{"id":138,"date":"2022-07-15T14:17:50","date_gmt":"2022-07-15T14:17:50","guid":{"rendered":""},"modified":"2022-07-15T14:23:20","modified_gmt":"2022-07-15T14:23:20","slug":"08-02-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=138","title":{"rendered":"Iza\u0161ao novi broj \u010dasopisa &#8220;Historijski zbornik&#8221;, LXIII\/2010, broj 2"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\"><b>Elvis<br \/>\n\u010cavi\u0107<\/b><\/p>\n<p>Svilarstvo<br \/>\nZadarskog okru\u017eja u razdoblju od 1852. do 1860. godine (<i>Sericulture<br \/>\nin the Zadar area between 1852 and 1860<\/i>)<\/p>\n<p><b>Antoni<br \/>\nCetnarowicz<\/b><\/p>\n<p>Hrvatski<br \/>\ni slovenski nacionalni pokret u Istri u razdoblju ja\u010danja talijanskog iredentizma<br \/>\nu prvim godinama dualizma (<i>Kroatische<br \/>\nund slowenische Nationalbewegung in Istrien im Zeitraum der Zunahme des<br \/>\nitalienischen Irredentismus in der ersten Jahren des Dualismus<\/i>)<i> <\/i><\/p>\n<p><b>Marko<br \/>\nZajc<\/b><\/p>\n<p>Philipp-Franz<br \/>\nBresnitz von Syda\u010doff o \u201epanslavisti\u010dkoj agitaciji\u201c me\u0111u Hrvatima, Srbima i<br \/>\nSlovencima (<i>Philipp-Franz Bresnitz von Syda\u010doff on \u201ePan-Slavic Agitation\u201c<br \/>\namong Croats, Serbs and Slovenes<\/i>)<\/p>\n<p><b>Igor<br \/>\nDespot<\/b><\/p>\n<p>Bugarska<br \/>\nborba za ujedinjenje 1878.-1886. (<i>Bulgarian Struggle for Unification<br \/>\n(1878-1886)<\/i>)<\/p>\n<p><b>Zlatko<br \/>\nHasanbegovi\u0107<\/b><\/p>\n<p>\u201eSpahina\u201c<br \/>\nIslamska vjerska zajednica. Izme\u0111u obnove vakufske autonomije i strana\u010dkog<br \/>\nnadzora 1935.-1938. (\u201e<i>Spaho\u2019s\u201c<br \/>\nIslamic religious community. Between renewal of Vaqf autonomy and party control<br \/>\n1935-1938<\/i>)<\/p>\n<p><b>Slobodan<br \/>\nSelini\u0107<\/b><\/p>\n<p>\u010ce\u0161ka<br \/>\ni slova\u010dka manjina u Hrvatskoj od kraja Drugoga svjetskog rata do sredine<br \/>\npedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a (<i>Czech and Slovak minority in<br \/>\nCroatia since the end of World War II until the mid-fifties of the twentieth<br \/>\ncentury<\/i>)<\/p>\n<p><b>Ante<br \/>\nBatovi\u0107<\/b><\/p>\n<p>Od<br \/>\nekonomske reforme do Brijunskog plenuma \u2013 Ameri\u010dki i britanski izvje\u0161taji o<br \/>\nHrvatskoj (1964.-1966.) (<i>From Economic Reform to Brijuni Plenum \u2013 American and<br \/>\nBritish Reports on Croatia (1964-1966)<\/i>)<\/p>\n<p><b>HISTORIOGRAFIJA<\/b><\/p>\n<p><b>Miljenko<br \/>\nHajdarovi\u0107<\/b><\/p>\n<p>Vrjednovanje<br \/>\ninternet stranica povijesne tematike<\/p>\n<p><b>DISKUSIJA<\/b><\/p>\n<p><b>Branimir<br \/>\nJankovi\u0107<\/b><\/p>\n<p>Kakva<br \/>\nsve historija mo\u017ee biti? Uz Hamer\u0161akovo \u010ditanje Jenkinsove knjige <i>Promi\u0161ljanje<br \/>\nhistorije<\/i>,<\/p>\n<p>Zagreb<br \/>\n2008, 107 str.<\/p>\n<p><b>OCJENE I PRIKAZI<\/b><\/p>\n<p>Mladen An\u010di\u0107, <i>\u0160to \u201esvi<br \/>\nznaju\u201c i \u0161to je \u201esvima jasno\u201c: historiografija i nacionalizam <\/i>\/ 593\u2013596<br \/>\n(<i>Lidija<br \/>\nBenceti\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 <i>Hrvatsko-crnogorski<br \/>\ndodiri \/ crnogorsko-hrvatski dodiri: identitet povijesne i kulturne ba\u0161tine<br \/>\nCrnogorskog primorja <\/i>\/ 596\u2013599 (<i>Juraj Bali\u0107<\/i>) \u2022 <i>Identitet<br \/>\nLike: korijeni i razvitak, <\/i>ur. \u017deljko Holjevac \/ 600\u2013604 (<i>Ivan Brli\u0107<\/i>) \u2022 Pavao<br \/>\n\u0110akon, <i>Povijest<br \/>\nLangobarda <\/i>\/ 604\u2013607 (<i>Tomislav Bali<\/i>) \u2022 Tommaso<br \/>\ndi Carpegna Falconieri, <i>The Man Who Believed He Was King of France: A True<br \/>\nMedieval Tale <\/i>\/ 607\u2013610 (<i>Kosana Jovanovi\u0107<\/i>) \u2022<br \/>\nFerdinand Feldbrugge, <i>Law in Medieval Russia <\/i>\/ 611\u2013614 (<i>Ozren Kosanovi\u0107<\/i>) \u2022 Piotr<br \/>\nG\u00f3recki, Nancy van Deusen (ur.), <i>Central and Eastern Europe in the<br \/>\nMiddle Ages. A Cultural History <\/i>\/ 615\u2013618 (<i>Ozren<br \/>\nKosanovi\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 Ljerka Schiffler, <i>Matthaeus Ferchius Veglensis \u2013 Mattheo Ferchio Veglense \u2013<br \/>\nMatija Frki\u0107 Kr\u010danin (1583. \u2013 1669.) <\/i>\/ 618\u2013620 (<i>Tomislav<br \/>\nGalovi\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 Daniele Farlati, <i>Trogirski biskupi. S dodacima i ispravcima Jacopa Coletija<br \/>\n<\/i>\/<br \/>\n621\u2013623 (<i>Marko<br \/>\nJerkovi\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 <i>Zbornik<br \/>\nLovran\u0161\u0107ine <\/i>\/ 624\u2013625 (<i>Kristian Beni\u0107<\/i>) \u2022 <i>Constitutions<br \/>\nof the World from the late 18th Century to the Middle of the 19th Century \u2013<br \/>\nHrvatski, slovenski i \u010de\u0161ki ustavni dokumenti 1818-1849 <\/i>\/ 625\u2013629<br \/>\n(<i>Filip<br \/>\nHamer\u0161ak<\/i>)<br \/>\n\u2022 Jevgenij Pa\u0161\u010denko, <i>Slavist i imperiji. Vatroslav Jagi\u0107 izme\u0111u Galicije, Malorusije<br \/>\ni Ukrajine <\/i>\/ 629\u2013630 (<i>Slaven Kale<\/i>) \u2022 <i>Transnational<br \/>\nSocieties, Transterritorial Politics. Migrations in the (Post-)Yugoslav Region<br \/>\n19th-21st Century <\/i>\/ 631\u2013636 (<i>Lidija Bari\u0161i\u0107<\/i>) \u2022<br \/>\nWilliam M. Johnston, <i>Der osterreichische Mensch. Kulturgeschichte der Eigenart<br \/>\nOsterreichs <\/i>\/ 636\u2013639 (<i>Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107<\/i>) \u2022<br \/>\nMarina Vujnovic, <i>Forging the Bubikopf Nation. Journalism, Gender, and<br \/>\nModernity in Interwar Yugoslavia <\/i>\/ 639\u2013642 (<i>Ida<br \/>\nOgraj\u0161ek Gorenjak<\/i>) \u2022 Husnija Kamberovi\u0107, <i>Mehmed Spaho. Politi\u010dka<br \/>\nbiografija <\/i>\/ 642\u2013646 (<i>Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107<\/i>) \u2022 <i>Nezavisna<br \/>\nDr\u017eava Hrvatska 1941.-1945. <\/i>(ur. Sabrina P. Ramet) \/ 646\u2013650<br \/>\n(<i>Vedran<br \/>\nMikac<\/i>)<br \/>\n\u2022 Franko Dota, <i>Zara\u0107eno pora\u0107e. Konfliktni i konkurentski narativi o<br \/>\nstradanju i iseljavanju Talijana Istre <\/i>\/ 650\u2013652 (<i>Ana Zuji\u0107<\/i>) \u2022<br \/>\nMiroslav Peri\u0161i\u0107, <i>Od Staljina ka Sartru. Formiranje jugoslovenske inteligencije<br \/>\nna evropskim univerzitetima 1945-1958 <\/i>\/ 653\u2013656 (<i>Stipe<br \/>\nKljai\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 <i>Autoportret<br \/>\njednog intelektualca u doba socijalizma: svijet arheologa Stojana Dimitrijevi\u0107a<br \/>\nkroz pisma \u017eeni od 1955. do 1964. godine <\/i>(priredile: Mira<br \/>\nKolar-Dimitrijevi\u0107, Elizabeta Wagner) \/ 656\u2013659 (<i>Josip<br \/>\nMihaljevi\u0107<\/i>) \u2022 <i>Mijo Mirkovi\u0107, 1898.-1963.: zbornik radova<\/i>, ur.<br \/>\nVladimir Stipeti\u0107 \/ 660\u2013663 (<i>Antonio Gotovac<\/i>)<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: bold;\">ZNANSTVENI I STRU\u010cNI SKUPOVI<\/span><\/p>\n<p>Znanstveni skup \u201eDr. Franjo<br \/>\nTu\u0111man u okviru hrvatske historiografije\u201c, Zagreb, 10-11. prosinca 2009. \/<br \/>\n667\u2013672 (<i>Josip<br \/>\nMihaljevi\u0107<\/i>) \u2022 Znanstveni skup \u201eXLII. Settimana di Studi Instituta<br \/>\n\u2018Francesco Datini\u2019 \u2013 Dove va la storia economica? Metodi e prospettive\u201c, Prato,<br \/>\n18-22. travnja 2010. \/ 672\u2013682 (<i>Antonio Gotovac<\/i>) \u2022<br \/>\nZnanstveni skup \u201e<i>Annales <\/i>u perspektivi: ciljevi i<br \/>\npostignu\u0107a\u201c, Zagreb, 26. travnja 2010. \/ 682\u2013687 (<i>Nikolina<br \/>\n\u0160imetin \u0160egvi\u0107<\/i>) \u2022 Okrugli stol hrvatskih i ruskih povjesni\u010dara \u201eDrugi<br \/>\nsvjetski rat i nacionalne povijesti Rusije i Hrvatske\u201c, Zagreb, 13. svibnja<br \/>\n2010. \/ 687\u2013692 (<i>Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107<\/i>) \u2022 Znanstveni skup<br \/>\npovodom proslave 65. godi\u0161njice osnivanja Jadranskog instituta na Su\u0161aku,<br \/>\nRijeka, 28. svibnja 2010. \/ 692\u2013694 (<i>Magdalena Najbar-Agi\u010di\u0107<\/i>) \u2022<br \/>\nPredstavljanje knjige Geze Palffyja <i>Povijest Ma\u0111arske. Ugarska na<br \/>\ngranici dvaju imperija (1526.