GOOD inicijativa, Documenta i Inicijativa mladih za ljudska prava upozoravaju da novi prijedlog kurikuluma za nastavni predmet Povijest predstavlja korak unatrag jer ne poti\u010de kriti\u010dko razumijevanje povijesnih zbivanja i multiperspektivnost te tra\u017ee njegovo povla\u010denje iz procedure. Prijedlog kurikuluma povijesti o kojemu danas raspravljamo nije isti prijedlog koji je pro\u0161ao postupak javnog savjetovanja i zaprimio pozitivne recenzije, ve\u0107 je zamijenjen su\u0161tinski razli\u010ditim prijedlogom koji promi\u010de nacionalisti\u010dki diskurs, povijesni revizionizam i zastarjele didakti\u010dke koncepte. Vidljivo je da je taj novi dokument izra\u0111en u samo dvadesetak dana, pa je \u010ditav sadr\u017eaj unutar dokumenta nabacan i nepromi\u0161ljen, a autorima su se potkrale i \u010dinjeni\u010dne pogre\u0161ke. Preveliki broj predvi\u0111enih obveznih nastavnih tema u novom prijedlogu kurikuluma te gomila podataka koje u\u010denici u kratko vrijeme moraju usvojiti predstavljaju upitni doprinos razumijevanju povijesti.<\/p>\n
<\/p>\n
Danas kada su u javnom prostoru sve prisutnije interpretacije povijesti koje bri\u0161u granicu izme\u0111u realnosti i fikcije, nastava povijesti mladima treba pru\u017eiti sposobnost razlikovanja znanstveno utemeljenih povijesnih interpretacija od povijesnih mitova i falsifikata.<\/p>\n
<\/p>\n
Nastava povijesti bi trebala biti saveznica gra\u0111anskog odgoja i obrazovanja, a ovim prijedlogom kurikuluma namijenjena joj je uloga izgradnje identiteta utemeljenog na narativu o hrvatskom herojstvu i hrvatskoj \u017ertvi bez kriti\u010dkog propitivanja tamnih strana povijesnih doga\u0111aja. Dok svjedo\u010dimo relativizaciji i normalizaciji usta\u0161tva u javnom prostoru, prema ovom kurikulumu povijesti ishod u\u010denja o NDH je da u\u010denik analizira \u201estvaranje NDH, utvr\u0111ivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti\u201d, dok se usta\u0161ka ideologija, logori i zlo\u010dini nigdje ne spominju.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Documenta, Inicijativa mladih za ljudska prava i GOOD inicijativa zahtijevaju od Ministarstva znanosti i obrazovanja da uva\u017ei prijedlog kurikuluma povijesti u kojeg je utro\u0161eno dvije godine rada i koji je krajem 2018. godine pro\u0161ao postupak javnog savjetovanja. Radnoj skupini koja je radila na hvaljenom kurikulumu ministarstvo treba omogu\u0107iti zavr\u0161etak izrade prijedloga kojeg karakteriziraju uva\u017eavanje povijesnih \u010dinjenica, promicanje pluralisti\u010dnosti i multiperspektivnost te kriti\u010dko razumijevanje kompleksnosti koje proizlaze iz povijesnih zbivanja, sukladno ranijim preporukama koje je GOOD inicijativa bila iznijela.<\/p>\n
<\/p>\n
Ve\u0107 pri prvom pogledu na novi kurikulum povijesti, jasno je da je to potpuno novi dokument, koji nije povezan s onim Prijedlogom koji je krajem 2018. godine pro\u0161ao javno savjetovanje i dobio pozitivne recenzije.<\/p>\n
<\/p>\n
Zadatak ove Ekspertne radne skupine bio je doraditi taj dokument, korigirati dijelove koji nisu bili pozitivno ocijenjeni. Vidljivo je da je taj novi dokument izra\u0111en u samo 20-ak dana, pa je \u010ditav sadr\u017eaj unutar dokumenta nabacan i nepromi\u0161ljen, a autorima su se potkrale mnoge \u010dinjeni\u010dne pogre\u0161ke (npr. Histre svrstavaju u Ilire, koji to nisu bili (str. 32); barok svrstavaju u srednjovjekovne umjetni\u010dke stilove (str. 43), itd.).<\/p>\n
