{"id":13804,"date":"2019-02-25T15:44:55","date_gmt":"2019-02-25T15:44:55","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=13804"},"modified":"2019-02-25T15:44:55","modified_gmt":"2019-02-25T15:44:55","slug":"izlozba-nasi-otocani-u-prvom-svjetskom-ratu-velikom-ratu-1914-1918","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=13804","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8216;Na\u0161i oto\u010dani u Prvom svjetskom ratu (Velikom ratu) 1914. \u2013 1918.&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>U ponedjeljak, 25. velja\u010de, u 19 sati, u pala\u010di Fritzi Lo\u0161injskog muzeja otvorit \u0107e se studijska izlo\u017eba &#8216;Na\u0161i oto\u010dani u Prvom svjetskom ratu (Velikom ratu) 1914. \u2013 1918.&#8217; autora Renza Rocconija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi svjetski rat zapo\u010deo je 28. srpnja 1914. godine, mjesec dana nakon atentata na austrougarskog prijestolonasljednika i njegovu suprugu u Sarajevu. Rat, koji je zahvatio cijelu Europu, ali i druge kontinente, bit \u0107e okon\u010dan 4 godine kasnije uz cijenu od gotovo 10 milijuna poginulih, s jo\u0161 ve\u0107im brojem nestalih, ranjenih i invalida te nevjerojatnim razaranjima i stradanjima, \u010diji je ishod zauvijek prekrojio njene granice uzrokuju\u0107i nestanak monarhija i carstava koji su trajali stolje\u0107ima. Oto\u010dani cresko-lo\u0161injskog arhipelaga, kao i milijuni drugih mladih Europljana, morali su stupiti u vojsku i krenuti u rat, boriti se od 1914. godine na Balkanskom boji\u0161tu i Isto\u010dnom boji\u0161tu (u dana\u0161njoj zapadnoj Ukrajini i isto\u010dnoj Poljskoj), potom od 1915. godine i na Talijanskom boji\u0161tu suo\u010davaju\u0107i se s brojnim opasnostima i pogibeljima. Mnogi se nisu nikada vratili, mnogi su se vratili ranjeni, osaka\u0107eni ili su zadobili te\u0161ke traume koje su zauvijek obilje\u017eile \u010ditav njihov \u017eivot.\u00a0 Dio njih proveo je niz godina u zarobljeni\u0161tvu u Rusiji. Neki su se uspjeli vratiti ku\u0107i, a mnogi su nakon velikih nevolja, neda\u0107a i\u00a0 putovanja \u010damili i naposljetku umrli u talijanskim zarobljeni\u010dkim logorima. Ova izlo\u017eba posve\u0107ena je njima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba je rezultat 15-godi\u0161njeg istra\u017eivanja koje je autor, prema vlastitim rije\u010dima, zapo\u010deo \u201eiz entuzijazma, vo\u0111en stra\u0161\u0107u za\u00a0 i uvijek \u017eivim interesom za povijest te kako bi i drugima omogu\u0107io uvid u jedan zna\u010dajan dio povijesti na\u0161eg zavi\u010daja i na\u0161ih ljudi\u201d. Oto\u010dnoj je javnosti prvi put predstavljena 2018. godine u dva dijela, u Nerezinama i u Cresu, a u Lo\u0161injskom muzeju \u0107e se objediniti. Izlo\u017eba je nastala u suradnji sa Zavi\u010dajnim i dobrotvornim dru\u0161tvom sv. Frane Nerezine \u2013 New York 1898 i Zajednicom Talijana iz Cresa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba \u0107e biti otvorena do 21. o\u017eujka 2019. Radno vrijeme je od utorka do petka od 10 do 13 te od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 13 sati (ponedjeljkom i nedjeljom zatvoreno).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/\">https:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":13805,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-13804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/izlozba-nasi-otocani-u-velikom-ratu.jpg?fit=920%2C517&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":13804,"position":0},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":13804,"position":1},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine &#8211; povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54012,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54012","url_meta":{"origin":13804,"position":2},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 15. lipnja 2026, u 18 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990.-1995.), objavljene u izdanju Udru\u017eenja gra\u0111ana iz Banje Luke \u201eO\u0161tra nula\u201c i izdava\u010dke ku\u0107e Akademska knjiga iz Novog Sada. Rije\u010d\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":13804,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":13804,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":13804,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13804"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13806,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13804\/revisions\/13806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}