-1711.) <\/i>(prevela Jelena Kne\u017eevi\u0107,<br \/>\nMeridijani, Samobor 2010), Zagreb, 8. lipnja 2010. \/ 695\u2013696 (<i>Filip<br \/>\n\u0160imetin \u0160egvi\u0107<\/i>) \u2022 VIII. me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eHrvati i Bugari<br \/>\nkroz stolje\u0107a: povijest, kultura, umjetnost i jezik\u201c, Zagreb, 23. rujna 2010. \/<br \/>\n697\u2013699 (<i>Stipe<br \/>\nMlikoti\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 Me\u0111unarodni znanstveni skup \u201eKr\u0161\u0107anska ba\u0161tina i plemstvo u<br \/>\nhrvatsko-ma\u0111arskoj pograni\u010dnoj regiji\u201c, Kalnik, 16-17. listopada 2010. \/ 699\u2013 702<br \/>\n(<i>Ivan<br \/>\nPekli\u0107<\/i>)<br \/>\n\u2022 Javna upotreba povijesti : povodom hrvatsko-slovenskog projekta i gostovanja slovenskih<br \/>\npovjesni\u010dara na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 20. listopada 2010.<br \/>\n\/ 702\u2013709 (<i>Branimir Jankovi\u0107<\/i>) \u2022 Interaktivna tematska<br \/>\nradionica \u00bbEBSCO i povijesne znanosti\u00ab, Zagreb, 21. listopada 2010. \/ 709\u2013711 (<i>Tomislav<br \/>\nBali<\/i>)<br \/>\n\u2022 Poljsko-hrvatski znanstveni skup \u201eIvan Pavao II \u2013 papa i Europljanin\u201c,<br \/>\nZagreb, 6. prosinca 2010. \/ 711\u2013714 (<i>Martin Previ\u0161i\u0107<\/i>)<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":0,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[],"tags":[],"class_list":["post-138","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52812","url_meta":{"origin":138,"position":0},"title":"Okrugli stol \u201eStrani studenti i prvi profesori modernoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874\u20131918.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eStrani studenti i prvi profesori modernoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874\u20131918.\", koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 12 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Ana Bio\u010di\u0107, Marko Koli\u0107, Tihana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":138,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":138,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":138,"position":3},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52937","url_meta":{"origin":138,"position":4},"title":"Zbornik &#8220;SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE. Zbornik radova znanstveno-stru\u010dnog skupa odr\u017eanog u \u0160umanovcima 1. lipnja 2023. Anica Bili\u0107 (ur.) Broj stranica: 204Godina izdanja: 2026. Sadr\u017eaj: https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/srednjovjekovni-alsan-i-svetiste-gospe-sumanovacke-zbornik-radova-znanstveno-strucnog-skupa-odrzanog-u-sumanovcima-1-lipnja-2023\/ Knjiga \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. u Zagrebu","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":138,"position":5},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/138","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=138"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/138\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32144,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/138\/revisions\/32144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}