<\/p>\n
Upitna je i svrha nastave povijesti, kako je definira novoformirana Ekspertna radna skupina. Dok u kurikulumu iz 2018. godine stoji sljede\u0107e: \u201eSvrha u\u010denja povijesti stoga je poticati interes u\u010denika za prou\u010davanje pro\u0161losti, razvijati radoznalost, imaginaciju i analiti\u010dko mi\u0161ljenje u\u010denika, omogu\u0107iti razumijevanje sada\u0161njosti te stjecanje znanja i vje\u0161tina nu\u017enih za upu\u0107eno i aktivno sudjelovanje u\u010denika u dru\u0161tvu kao gra\u0111ana Hrvatske, Europe i svijeta.\u201c (str. 6), novi prijedlog kurikuluma kao glavnu svrhu u\u010denja povijesti navodi \u201eOna (nastava povijesti) prije svega pridonosi izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedinca.\u201c (str. 2).<\/p>\n
<\/p>\n
Smatramo da svrha moderne i na povijesnoj znanosti utemeljene nastave povijesti treba biti pou\u010davanje mladih utemeljeno na \u010dinjenicama, a ne na mitovima te razvijanje kreativnog i kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja kod u\u010denika i u\u010denica, kao i povezivanje pro\u0161lih doga\u0111aja i procesa sa suvremenima. Nastava povijesti treba doprinositi obrazovanju aktivnih gra\u0111ana ovog dru\u0161tva i doprinositi demokrati\u010dnosti, otvorenom i argumentiranom dijalogu i pomirenju. Uvjereni smo da pou\u010davanje povijesti kojemu je glavni ciljem izgradnja nacionalnog identiteta ne vodi ka obrazovanju mladih za stvaranje pozitivnih pomaka u dru\u0161tvu, nego naprotiv, ka stvaranju skupine mladih koji misle nacionalisti\u010dki, koji \u0107e podupirati prevladavaju\u0107i trend rastu\u0107eg ekstremizma i politi\u010dke radikalizacije, te \u0161iriti netrpeljivost prema svima drugima i druga\u010dijima. Takva nastava ne vodi ka kriti\u010dkom i kreativnom promi\u0161ljanju, aktivnom uklju\u010divanju u\u010denika u proces nastave, kao \u0161to ni ne pridonosi stvaranju budu\u0107ih odgovornih \u010dlanova dru\u0161tva koji \u0107e biti spremni sudjelovati u demokratskim procesima na lokalnom, nacionalnom i europskom nivou.<\/p>\n
<\/p>\n
Tehni\u010dki koncepti nastave povijesti (str. 5-8) u ovom prijedlogu kurikuluma opisani su vrlo nejasno, bez navedenih ishoda koje u\u010denik treba ste\u0107i u\u010denjem, niti su odijeljeni koncepti za u\u010denike osnovnih i srednjih \u0161kola. Smatramo posebno problemati\u010dnim predvi\u0111eni na\u010din obrade povijesnih izvora. Autori ovog kurikuluma, naime, navode da u\u010denici trebaju upoznavati razne vrste primarnih i sekundarnih izvora, razumjeti zna\u010denje istih izvora za prou\u010davanje pro\u0161losti i znati oblikovati odgovore prema podacima iz izvora. U\u010denici i u\u010denice moraju poznavati izvore, znati njihovu va\u017enost i znati se koristiti njima, posebno u nastavi koja je usmjerena na aktivno uklju\u010divanje u\u010denika, na u\u010denje na iskustvu, te u nastavi koja nastoji razvijati kriti\u010dko i kreativno mi\u0161ljenje. No, smatramo da bi kurikulum treba jasno odrediti i razlikovati stupnjeve poznavanja izvora za u\u010denike osnovnih i u\u010denike srednjih \u0161kola. Tako\u0111er, trebalo bi objasniti