smatramo kako je bitno, barem u odre\u0111enoj mjeri, razumjeti i zbivanja izvan tog podru\u010dja.<\/li>\n
  3. Uporaba pojedinih pojmova pokazuje se nejasnom i nepreciznom. Preporu\u010dljivo je koristiti termine ‘geografija’ i ‘geografska’, a ne ‘zemljopis’ i ‘zemljopisna’. Prema tome, bolji je dosad kori\u0161ten izraz ‘velika geografska otkri\u0107a’, nego li ‘velika zemljopisna otkri\u0107a’. Naposljetku, i sam se predmet u \u0161koli naziva geografija, a ne zemljopis. Tako\u0111er je potrebno izbje\u0107i i neprecizne izjave poput opisivanja rijeka kao plodnih, budu\u0107i da plodnost spada me\u0111u karakteristike tla, a ne voda. Uporaba pojma ‘izum’ u kontekstu prapovijesti tako\u0111er nije najbolje rje\u0161enje, ve\u0107 se bolje dr\u017eati pojma materijalna ostav\u0161tina. Pojmovi ‘totalitarno dru\u0161tvo’ i ‘totalitarna dr\u017eava’ nisu sinonimi \u2013 u totalitarnoj dr\u017eavi postojanje totalitarnog dru\u0161tva u praksi nije nu\u017enost. Preporu\u010duje se da stoga me\u0111u ishodima bude usporedba totalitarnih dr\u017eava, a ne dru\u0161tava.<\/li>\n
  4. Odre\u0111eni ishodi prete\u0161ki su za u\u010denike na osnovno\u0161kolskoj razini obrazovanja, \u0161to je najvidljivije u o\u010dekivanjima vezanima uz prapovijesne teme za 5. razred. U\u010denicima je prekomplicirano objasniti dru\u0161tvene promjene na temelju metalnodobnih kultura, naro\u010dito pojavu privatnog vlasni\u0161tva. U\u010denici ih mo\u017eda mogu nabrojati, no objasniti te\u0161ko. Korisnije je da se u\u010denici vi\u0161e bave temama iz kulture, svakodnevice i dr., nego li ovakvim pitanjima.<\/li>\n
  5. Nejasno je zbog \u010dega je seoba naroda preba\u010dena u gradivo 6. razreda, umjesto dosada\u0161nje obrade u 5. razredu, po\u0161to se pokazalo da manjak vremena za obradu u 5. razredu nije problem. Tako\u0111er se postavlja pitanje zbog \u010dega se odre\u0111eni sadr\u017eaji ne obra\u0111uju ranije kako bi se rasteretio 8. razred, \u0161to bi u njemu otvorilo prostora za vi\u0161e izbornih tema, naro\u010dito onih koje obuhva\u0107aju sva razdoblja. U prija\u0161njem je prijedlogu kurikuluma raspad Austro-Ugarske Monarhije, primjerice, predvi\u0111en za 7. razred te nema potrebe da ga se, poput spomenute velike seobe naroda, ostavlja za sljede\u0107u godinu.<\/li>\n
  6. Odre\u0111eni su ishodi u potpunosti nerazumljivi. Primjerice – \u201eU\u010denik uspore\u0111uje organizaciju i \u017eivot u rimskoj dr\u017eavi te \u0161irenje tradicija Rimskog Carstva na prostor dana\u0161nje Hrvatske.\u201c. S \u010dim ih uspore\u0111uje? S onodobnima Kinom i Indijom koje su izba\u010dene ili pak s nekom propalom civilizacijom obra\u0111enom na prija\u0161njim satovima?<\/li>\n
  7. Naziv sadr\u017eaja \u201ePrvi narodi na tlu Hrvatske \u2013 Iliri (Histri, Delmati, Liburni i Japodi) i Kelti\u201c nije uskla\u0111en s dosezima suvremene historiografije ni arheologije, budu\u0107i da me\u0111u Ilire smje\u0161ta narode koji se na vi\u0161im razinama obrazovanja ne svrstavaju u tu skupinu te time uzrokuje i poti\u010de zbunjenost me\u0111u nastavnicima i potencijalnim budu\u0107im studentima povijesti, arheologije ili srodnih znanosti.<\/li>\n
  8. Iznena\u0111uje \u0161to se u \u010ditavom kurikulumu spominje svega jedna \u017eenska osoba, dok je \u201eBorba \u017eena za ostvarivanje prava glasa\u201c stavljena me\u0111u izborni sadr\u017eaj.<\/li>\n
  9. Kako u\u010denik mo\u017ee razumjeti Hrvatsku u 21. stolje\u0107u, razdoblju globalizacije i me\u0111unarodne povezanosti, ako se u obaveznom sadr\u017eaju ne nalazi \u201eSvijet u 21. stolje\u0107u\u201c?<\/li>\n
  10. Ishod \u201e \u2013 opisuje stradanja i progone stanovni\u0161tva u 20. stolje\u0107u, Holokaust, \u017ertve rata i pora\u0107a u Europi i svijetu, te dru\u0161tvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem\u201c izuzetno je zbunjuju\u0107, naro\u010dito zbog uporabe termina ‘pora\u0107e’ i pojma ‘Holokaust’ u istom ishodu. Holokaust nije vezan uz pora\u0107e.<\/li>\n<\/ol>\n