i prilagoditi na\u010dine istra\u017eivanja koje \u0107e u\u010denici sami provoditi, njihovoj dobi, sposobnostima i znanju. Opisani na\u010din provedbe tog istra\u017eivanja \u2013 postavljane istra\u017eiva\u010dkog pitanja, samostalan izbor metoda rada i metoda prikazivanje rezultata \u2013 ostavlja dojam da je pred u\u010denike postavljen prete\u017eak zadatak. Time ih ne motivira i ne poti\u010de na rad, ve\u0107 upravo suprotno, stvara se dojam povijesti kao dosadnog i te\u0161kog predmeta, kojeg u\u010denici moraju u\u010diti vi\u0161e od ostalih predmeta, a to u\u010denje ne daje \u017eeljene rezultate. U nastavku dokumenta, me\u0111u ishodima, povijesni izvori ni samostalno provo\u0111enje istra\u017eivanja vi\u0161e se ne spominju niti je ostavljeno vrijeme za rad na njima. Isto tako, dokument ne spominje rad s povijesnim zemljovidima, slijepim kartama, lentama vremena, statistikama i svim ostalim pomagalima, koji su sastavni dio nastave povijesti, \u010dak ih ne navodi ni kao korisne pri opisu koncepata vremena i prostora. Nastava koja se provodi bez kori\u0161tenja izvora i ostalih navedenih nastavnih pomagala, kao i bez provo\u0111enja samostalnih istra\u017eivanja ne\u0107e dati \u017eeljene rezultate, jer kod u\u010denika ne poti\u010de kreativno ni kriti\u010dko razmi\u0161ljanje niti ih aktivno uklju\u010duje u rad. Takvi naputci ostali bi mrtvo slovo na papiru.<\/p>\n
<\/p>\n
Satnica nastave povijesti u svim razredima osnovne i srednje \u0161kole ostala je nepromijenjena, dakle 70 \u0161kolskih sati godi\u0161nje u osnovnoj \u0161koli (od 5. do 8. razreda) i 70 sati u svim razredima gimnazija, osim u \u010detvrtom razredu op\u0107ih gimnazija, kada je to 96 sati. Ovaj kurikulum ne bavi se strukovnim \u0161kolama, one su dio posebnog dokumenta, iako su bile dio prethodnog Prijedloga. One su sada dio novog, odvojenog dokumenta, imaju svoj posebni kurikulum.<\/p>\n
<\/p>\n
Novi kurikulum propisuje 28 obveznih tema, koje je svaki nastavnik obavezan obraditi, i jo\u0161 neki neodre\u0111eni broj izbornih tema, koje su predlo\u017eene u samom kurikulumu. Ukupno, to je od 34 do 38 tema godi\u0161nje! Ponavljamo, u 70 \u0161kolskih sati. Ve\u0107 iz samih naslova nekih od navedenih obveznih tema, kao \u0161to su \u201cHrvatska u Habsbur\u0161koj Monarhiji i otpor be\u010dkom centralizmu\u201d, \u201cPrvi svjetski rat \u2013 izmjena granica u Europi\u201d, \u201cHrvatska i Hrvati u Drugom svjetskom ratu\u201d, \u201cHrvatska i Hrvati u drugoj Jugoslaviji\u201d, jasno je da zahtijevaju nekoliko sati obrade, svakako vi\u0161e od jednog. Toliki broj obaveznih tema podrazumijeva \u201cprotr\u010davanje\u201d kroz gradivo, jer za dublji ulazak u teme ne ostaje vremena, te samo navo\u0111enje i u\u010denje faktografije, bez ikakve mogu\u0107nosti za kreativnost i slobodu u\u010denika ili nastavnika. Smatramo da je to situacija kakvu imamo danas, a koju smo \u017eeljeli promijeniti, pa se zbog toga i pristupilo reformi obrazovanja i izradi novih kurikuluma. Gledaju\u0107i aktualan prijedlog kurikuluma, postavlja se pitanje je li nam on uop\u0107e potreban, ako ne donosi nikakve promjene?<\/p>\n
<\/p>\n
Kod opisa 28 tema navedeno je da su one isklju\u010divo iz \u201cnacionalne povijesti te razvoja zakonodavstva, ljudskih prava i gra\u0111anskog dru\u0161tva\u201d, \u0161to je demantirano pri pogledu na popise tema, gdje nalazimo teme poput \u201cEgipat i Mezopotamija \u2013 pismo i zakoni mijenjaju i odre\u0111uju \u017eivot ljudi\u201d, \u201c\u017divot u gr\u010dkom gradu dr\u017eavi: Sparta i Atena\u201d, \u201cOd Isto\u010dnog Rimskog Carstva do Bizantskog Carstva\u201d, \u201cPrimjeri nastanka nacionalnih dr\u017eava: Italija i Njema\u010dka\u201d, i brojne druge. Nadalje, teme ljudskih prava i gra\u0111anskog dru\u0161tva, nalaze se isklju\u010divo u predlo\u017eenim izbornim temama.<\/p>\n
<\/p>\n
Pri definiranju tema i ishoda, sadr\u017eaji se u cijelom kurikulumu promatraju s gledi\u0161ta nacionalne povijesti, za \u0161to smatramo da nije dobar pristup. Iako ne dvojimo oko toga da se nacionalna povijest treba prou\u010davati i pou\u010davati, pou\u010davanjem temeljenim isklju\u010divo na promatranju primjera na hrvatskom prostoru, gubimo \u0161iru perspektivu, te je te\u0161ko primjenjivati koncepte kao \u0161to su uzroci i posljedice, kontinuitet i promjena i dr. Smatramo da je bolje, za kona\u010dnu sliku i ishode koje u\u010denik treba ste\u0107i po zavr\u0161etku u\u010denja, da se procesi, kontinuiteti i promjene promatraju na europskoj razini, pritom uklju\u010duju\u0107i i navode\u0107i nacionalne primjere kad god je to mogu\u0107e. Tako\u0111er, Prijedlog ne uklju\u010duje lokalnu i zavi\u010dajnu povijesti, koja je bila dio prethodnog kurikuluma, i va\u017ean je dio nastave povijesti, posebno za ni\u017ee uzraste.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako\u0111er, s promatranjem sadr\u017eaja iz nacionalnog rakursa, stru\u010dna radna skupina definira ishode koji su najbla\u017ee re\u010deno dvojbeni, tj. upitno je mo\u017ee li povijesna znanost uop\u0107e na njih odgovoriti. Tako je npr. kod ishoda \u201cu\u010denik obja\u0161njava kako, kada i za\u0161to su se proizvodnja hrane, obrti, trgovina i novac pojavili u pojedinim ljudskim zajednicama na hrvatskom prostoru i svijetu te njihovu va\u017enost za razvoj dru\u0161tva\u201d (str. 12), \u201cu\u010denik obja\u0161njava najzna\u010dajnije izume prapovijesnog \u010dovjeka na prostoru dana\u0161nje Hrvatske i ljudi ranih civilizacija te njihovu uporabu i naslje\u0111e\u201d (str. 13), i druge, upitno znamo li mi odgovor na to, i jesu li navedeni fenomeni postojali na hrvatskom prostoru u navedeno vrijeme. Jer ako ni sama znanost ne mo\u017ee ponuditi odgovore na pitanja kada se pojavljuje hrana, novac, koji su to izumi na hrvatskom prostoru, i na ostale prethodno navedene pojmove, kako onda mo\u017eemo o\u010dekivati od u\u010denika da na ta pitanja daju odgovore?<\/p>\n
<\/p>\n
Za razliku od obveznih tema, koje su opisane isklju\u010divo kao nacionalne, izborne teme opisane su kao teme iz europske i svjetske povijesti. Me\u0111utim, i predlo\u017eene izborne teme su raznolike, uklju\u010duju i one iz nacionalne povijesti. Zbrku u ovom kurikulumu dobro ocrtava i napomena koja se nalazi u tablicama ispod navedenih izbornih tema, a koja obja\u0161njava da je cilj preporu\u010denih tema \u201cukloniti eurocentri\u010dnost u nastavi i uvesti u\u010denike u iskustva \u017eivljenja naroda i kultura izvan europskog kulturnog kruga\u201d. Ako su osnovne teme isklju\u010divo iz nacionalne povijesti, a izbornima je svrha da uklanjaju eurocentri\u010dnost, gdje je onda prostor za europske teme, bez kojih je nemogu\u0107e prou\u010davati hrvatsku povijest? Ili su te teme neva\u017ene za na\u0161e u\u010denike?<\/p>\n