    Sukladno navedenome, name\u0107e se zaklju\u010dak kako je prijedlog kurikuluma lo\u0161 te kako bi njegova provedba zapravo mogla pogor\u0161ati kvalitetu nastave u osnovnim \u0161kolama. Kurikulum je pretrpan, izrazito regionalno usmjeren te eurocentri\u010dan u odre\u0111enim dijelovima u kojima bi trebao te\u017eiti upravo promatranju \u0161ire slike. Tako\u0111er, kurikulum ne pokazuje nastavak rada u odnosu na prija\u0161nje prijedloge kurikuluma te se stoga postavlja pitanje temeljem \u010dega je ovaj prijedlog nastao. Stoga predla\u017eemo da se ovaj niz primjedbi uzme u obzir prilikom izrade zavr\u0161ne verzije kurikula.<\/p>\n

     <\/p>\n

    ISHA Zagreb<\/p>\n

    25. velja\u010de 2019.<\/p>\n

     <\/p>\n

    Izvor: https:\/\/www.facebook.com\/notes\/isha-zagreb\/o%C4%8Ditovanje-kluba-studenata-povijesti-isha-zagreb-glede-prijedloga-kurikularne-re\/2224465731205739\/<\/a><\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10735,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-13822","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/Isha-Zagreb.jpg?fit=293%2C280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":13822,"position":0},"title":"Tribina “Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":13822,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53220,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53220","url_meta":{"origin":13822,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Tri","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva na jo\u0161 jednu filmsku ve\u010der, u suradnji sa Klubom studenata etnologije i kulturne antropologije KSEKA, ovog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 19:30h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u dvorani D4. Ovaj put se bavimo doma\u0107om suvremenom povije\u0161\u0107u, temom koja nam je gotovo svima\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Devic.png?fit=584%2C808&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53659,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53659","url_meta":{"origin":13822,"position":3},"title":"Predstavljanje 20. broja \u010dasopisa “Pro tempore”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Redakcija \u010dasopisa studenata povijesti \"Pro tempore\" poziva na predstavljanje njegovoga 20. broja. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine, s po\u010detkom u 17 sati, u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (Ivana Lu\u010di\u0107a 3, Zagreb). Novi broj \u010dasopisa posve\u0107en je temi Mitovi i narativi. Osim glavne urednice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pro-tempore-20-pozivnica-scaled.png?fit=1200%2C507&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":13822,"position":4},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":13822,"position":5},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij “Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13822","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13822"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13822\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13823,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13822\/revisions\/13823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13822"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13822"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13822"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}