<\/p>\n
Mo\u017eda najproblemati\u010dniji dio kurikuluma je zapravo sadr\u017eaj, odnosno teme i ishodi, u kojima je, uz naglasak na nacionalnoj povijesti, vidljiva velika prisutnost kr\u0161\u0107anstva, ulogom crkvenih institucija i katoli\u010dkih poglavara.<\/p>\n
<\/p>\n
Ono \u0161to najvi\u0161e zabrinjava su teme odnosno ishodi, \u010dija je namjera relativizirati i umanjiti va\u017enost nekih povijesnih doga\u0111aja. Tako me\u0111u temama za 6. razred osnovne \u0161kole i drugi razred gimnazije nalazimo teme koje se bave kri\u017earskim ratovima, a naslovi su im \u201cekspanzija kr\u0161\u0107anske Europe\u201d i \u201c\u0161irenje europskog obzora prema Istoku\u201d. Takvim naslovima nastoji se prikazati kri\u017earske ratove kao pozitivan doga\u0111aj u europskoj povijesti koji je imao pozitivan utjecaj na Istok, \u0161to nikako ne bi trebala biti poruka koju prenosimo u\u010denicima. U ishodima za u\u010denike srednje \u0161kole, od njih se o\u010dekuje da analiziraju talijansku ekspanziju prema isto\u010dnom Jadranu u razdoblju izme\u0111u 1915. i 1924., zajedno s velikosrpskim projektima i Londonskim ugovorom, reduciraju\u0107i povijest prve i druge Jugoslavije na pitanje teritorijalnih pretenzija.<\/p>\n
<\/p>\n
Isto tako, sve teme vezane uz Holokaust, posebno na prostoru NDH, te zlo\u010dine po\u010dinjene od strane pripadnika Usta\u0161kog pokreta, ili su ispu\u0161tene iz ishoda \u2013 iako se u temama spominju, s ciljem da se prenese poruka da one nisu bitne \u2013 ili ih se stavlja u kontekst modernizacije i opismenjavanja. Tako nalazimo sljede\u0107e ishode: \u201cU\u010denik opisuje stradanja i progone stanovni\u0161tva, Holokaust na podru\u010dju Jugoslavije u ratu i pora\u0107u te dru\u0161tvene promjene u drugoj Jugoslaviji nastale modernizacijom i masovnim opismenjavanjem\u201d. Dakle, ne spominje se Holokaust na prostoru NDH, nego se skriva pod imenom Jugoslavije, i zlo\u010dini su svrstani u isti ishod s modernizacijom i opismenjavanjem?! U ishodima za srednju \u0161kolu, nalazimo sljede\u0107i ishod: \u201cU\u010denik obja\u0161njava doga\u0111aje Drugoga svjetskog rata na prostoru prve Jugoslavije te okolnosti koje su dovele do njezina raspada, stvaranje NDH, utvr\u0111ivanje granica, stvaranje vojske i organizaciju vlasti.\u201d Kao \u0161to je vidljivo iz navedenog, ne govori se o zlo\u010dinima u NDH, logorima i sli\u010dnim temama, samo o uspostavi i organizaciji dr\u017eave i vojske, \u010dime se ne prenosi jasna informacija o zlo\u010dinima po\u010dinjenim u NDH.<\/p>\n
<\/p>\n
U nastavu povijesti o Domovinskom ratu, ratu u Bosni i Hercegovini te drugim ratovima i oru\u017eanim sukobima na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije u periodu 1991.-2001., trebalo bi uklju\u010diti izvore i kriti\u010dke interpretacije utemeljene na sudski utvr\u0111enim \u010dinjenicama pred doma\u0107im i me\u0111unarodnim pravosu\u0111em. Nema sumnje da su rat i nasilje sna\u017eno obilje\u017eili suvremeno hrvatsko dru\u0161tvo i da mu treba posvetiti prostor u nastavi povijesti. No nastava povijesti trebala bi predstavljati doprinos izgradnji mira, a ne divinizaciji rata. Stoga smatramo da bi naglasak u ishodima trebao biti na pijetetu prema svim \u017ertvama, izgradnji povjerenja i mirovnom aktivizmu u vrijeme rata i pora\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
U obradi doga\u0111aja koje tematiziraju devedesete godine pro\u0161log stolje\u0107a izostavilo se spomenuti sudjelovanje Republike Hrvatske u me\u0111unarodnom oru\u017eanom sukobu u Bosni i Hercegovini koje je utvr\u0111eno u nekoliko pravomo\u0107nih presuda Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju, a s kojim je suradnja utvr\u0111ena Ustavnim zakonom o suradnji s Me\u0111unarodnim kaznenim sudom (\u201eNarodne novine\u201c 32\/96).<\/p>\n
<\/p>\n
U razradi ishoda ne mo\u017ee se prona\u0107i upute za u\u010denike da analiziraju i opisuju sudjelovanje RH u ratu na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, a da se ne radi o \u201eobrani od velikosrpske agresije\u201c. U sadr\u017eajima za ostvarivanje odgojno \u2013 obrazovnih ishoda ne nalazi se u dijelu \u201eOslobodila\u010dke operacije Hrvatske vojske i policije: Maslenica, Bljesak i Oluja\u201c dio koji analizira kr\u0161enja ljudskih prava koje ne spadaju u aspekt oslobodila\u010dkog dijela operacija. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina sastavni je dio kurikuluma, \u0161to smatramo va\u017enim, kao i Ustavni zakon o suradnji s Me\u0111unarodnim kaznenim sudom, \u010diji spomen je izostao.<\/p>\n
<\/p>\n
Tako\u0111er, ni u sadr\u017eajima, ni u ishodima aktualnog prijedloga kurikuluma aktivnosti vezane za mirovni aktivizam koji je postojao 90ih godina, nisu prona\u0161le mjesto.<\/p>\n
<\/p>\n
Terminolo\u0161ki neispravni \u201evelikosrpski ekspanzionizam\u201c te \u010dinjeni\u010dno problemati\u010dni koncept \u201ePodru\u010dje RH i BiH kao jedinstveno rati\u0161te\u201c ne bi trebali imati mjesta u kurikulumu povijesti.<\/p>\n
<\/p>\n
Napokon, iako je u zavr\u0161nom poglavlju Prijedloga istaknuta veza nastave povijesti s drugim predmetima i me\u0111upredmetnim temama, posebno s gra\u0111anskim obrazovanjem i odgojem, zanimljivo je primijetiti da su teme koje se bave razvojem demokracije, ljudskim i \u017eenskim pravima, ropstvom, dekolonizacijom, stavljene pod izborne teme. Ova radna skupina ih ne smatra bitnima jer se ne uklapaju u sliku svijeta kakvu promi\u010du ovim dokumentom.<\/p>\n
<\/p>\n
Zbog svega spomenutog, smatramo da ovaj Prijedlog ne ispunjava svrhu i cilj svog nastanka, da nije povezan s modernom povijesnom znano\u0161\u0107u niti sa suvremenom metodikom nastave povijesti. Tako\u0111er, ne unosi ni\u0161ta novo niti inovativno u nastavne prakse, nego nastavlja s gomilanjem gradiva i \u010dinjenica. Zbog toga, smatramo da dorada ovog prijedloga kurikuluma nije mogu\u0107a i zahtijevamo od Ministarstva da se prethodni prijedlog kurikuluma povijesti, koji je pro\u0161ao proces javnog savjetovanja u studenom 2018. godine, bude zaista korigiran te da od rujna 2019., s po\u010detkom nove \u0161kolske godine, stupi na snagu kao va\u017ee\u0107i kurikulum povijesti u svim osnovnim i srednjim \u0161kolama.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor:<\/span><\/p>\n <\/p>\n Novi prijedlog kurikuluma povijesti je veliki korak unatrag<\/a><\/p><\/blockquote>\n